37352276 – news conference

Dok se Evropljani možda osjećaju preplavljeni vijestima, novinarstvo je samo po sebi dvostruko pogođeno otkako je izbila zaraza koronavirusom Covid-19.

Novinari su ograničeni u kretanju, a iznimno im je ograničen pristup događanjima, dužnosnicima, političarima i informacijama, piše EUobserver.

U međuvremenu, mediji ubrzano gube prihode od oglašavanja s obzirom na to da se kompanije pripremaju za ekonomski pad, što predstavlja globalnu prijetnju novinarstvu.

Novinari se otpuštaju ili im se režu plaće, a neki su istovremeno pod sve većim političkim pritiskom.

– Situacija će za novinare postati vrlo teška – kazao je EUobserveru u Bruxellesu Tom Gibson iz Odbora za zaštitu novinara (CPJ), dodajući da će istovremeno njihova uloga tokom pandemije biti ključna o pitanju prenošenja provjerenih, visoko kvalitetnih informacija.

Gibson je rekao da su se određeni elementi koji ionako novinarima otežavaju posao, za vrijeme pandemije samo pogoršali, poput toga da su se novinari našli u slabom ekonomskom sektoru, rade u izolaciji, a u nekim slučajevima, kao u Mađarskoj, pod pritiskom su državnih dužnosnika.

– Oni imaju važnu ulogu kao korektiv, informiraju građane, prisiljavaju vlade na transparentnost o pitanju mjera i obveza na koje su se obvezali – dodao je Gibson.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da je “sad važnije nego ikad da novinari obavljaju svoj posao slobodno i precizno, kako bi se suprotstavili dezinformacijama i brinuli da građani imaju pristup krucijalnim informacijama”.

Na terenu, pandemija samo dodatno stvara izazove ionako krhkom ekonomskom modelu u kojem novine više ne zarađuju toliko na oglasima i okreću se prihodima od pretplate. No taj prijelaz je spor i neujednačen.

Danska vlada raspravlja o tome da distribuira 24 miliona eura lokalnim medijima za njihov spas.

Novine tokom pandemije dobivaju nove čitatelje na digitalnim platformama. Iako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je sigurno držati novine u rukama, mediji se bore s time da ostvare prihode od oglašavanja.

Guardian je izvijestio da će novine u Velikoj Britaniji izgubiti 57 miliona eura ako pandemija potraje sljedeća tri mjeseca, jer oglašivači odbijaju svoje reklame smjestiti uz priče o pandemiji, smatrajući to neprimjerenim sadržajem.

Društvene medije, pogotovo Facebook i Twitter (koji su često zasićeni opasnim i neistinitim informacijama o virusu) oglašivači ne tretiraju tako, ističe Guardian.

Neke lokalne i regionalne novine u Velikoj Britaniji mogle bi prestati izlaziti zbog gubitka prihoda uslijed krize uzrokovane koronavirusom. Prihodi od oglašavanja mnogih američkih portala opali su čak i do 50 posto. Neke američke medijske kuće tražile su od vlade da intervenira.

No ne radi se samo o ekonomskim ograničenjima. Nekoliko međunarodnih organizacija koje se zalažu za slobodu medija zajednički su uputile pismo Vijeću Evrope da im pomogne u zaštiti slobodnog protoka informacija.

Ističu, misleći pritom na Mađarsku, brze poteze vlada u kriminalizaciji “promoviranja lažnih informacija”, što se može koristiti protiv novinara koji uistinu pomažu javnosti u shvatanju krize i preuzimanja odgovornosti.

Organizacije također brinu o “pretjeranim ograničenjima koja mediji imaju u pristupu vladinim dužnosnicima, donositeljima odluka i zdravstvenim stručnjacima”, s time da su mnoge vlade smanjile ili eliminirale fizičku prisutnost novinara na konferencijama za medije. Navode primjere Slovenije i Češke, koje su ih čak i ukinule.

Novinari organizacije Reporteri bez granica (RSF) istaknuli su da cenzura tokom pandemije nije unutarnje pitanje.

– Kontrola informacija u određenoj zemlji može imati posljedice širom svijeta, a danas smo žrtve upravo toga – izjavio je generalni sekretar RSF-a Christophe Deloire, naglasivši da su dva epicentra pandemije bila Kina i Iran, gdje mediji nisu mogli ispunjavati svoju dužnost informiranja javnosti.

RSF je predstavio web stranicu koja prati utjecaje pandemije ima na novinarstvo.

Nešto od toga je također vidljivo i u Bruxellesu. Evropska komisija drži se svojih dnevnih konferencija, no pitanja se postavljaju na daljinu, iako nema mogućnosti za potpitanja. Ista stvar se odnosi i na javna pitanja upućena glavnim dužnosnicima Evropske unije.

Neki novinari se osjećaju kao da se kreću u „praznom prostoru“, s obzirom na to da je pristup dužnosnicima postao otežan. Međutim, akreditiranim novinarima dopušteno je kretati se po belgijskom glavnom gradu unatoč karantenu.

Međunarodno udruženje za štampu (API) koja predstavlja novinare koji izvještavaju o radu evropskih institucija, insistira na većoj dostupnosti i direktnim pitanjima dužnosnicima Evropske komisije.

– Sve je manje mogućnosti da dužnosnicima postavljamo škakljiva pitanja – kazala je dopisnica iz EU za belgijske novine La Libre Belgique Maria Udrescu, dodajući da je političarima tako lakše izbjeći neugodna pitanja.

Izvor: Business Magazine

Tagovi: