Foto: Telegraf

BNTV: „Crno na bijelo“, 22. mart

BEZ POMAKA U ISTRAZI: Za razliku od RTRS-a, koji je priču o smrti Davida Dragičevića ubio mnogo prije pandemije Covida-19, BNTV priču oživljava. S razlogom i povodom. Naime, 18. marta navršile su se dvije godine od smrti 21-godišnjeg Banjalučanina. Smrti čija istraga još uvijek nije rezultirala konkretnim nalazima. Novinar Vladimir Kovačević je u desetominutnom prilogu podsjetio na hronologiju slučaja. Opravdano, s obzirom na vrijeme koje je proteklo od smrti i manju zastupljenost teme u medijima. Predstavnici MUP-a RS-a i drugih institucija vlasti, navodi Kovačević, nerado govore o istrazi ovog slučaja. Tako je jedina izjava od predstavnika vlasti koja se čula u prilogu bila izjava Dragana Ćibića, zamjenika načelnika PU Banja Luka. Ostali sagovornici bili su Davor Dragičević, zatim dva predstavnika grupe građana „Pravda za Davida“ i to Ozren Perduv i Aleksandra Ninić Vranješ, te Jovana Kisin, advokatica koja zastupa članove ove grupe kojima je zabranjeno javno okupljanje. Kovačević je s Dragičevićem, koji je u inostranstvu, razgovarao telefonom. U fokusu relevantne novinarske priče bio je izostanak rezultata istrage, te diskriminacija građana koji insistiraju na identifikovanju i kažnjavanju odgovornih. Ispričano je kako su umjesto sankcionisanja krivaca uslijedile stotine prekršajnih prijava protiv građana koji traže pravdu za Davida. Spomenuto je da su sve one zasad odbačene kao neosnovane, te najavljen nastavak pravne borbe grupe „Pravda za Davida“.

NOVI ČLANOVI CIK-a: Šta je sporno u smjeni dva člana CIK-a iz RS-a kojima je davno istekao mandat s druga dva člana iz istog entiteta – pita se Slađana Jašarević. Naime, na inicijativu predstavnika SDS-a, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nedavno je smijenio Branka Petrića i Novaka Božičkovića i izabrao nove članove Komisije i to Jovana Kalabu i Vanju Bjelicu Prutinu, koja je i njena nova predsjednica. Jašarević objašnjava kako je sve urađeno zakonski, a mišljenje je zatražila od političkih analitičarki Vildane Selimbegović i Tanje Topić. Relevantna tema i kompetentne sagovornice. Utemeljeno zaključuje kako su se politička prepucavanja o ovoj temi utišala samo privremeno. I to ne zbog postizanja dogovora niti uvažavanja demokratskih načela, nego zbog pandemije Covida-19.

 

BHT 1: „Jedan“, 19. mart

RECITE TO JEDNOSTAVNIJE: Univerzitetski profesor, priznati stručnjak u oblasti genetike, bivši ministar, zastupnik. U politici je, kaže, iz osvete. Za njega kažu da je muzičar, ali on kaže da je bliži tome da je zabavljač. Ovim efektnim i informativno bogatim rečenicama, Benjamin Butković najavio je svog gosta. U uvodnom prilogu, Sanita Lisak-Jusufbegović detaljnije je predstavila Damira Marjanovića podsjećajući na njegovu političku karijeru – od nezavisnog kandidata 2012., preko člana Naše stranke i Demokratske fronte, do samostalnog zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo. Značajan dio emisije odnosio se na stručna pitanja iz genetike. Stoga je  pohvalno što je Butković zamolio naučnika da pojednostavi terminologiju prilagođavajući je gledaocima.

PITANJA IZ GENETIKE I POLITIKE: Izbor sagovornika koji je istovremeno političar i naučnik logičan je izbor u vrijeme pandemije. Citirajući Marjanovićevu objavu na društvenoj mreži, Butković ga je pitao šta je mislio pod tim da se „spremimo za proljeće koje ove godine neće biti isto“. Hoće li virusi biti još opasniji? Iz kojeg razloga osporavate britanski pristup pandemiji? Kako komentariše to što se virus sporije širi u režimskim državama nego onim demokratskim? Drugi set pitanja odnosio se na politiku. Podsjećajući na neke izjave Marjanovića, Butković je postavljao konkretna pitanja. Šta je s Vašom inicijativom da se po hitnom postupku izradi zakon o naučno-istraživačkoj djelatnosti u FBiH? Rekli ste „u politici sam iz osvete“. Kome se svetite?

NAKAŠ, VELIČKOVIĆ I ALIĆ PITAJU: Vrijedi spomenuti i rubriku u kojoj druge javne ličnosti postavljaju pitanja za gosta. Naravno, kvalitet pitanja zavisi od samih učesnika rubrike, ali učesnike bira urednik. Sagovornici su bili relevantni, a pitanja konkretna. Bakir Nakaš, ljekar podstaknut aktuelnim uključivanjem javnih medija u obrazovni proces, pitao je za mogućnost vraćanja obrazovnog programa na televizije. Nenada Veličkovića, univerzitetskog profesora, zanimalo je u kojoj fazi je razvoj Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje. Aldin Alić, iz Instituta za razvoj mladih KULT, pitao je da li je nova Vlada KS upoznata o zaključcima o položaju mladih iz decembra 2019.

 

N1: „Pressing“, 18. mart

VRTOGLAVE BROJKE: Hiljadu milijardi dolara! Taj iznos je Bijela kuća predložila za borbu protiv pandemije i njenih posljedica po američku privredu i društvo. Cifra zvuči nevjerovatno iz bosanske perspektive, pa je autorica ovog teksta provjerila tačnost podatka spomenutog u „Pressingu“. Nije lapsus. Boško Jakšić, spoljnopolitički komentator iz Srbije, tačno je naveo fantastične iznose koje će jake države izdvojiti za borbu protiv virusa. Njemačka 600 milijardi dolara, Britanija 400 milijardi, Francuska 340 milijardi. Iako su gošće u emisiji bile i psihologinja Jasna Bajraktarević i doktorica Nela Sršen, ovdje ćemo se fokusirati na spoljnopolitički aspekt teme. Razlog je taj što je o zdravstvenom i psihološkom aspektu teme dosta toga već rečeno u različitim emisijama. O spoljnopolitičkom manje.

UZDAJ SE U SEBE: Konstatujući s pravom kako je ova kriza pokazala da nema međunarodne solidarnosti, Amir Zukić je pitao Jakšića šta će slabe države. On je odgovorio da mogu računati samo na svoju finansijsku moć. Dramatičnost krize približio je slikovitim poređenjem. Kada bi se danas provodio Marshallov plan oporavka Evrope poslije Drugog svjetskog rata, on bi koštao 200 milijardi dolara, a danas samo SAD izdvaja pet puta toliko za prevazilaženje krize. Ozbiljnost krize rezultirala je i nekim neobičnim pojavama u međunarodnim odnosima. Jakšić je naveo primjer iranskog ajatolaha koji je dozvolio nabavljanje izraelskog lijeka za koji se pročulo da pomaže u borbi protiv virusa.

NESOLIDARNA EVROPA: Ali, daleko smo od međunarodne solidarnosti. Umjesto nje, države se, obrazložio je Jakšić, homogenizuju unutar svojih granica. Odnos između SAD-a i Kine, koji se međusobno optužuju za širenje virusa, eklatantan je primjer slabe međunarodne solidarnosti. Nema je ni u Evropi. Virus je pokazao, smatra Jakšić, da je neophodna država jakih institucija koja je u stanju nositi se s problemom i koja ima izraženu socijalnu koheziju. Jesu li represivne mjere u Srbiji ono što će spriječiti najgori scenario – pitao je Amir Zukić. Jakšić je objasnio zbog čega misli da hoće i zašto ih smatra opravdanim.

KO ĆE POMOĆI BiH? Zbog razmjera krize, Zukića je zanimalo mogu li je države prevladati same, pogotovo ekonomski. Jakšić je eksplicitan – ne mogu. Siromašne države, kaže, moraju da čekaju pomoć od bogatih, ali su one sada zaokupljene same sobom. Kao što je poznato, Srbija je zatražila pomoć EU, ali pomoć nije stigla. Stigao je odgovor da Srbija može tražiti pomoć, ali da je EU u ovom trenutku ne može isporučiti. Osvrnuvši se na to da je Srbija nakon toga zatražila pomoć od Kine, Zukića je zanimalo ko će pomoći BiH. Ni gosti nisu znali odgovor na to pitanje. Šta nakon pandemije neće biti isto? Za razliku od psihologinje Bajraktarević, Jakšić nije optimista. Prognozira da će se sve manje-više vratiti na staro. Socijalne nejednakosti će se i dalje povećavati, a sukobi unutar i između država obnoviti. O pandemiji će se snimati filmovi i pisati knjige.

ZAKLJUČAK: Kao što je prognao ljude s radnih mjesta, iz škola i s ulica, prognao je i druge teme iz medija. Okupirao je i gotovo sav medijski prostor u TV političkim emisijama. Virus, naravno. Među malobrojnim drugim temama koje su se izborile za preostali prostor jeste ona o Davidu Dragičeviću. Dvije godine od njegove smrti koja još nije rasvijetljena jak su razlog za bavljenje ovom temom. BNTV je među malobrojnim televizijama koje su to i učinile. Na onima čija uređivačka politika dosad nije dokrajčila ovu priču, to je sada učinio Covid-19. Gostovanje Damira Marjanovića u emisiji „Jedan“ na BHT1, Butković je iskoristio za provjeravanje vjerodostojnosti informacija koje ovih dana zaokupljaju pažnju javnosti. Rezultat dobre novinarske pripreme bila je efektna najava, informativan uvodni prilog i konkretna pitanja. Iz genetike i politike. Prvenstveno obrazovne. U „Pressingu“ vrlo kompetentni sagovornici. Doprinijeli su razumijevanju teme sa zdravstvenog, psihološkog i spoljnopolitičkog aspekta.

Tagovi: