Foto: Face TV

TV FACE: „Centralni dnevnik“, 13. mart

DOKTOR ZA MAJE I KORONE: Ni epidemiolog, ni imunolog, a ni doktor opšte medicine. O virusu COVID-19, njegovom nastanku, širenju i suzbijanju, za Face je govorio doktor historije civilizacija. Ono što o virusu još ne znaju ljekari specijalisti, a naučnici tek istražuju, zna Semir Osmanagić. Zašto se Senad Hadžifejzović odlučio za ovog sagovornika? U kakvoj su vezi civilizacija Maja na kojoj je Osmanagić doktorirao i virus COVID-19, nije objašnjeno. Ali, odgovori stručnjaka koji priznaju da o nečemu ne znaju dovoljno dok to ne provjere i ne dokažu, mogu zvučati dosadno. Po atraktivnosti ne mogu se mjeriti s pričom o zavjerama, projektima familija koje upravljaju svijetom, namjernom kreiranju virusa u Velikoj Britaniji i njegovom sijanju u Wuhanu, biološkim ratovima koji nas očekuju, te alternativnim načinima borbe protiv virusa. Jedini problem s ovom zanimljivom pričom je što nije potkrijepljena dokazima. Ustupiti pola sata u udarnom terminu političke emisije kontroverznom samostalnom istraživaču u oblasti koja nema nikakve veze s medicinom ni sa zdravstvenom politikom, da govori o pandemiji, neozbiljno je. Pritom je sagovornik potpisan kao dr. Semir Osmanagić, što nije netačno, ali gledaoca može dovesti u zabludu. Budući da gledalac opravdano očekuje da o zaraznoj bolesti govori doktor medicine, kao i da se skraćenica dr. u javnosti najčešće povezuje s ljekarima, lako može pomisliti da je gost upravo to.

PROGNOZE MAKROEKONOMSKOG ANALITIČARA: Koliko je bio pogrešan izbor prvog sagovornika o pandemiji, toliko je bio ispravan izbor drugog. Zbog straha od kolapsa zdravstvenog sistema u BiH, u sjeni je, kako je dobro primijetio Hadžifejzović, ostao drugi važan i ugrožen sistem – onaj ekonomski. Zato je o posljedicama pandemije po bh. ekonomiju i mogućim rješenjima za njihovo ublažavanje pitao Faruka Hadžića. Iako je kompetentnost ovog sagovornika neupitna, on nije toliko poznat široj javnosti pa je svakako, osim imena, trebalo spomenuti i područje njegove ekspertize – makroekonomski menadžment. Iz ovog razgovora gledaoci su saznali dosta o ekonomskim aspektima krize, o čemu za sada u medijima nema mnogo informacija. Objasnio je kako će se poremećaji na tržištu drugih država reflektovati i na BiH, čija je ekonomija već bila u silaznoj putanji. Hadžifejzovića je zanimalo zašto se države toliko zatvaraju i ima li u tome, osim zdravstvenih, i ekonomskih i političkih razloga. Hadžić nije želio spekulisati o ekonomskim zavjerama. Ipak, nije ni odbacio moguće ekonomske motive nekih država, rekavši da će to vrijeme pokazati i da je BiH, šta god da se desi, kolateralna šteta. Najviše je s razlogom razgovarano o mjerama pomoći bh. privrednicima i zaposlenicima. Koje su najhitnije mjere pomoći privredi BiH? Može li BiH osnovati državni fond za isplatu 60% plate zaposlenima koji moraju ostati kod kuće, investirati u dugoročne projekte poput Srbije, koja je za investicije namijenila 200 miliona eura ili odgoditi plaćanje kredita i poreza na dohodak poput Hrvatske?

N1: „Crvena linija“, 13. mart

REAKCIJE VLADA NA COVID-19? Marina Fratucan fokusirala se na reakcije vlasti na krizu. Pitanja su se uglavnom odnosila na to jesu li vlade u BiH, Srbiji i Hrvatskoj pravovremeno reagovale i dovoljno preduzele da širenje virusa drže pod kontrolom. Ugostila je epidemiologa, imunologa i bivšeg ministra zdravlja Hrvatske. Iako se u njenim pitanjima osjetio kritički odnos prema reakcijama vlasti u sve tri države, sagovornici nisu imali zamjerki. Vlade BiH, Srbije i Hrvatske preduzele su odgovarajuće mjere. U BiH mnogo toga ne funkcioniše, ali je država ovdje reagovala bolje nego u mnogim drugim situacijama – rekao je Jasenko Karamehić, imunolog. Naravno, on je, kao i ostali sagovornici koji su iz oblasti zdravstva, govorio isključivo iz tog ugla.

VUČIĆ I NESTOROVIĆ: Dinamici emisije doprinijela su dva priloga. Miodrag Sovilj prikazao je drastičan zaokret u odnosu Srbije prema virusu – od nedavnog zbijanja šala predsjednika Aleksandra Vučića i pulmologa Branimira Nestorovića do molbi građanima koji su putovali u Italiju da se jave zdravstvenim ustanovama. O povećanoj kupovini namirnica u BiH, ali i o (ne)poštovanju mjera zaštite od širenja zaraze, izvijestio je Adi Bebanić.

N1: „Dan uživo“, 13. mart

POSLJEDICE PO RADNIKE? Za razliku od „Crvene linije“ u kojoj su govorili isključivo predstavnici zdravstvenog sektora, u „Danu uživo“ gostovali su, osim epidemiologa, i ekonomski analitičar te predstavnik Sindikata. Mnogi zaposlenici u privatnom sektoru zabrinuti su da li će i u kojem iznosu dobiti plate, a neki i za svoja radna mjesta. Zato je važno otvarati i pitanja poput onih postavljenih u ovoj emisiji. Kakve će biti ekonomske posljedice obustave rada? Hoće li radnici privremeno zatvorenih objekata biti zaštićeni? Ko garantuje da radnici neće trpjeti posljedice ako npr. nisu dostavili poslodavcu doznake o bolovanju jer su morali odmah u izolaciju?

AL JAZEERA BALKANS: „Kontekst“, 16. mart

SITUACIJA POD KONTROLOM? U „Kontekstu“ (urednica Žana Kovačević, voditeljica Ivana Momčilović Odobašić), akcenat je stavljen na adekvatnost reakcija vlasti BiH, Srbije i Hrvatske na širenje virusa. Ali, isključivo sa zdravstvenog aspekta. Gosti su bili infektolog, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH i predstavnik Konzulata BiH u Milanu. Jesu li vanredne mjere u Srbiji dovoljne? Mogu li dvije različite vrste mjera koje se preduzimaju u dva bh. entiteta zakomplikovati situaciju? Predstavnik SZO-a u BiH rekao je da vlast u ovoj državi preduzima najbolje moguće mjere koje su do sada poznate iz iskustva drugih zemalja. Ovakvu ocjenu reakcija bh. vlasti, bar kad je u pitanju zdravstveni aspekt krize, daju različiti sagovornici u različitim emisijama. Razbijene su i neke zablude. Nijedna država, pa ni one s najrazvijenijim zdravstvenim sistemom, nema dovoljno respiratora da u vrlo kratkom vremenu prihvati nagli priliv pacijenata. Zato ovo i jeste abnormalna situacija. Odgovarajući na pitanje o tome kako se Italija nosi s krizom, sagovornik iz Milana spomenuo je i podatak da je prosječna starost umrlih od posljedica zaraze preko 70 godina. Može li se očekivati da će situacija na Balkanu ostati pod kontrolom? Gdje bi epidemija mogla dalje da se širi – zanimalo je voditeljicu. Infektolog nije želio spekulisati priznajući da se o ovom virusu mnogo toga ne zna.

MIGRANTI? Budući da Velika Britanija ne provodi mjere zaštite od širenja virusa poput većine evropskih država, Momčilović Odobašić je zatražila stručno mišljenje o pristupu „imuniteta krda“. Na kraju su spomenuti i migranti i preporuke SZO-a za sprečavanje širenja zaraze među njima. Imajući u vidu vjerovatnoću i posljedice širenja virusa među njima, ovom problemu može se posvetiti i više od jednog pitanja.

FTV: „Mreža“, 16. mart

VIRUSOM PROTIV VIRUSA: Pored sveg lošeg što je uzrokovao, virus COVID-19 donio je i nešto dobro. Suzbio je drugi opasan virus – virus četništva. U odličnom prilogu o godišnjem okupljanju pripadnika Srpskog ravnogorskog pokreta, Hasan Gabela je ovu temu metaforama spretno povezao s top temom mjeseca – širenjem virusa COVID-19. Ono što država BiH nije mogla uraditi zbog političkih opstrukcija, uspjela je postići korona – spriječiti okupljanje pripadnika RČP u Višegradu. Skup zakazan za 13. mart nije održan i to zbog Odluke Vlade RS-a od 11. marta kojom su zabranjena javna okupljanja. Kada se u prilogu prisjetimo stihova koje pjeva jedan od učesnika prošlogodišnjeg skupa: „Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina…“, ni korona ne djeluje tako strašno.

ZAKLJUČAK: U kriznim situacijama još je važnije nego inače objavljivati samo provjerene informacije iz kredibilnih izvora. Ustupanjem medijskog prostora teorijama zavjere lako je skliznuti u senzacionalizam. Kada se umjesto zvaničnim izvorima i stručnjacima prednost da onim alternativnim, izvjesno je zbunjivanje javnosti. Iako su, razumljivo, u ovoj fazi krize u fokusu analiziranih emisija zdravstvene posljedice širenja virusa, dobro je što je u nekima od njih, poput „Centralnog dnevnika“ i „Dana uživo“, progovoreno i o njenim ekonomskim implikacijama. Izvjesno je da se ocjene predstavnika zdravstvenog i ekonomskog sektora o reakcijama vlasti u ovoj situaciji drastično razlikuju. Dok su prvi zadovoljni, drugi traže promjenu odnosa države i uvođenje mjera kojima će zaštititi ionako krhku bh. ekonomiju. Neupitno je da će građani, osim zdravstvenih, osjetiti i ozbiljne ekonomske posljedice virusa COVID-19, a one zaslužuju medijsku pažnju.

Tagovi: