Foto: Radio Slobodna Evropa

Vi ste nemoćna i sterilna grupacija

Nema vlasti koja ne sluša opoziciju, tako i mi vas slušamo. Žali se Transparencyju, babi, tati,…Imamo pravo i slušamo vas. Znamo šta radite. Vi ste nemoćna i sterilna grupacija koja nema veze sa javnim i državnim interesom. Paradirate i mislite da ćete nešto dobiti. Izabrali ste najgoru moguću metodu. Vi nemate talenta za politiku”. (Milorad, Dodik, predsjednik svega)

 Boris Pavelić: Svi naši nacionalizmi

– Dakako, za budućnost BiH i njezine ljude, bošnjački nacionalizam štetan je ništa manje nego srpski i hrvatski. Ta tvrdnja nipošto ne umanjuje neprijepornu činjenicu da su Bošnjaci bili najveće žrtve rata u BiH. Ali, to što su Bošnjaci bili najveće žrtve, ne opravdava pokušaje nekih njihovih političara da majorizacijske političke matrice primijene u BiH. Govorim to s punom sviješću da i sam pojam “najvećih žrtava” donosi mnoge nejasnoće, koje se ne mogu razjasniti u kratkoj formi novinskog intervjua. No povijesna je činjenica da su Vojska RS od 1992. do 1995, a HVO 1993, ratovali zato da protjeraju Bošnjake s područja koja su htjeli, ili uspjeli, osvojiti, kao i da je u ratu u BiH poginulo najviše Bošnjaka. Ipak, još jednom, te povijesne činjenice ne čine manje štetnim bošnjački nacionalizam, naročito danas, četvrt stoljeća nakon što je rat zaustavljen. Ne čini se da su današnji bošnjački političari toga svjesni kao što je bio, na primjer, Sulejman Tihić. No gledano izvana, iz Hrvatske ili Srbije, što bi bilo mudrije: naslađivati se činjenicom da se ni bošnjačka politika ne uspijeva oduprijeti napasti nacionalizma, kao što to čine današnje vlasti u te dvije zemlje, ili bismo bili dužni pitati za razloge, pa razabrati poguban utjecaj iz Srbije i Hrvatske na RS i HDZ BiH, pa učiniti što možemo da popusti bar taj pogubni dvostruki srpsko-hrvatski nacionalistički pritisak? Tek kad bismo to uspjeli – a ne uspijevamo – stekli bismo moralno i političko pravo da prigovaramo bošnjačkoj politici; prije toga, mi koji smo svjesni štetnosti bošnjačkog nacionalizma, ali istodobno i razloga koji ga hrane, možemo samo zdvajati nad političkom glupošću vlasti naših zemalja – jer svaki je balkanski nacionalizam zajednička glupost svih nas. (Al Jazeera)

Nerzuk Ćurak: Ustaški uzrok i partizanska posljedica

Ako šta u prethodnih tridesetak godina izbacuje iz cipela ljude koji pokušavaju što objektivnije motriti našu tešku zajedničku južnoslovensku povijest i ako šta onemogućuje zbiljsko pomirenje, onda su to travestije apstraktnog govora o miru, bez snage da se vrata mira otvore, u ovom slučaju, konsenzualnom crkvenom osudom ustaša kao antihrvatske (a ne hrvatske) vojske, kao vrlo konkretnih jahača apokalipse. U sferi mog vjerovanja, koje može biti naivno – a jesmo li ikada bliže istini nego kada smo naivni? – takva gesta, ne samo da bi otvorila nove kreativne puteve izgradnje mira, već bi olakšala i zagriženim dogmatskim ljevičarima crno-bijele slike svijeta da prihvate Titove partizane kao ljude koji su, iako jedina vojska između Triglava i Đevđelije koja se približila suncu, ipak ubijali nedužne.

Taj uvjet je potreban, kako bi se iz registra antifašističke interpretacije poraženih fašističkih pokreta i na ovaj ili onaj način njima pridruženih civila, makla neselektivna figura nema nevinih i kako bi zbiljski smisao zadobila važna mirovna intervencija franjevačke provincije Bosne Srebrene, u inače neočekivano grubom, lojalističkom i nepotrebno agresivnom saopćenju male braće povodom sarajevske blajburške mise: “Ne smije se dopustiti da ratno nasilje preraste u povijesno nasilje nad nekom stranom zaustavljajući tako povijest u njezinom toku i onemogućujući da se dogodi nova, bolja budućnost.” (Tačno.net)

Naomi Klein: Pandemija i profit

Jasno je da je tehnologija jedna od ključnih komponenata za zaštitu zdravlja ljudi u predstojećim mesecima i godinama. Pitanje je međutim da li će ta tehnologija biti podvrgnuta demokratskoj kontroli i javnom nadzoru, ili će biti uvedena u upotrebu u toku pomame za vanrednim stanjem, bez postavljanja kritičkih pitanja koja se tiču oblikovanja naših života u decenijama koje dolaze. Na primer, pitanja poput ovih: ako zaista vidimo koliko je važna digitalna povezanost u krizi, da li bi upravljanje digitalnim mrežama i našim podacima trebalo poveriti privatnim kompanijama poput Gugla, Amazona ili Epla? Ako se finansiraju iz javnih fondova, zar ne bi javnost trebalo da ima vlasništvo i kontrolu nad njima? Ako je internet zaista neophodan u našim životima kao što se čini da jeste, zar ne bi trebalo da se tretira kao neprofitno javno dobro? (Peščanik)

 Krovovi u Beču proizvode čistu energiju

Austrija je postavila cilj ugradnje fotonaponskih sistema na milion svojih krovova, a tom ostvarenju će svakako pomoći najnovije izmene i dopune građevinskih propisa Grada Beča. Ova reforma između ostalog donosi obavezu ugradnje fotonaponskih sistema na svakom novom gradskom krovu!

Morate priznati da Grad Beč nije mogao na lepši način obilježiti Svetski dan obnovljivih izvora energije (26. april). Ovonedeljna najava izmena i dopuna bečkih građevinskih propisa glavnom gradu Austrije donosi veću mogućnost zaštite klime i digitalizaciju važnog privrednog sektora, a sam grad i život u njemu čini još pogodnijim za budućnost.

Članica bečkog gradskog veća zadužena za izgradnju stanova Katrin Gal i predstavnik Zelenih Peter Kraus najavili su u ponedeljak uvođenje obaveze ugradnje fotonaponskih sistema na svim novoizgrađenim krovovima i pokretanje prave digitalne transformacije u građevinskom sektoru. „Ovom reformom građevinskih propisa Beč dodatno pripremamo za optimalnije prilagođavanje klimatskim promenama i digitalizaciju. Time će naš grad postati savremeniji i pripremljeniji za zeleniju budućnost“, kazala je Katrin Gal. (Energetski portal)

Tagovi: