Foto: Face TV

FTV: „Odgovorite ljudima“, 14. maj

BLAJBURŠKA MISA: Živa diskusija u emisiji sa zanimljivim gostima: fra Ivo Marković, Ivo Goldstein, Dervo Sejdić, Jakob Finci, Stjepan Mesić i Edin Zubčević. Dva dana pred održavanje blajburške mise, suočena su mišljenja predstavnika Katoličke crkve, te Jevreja i Roma kao naroda koji su najviše stradali u NDH, zatim historičara iz Zagreba, bivšeg predsjednika Hrvatske i posljednjeg predsjednika bivše SFRJ, te urednika portala Nomad. Zahvaljujući dobro formulisanim pitanjima i kompetentnim sagovornicima, izbjegnuto je forsiranje novinarske neutralnosti koje se zna svesti na priču „jedna strana tvrdi ovo, druga tvrdi ono“. Takav novinarski pristup često rezultira zbunjivanjem gledalaca jer ostane nerazjašnjeno šta su činjenice, a šta manipulacija. U ovoj emisiji nije bilo tako.

KOMEMORIRANJE ŽRTAVA ILI SLAVLJENJE NDH? Kada fra Marković kaže da je mnogo toga u vezi s Bleiburgom nepoznato, Goldstein, koji se bavi istraživanjima historije Jevreja u Hrvatskoj, ispravlja ga. Ispričao je šta se tamo desilo, navodeći da su ovi događaji dobro naučno istraženi. Je li misa komemoriranje blajburških žrtava ili slavljenje ustaša i NDH? Je li moguće razdvojiti žrtve od zločinaca u Bleiburgu? Zašto se ne komemoriraju i žrtve u Ahmićima ili ubijeni Bošnjaci u Hercegovini? Ovo su neka od pitanja postavljenih u emisiji.

POZADINA DOGAĐAJA: Voditeljica Ena Ameti podsjetila je da su ovakve mise održavane u Sarajevu i prethodnih godina, ali da nisu bile ovoliko eksponirane. Postavila je direktno pitanje – šta je pozadina ove mise? Emitovana je i izjava Gordana Grlića Radmana, hrvatskog ministra spoljnih poslova i evropskih integracija, o tome da su negodovanja na misu i kritike kardinala Puljića pokazatelj ugroženosti Hrvata u BiH. Zato je primjereno i pitanje je li kardinal ovu odluku donio sam ili pod političkim pritiskom. Zubčević je direktno odgovorio pojašnjavajući kontekst događaja. Aktuelizacija Čovićevog narativa. Provokacija Sarajeva. Istina, njegovi odgovori bili su preopširni za televiziju, pogotovo za emisiju s više gostiju. Zato se voditeljica ne treba libiti prekinuti gosta kada se oglušuje na njene apele za kraće odgovore. U suprotnom, važna pitanja mogu ostati bez odgovora, drugi gosti zanemareni, a gledaoci uskraćeni za njihove stavove.

U emisiji je apelovano na građane da ostanu dostojanstveni i izbjegnu bilo kakve incidente. Ovim je FTV demonstrirao društvenu odgovornost javnog medija – doprinositi rješavanju, a ne produbljivanju konflikata.

 

FACE TV: „Centralni dnevnik“,  16. maj

SENZIBILNOST PREMA FIKRETU: „Sine, meni je sve jasno od prvog dana. Previše si preuzeo na sebe. To je opasno s pravnog ugla.“ Ovako je Senad Hadžifejzović odgovorio Fikretu Hodžiću kada ga je pred kraj jednoiposatnog intervjua pitao da li mu je sada šta jasnije. Tema intervjua s Hodžićem – afera „Respiratori“. Voditelj je, naime, više puta tokom emisije ukazivao na to da je Hodžić samo pijun, da je izvlačenje budžetskog novca politički izrežirano, „tal“ u kojem su ga kao igrača iskoristili za „siću“. Koliko je gost to negirao, toliko je voditelj insistirao na takvom scenariju. Naizgled očinski odnos voditelja prema gostu, kojim je intervju počeo i završio, i nije bio tako zaštitnički kako se čini na prvi pogled. Sasvim je očekivano da tako dug intervju počne nešto senzibilnijim pitanjima poput onih „kako si“ i „je li ti se svijet raspao“. Ova afektivna pitanja u funkciji su podsticanja sagovornika na otvorenost. Za neprijatna pitanja bilo je više nego dovoljno vremena do kraja emisije. Ona su i postavljena. Evo nekih: „Dr. Suljević kaže da su kupljeni respiratori neupotrebljivi. Tražili smo golfa, a dobili fiću. Kako to komentarišeš?“; „Da li je tačno da si uplatio milione maraka u Šangaj, koji će otići u Peking, a iz Pekinga će preko nekih računa doći na račun Hayata, Novalića, Izetbegovića, Solaka…?“

TEŽAK INTERVJU: Kada Hodžić spomene kako voli BiH, ali da ne zna hoće li moći nastaviti u njoj živjeti, Hadžifejzović reaguje racionalno: „Kome ćeš nauditi svojim odlaskom, osim porodici? Koga briga? Ali, ovdje je riječ o odgovornosti, ne o emociji.“ Pitao je voditelj i o poznanstvu s Bakirom Izetbegovićem, kao i o utjecajnom Hodžićevom puncu. Hadžifejzović je zaključio da mu je ovaj intervju bio težak. Intervju se nije doimao takvim jer stil intervjuisanja nije bio oštar, niti je bilo mnogo kontraargumentacije. Razlog je taj što je voditelj bio ograničen formulacijom pitanja i neuplitanjem drugih osoba zbog krivične istrage koja je u toku.

 

RTRS: „Pečat“, 14. maj

EKONOMIJA I BLEIBURG – TABU TEME: Udarna tema emisije – hapšenje vladike i sveštenika u Crnoj Gori. Ostale teme u ovom političkom magazinu: sjećanje na Vojsku RS-a, godišnjica poplava u RS-u, problem drvne industrije zbog ograničenja nosivosti puteva u općini Prijedor i poruke profesora trebinjskim gimnazijalcima. O deficitu u budžetu RS-a ni riječi. Ni o drugim ekonomskim problemima. Nisu spomenuti ni najavljena blajburška misa i protest antifašista u Sarajevu. Sentimentalne priče o maturantima u vrijeme pandemije mogu se ispričati u zabavnim, kolažnim emisijama ili emitovati na kraju informativnih emisija. U političkom magazinu im nije mjesto.

NAJVEĆA SRAMOTA MONTENEGRA: Đukanovićeva sila nad golorukim narodom i Crkvom. Hajka na srpsku crkvu. Ovako je protumačeno hapšenje vladike i sveštenika u Crnoj Gori. Dok pristalice litija opširno argumentuju svoje stavove, od predstavnika crnogorske vlasti gledaoci nisu mogli čuti ni riječ. Koliko se novinarka Nataša Miljanović Zubac lično involvirala u temu izvještavanja, ilustruju ovi apeli: Mitropolit šalje poruku koja samo bezbožnika može ostaviti ravnodušnim. Ako Đukanović ima i mrvicu ljudskosti i čojstva, zaustavit će se nakon riječi mitropolita Amfilohija.

 

BNTV: „Puls“, 14. maj

POVEĆAVANJE DOZE OVISNIKU: Deficit u budžetu RS-a je 412 miliona KM. Zaduženje se povećalo na 678 miliona. To je duplo više od planiranog za ovu godinu, a dug je dostigao gotovo šest milijardi KM. Ovim alarmantnim podacima, koje je tog dana saopštila ministrica finansija RS-a Zora Vidović, urednica Suzana Rađen-Todorić započela je intervju s prof. dr. Aleksom Milojevićem, ekonomistom. Na direktno pitanje „jesmo li dotakli dno“, uslijedio je još direktniji odgovor. Ovo zaduživanje je kao da ovisnika o drogi liječite povećanjem doze. Sve je u deficitu, pogotovo javna preduzeća, a vlast se dodatno zadužuje. O ekonomskim posljedicama pandemije, koje su bile tema emisije, gost je govorio vrlo otvoreno i argumentovano. Pritom je ekonomske probleme situirao u kontekst loše ekonomske politike i finansijskog kolonijalizma.

ZDRAVA DOZA SKEPSE: Obrazložio je svoje stajalište o tome na koji način nepostojanje inflacije, te zaduživanje kod MMF-a i Svjetske banke prikriva nesposobnost vlasti. Novinarka je zadržala primjerenu novinarsku skepsu, pa reaguje kada je potrebno. Izražava sumnju, traži pojašnjenja. Kada gost govori o lošem položaju u kojem se nalazi Balkan, pita ga je li za to kriva Evropska unija ili vlade ovih država. Kada poredi stanje s onim u socijalizmu i bivšoj Jugoslaviji, opet reaguje – zar ne mislite da je to vrijeme prošlo? Zbog poređenja s Austrijom, opet je opravdano skeptična – imamo li mi kapacitete kao Austrija? Referirajući se na njegove ranije objavljene stavove, traži od gosta da pojasni šta misli pod svojinskim reformama koje zagovara. Da se emisija ne bi svela na kritiku bez nuđenja rješenja, Suzanu Rađen-Todorić zanimalo je koji model prevazilaženja krize profesor predlaže.

HOĆE LI BALON PUĆI? I ovaj put ostavljen je prostor za pitanja gledalaca. Odgovarajući na pitanje o tome je li balon napuhan i hoće li pući, gost saopštava alarmantne podatke: „Prije deset godina smo na zarađenih 12 KM vraćali marku. Danas na zarađenu marku vraćamo tri. Za nekoliko godina, na zarađenu marku vraćat ćemo pet. To neće biti moguće.“

ZAKLJUČAK: Zanimljivo izdanje emisije „Odgovorite ljudima“. Relevantna tema, kompetentni sagovornici, konkretna pitanja, dinamična diskusija, protuargumentacija i smirivanje tenzija. U „Centralnom dnevniku“ očinski odnos voditelja prema gostu nije bio tako zaštitnički kako se čini. Takav odnos je u funkciji stjecanja povjerenja intervjuisanog. Nazivanje gosta sinom je, ipak, pretjerana intimizacija. Sudeći po sadržaju „Pečata“, u RS-u nema ni ekonomskih ni političkih problema, a oni u Federaciji su nezanimljivi. Zato top temu valja tražiti u Crnoj Gori, zatim se prisjetiti godišnjice poplava, a sve začiniti emotivnom pričom o trebinjskim profesorima i gimnazijalcima u vrijeme pandemije. U „Pulsu“ zanimljiv sagovornik koji ekonomsku dubiozu posmatra iz šire perspektive.

Tagovi: