Foto: NLC

Više od 88 posto javnih i privatnih medija u Bosni i Hercegovini pretrpjeli su finansijsku štetu kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti tokom pandemije novog koronavirusa, pokazala je anketa Udruženja BH novinari.

Cilj ankete bio je napraviti ocjenu o potrebama medija za saniranjem ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, a u istraživanju su učestvovali urednici i vlasnici 51 javnog i privatnog medija iz cijele Bosne i Hercegovine.

Komercijalni mediji u BiH, posebno radio i TV stanice, te printani mediji i online portali najviše su pogođeni ekonomskom krizom izazvanom pandemijom, smatraju ispitanici.

Pored finansijskih posljedica koje u manjem ili većem obimu trpe praktično svi mediji u državi, aktuelna kriza u velikom broju medija dovela je do reducirane produkcije medijskih sadržaja, a jedan, za sada manji broj medija, morao je otpustiti dio svojih uposlenika i administrativnog osoblja.

Čak 38 anketiranih vlasnika medija izjavili su da im je tokom krize broj oglašivača smanjen za najmanje 20 posto. Više od polovine ispitanika navode kako su uprkos krizi uspjeli platiti doprinose za radnike i poreze državi, a manji dio medija (13) nisu uspjeli u potpunosti izmiriti te obaveze.

Fakture dobavljačima i druge troškove proizvodnje programa nije platilo 14 medija, njih 30 ispunili su tu obavezu, a sedam medija je djelomično platilo troškove.

Kakve su zapravo stvarne posljedice krize tek će se vidjeti s obzirom na činjenicu da najveći broj medija (54,9 posto) još uvijek nisu napravili procjenu ekonomske štete nastale za vrijeme pandemije. To je za sada uradilo 41,2 posto anketiranih.

Prema njihovim navodima, najveća šteta pretrpljena je kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti (88,2 posto). Slijedi pad prihoda od sponzorstva (7,8 posto) te grantova iz budžeta (dva posto).

Prema grubim procjenama anketiranih vlasnika medija, u zavisnosti od veličine i oblika vlasništva nad pojedinim medijima, ekonomske štete kreću se od više desetina hiljada do više od pola miliona KM.

Ukoliko se ne poduzmu mjere oporavka od krize i ne osigura ekonomska pomoć, veliki broj bh. medija, a posebno lokalnih će se ugasiti, smatraju ispitanici.

Navode da institucije BiH, od lokalnog do državnog nivoa vlasti, trebaju osigurati posebnu budžetsku liniju za pomoć i oporavak medija, a u tome bi im bila značajna i pomoć međunarodne zajednice.

Više od 84 posto anketiranih vlasnika medija smatraju da država treba formirati poseban fond za pomoć medijima u saniranju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, kao i sa ciljem jačanja kvaliteta medijskih sadržaja.

Prema mišljenju većine ispitanika (58,1 posto), takav fond trebao bi biti formiran kao potpuno nezavisna institucija, a sredstva bi se trebala dijeliti transparentno i u skladu sa značajem medija, padom prihoda i prikazanim gubicima te brojem zaposlenih radnika.

Jedan od prijedloga koji je podržao najveći broj ispitanika (36) jeste da medijska zajednica treba poslati amandmane na Zakon o Covidu-19 s fokusom na ekonomsku podršku medijima i vršiti pritisak da institucije na svim nivoima vlasti usvoje te amandmane.

Također, većina anketiranih smatra da bi oslobađanje medija od plaćanja poreza/PDV-a na period od godinu dana znatno doprinijelo njihovom finansijskom oporavku.

Od početka pandemije do danas, bh. mediji pretrpjeli su višemilionske štete, a mnogi navode da će im trebati i nekoliko godina da se oporave od posljedica.

Ukupno više od tri miliona KM izgubila su 32 medija u BiH koja su anketana i upitana da sami procijene ukupnu ekonomsku štetu nastalu u proteklih nekoliko mjeseci, odnosno u periodu od izbijanja pandemije.

Većina anketiranih naveli su da ne mogu dati u potpunosti egzaktne cifre i da se gubici tek zbrajaju, a mnogi ističu kako će se prave posljedice krize tek osjetiti u narednom periodu.

Izvor: Udruženje BH novinari

Tagovi: