Foto: Federalna.ba

BHT1: Glas stručnjaka i zašto izostaje?

10. – 16. mart 2020.

JESMO LI KASNILI U INFORMACIJAMA? Ovaj tekst nikad teže nije bilo pisati jer virus koji se širi svijetom izmijenio je sve oko nas, pa i načine razmišljanja, vrednovanja stvari, TV formate. U narednim danima i mjesecima sigurno će slijediti mnoge promjene, pa i televizije kakvu znamo. Kolumnista Jutarnjeg lista Gojko Drljača je u subotnjem tekstu napisao da bi  mnogo bolje bilo da smo reagovali paranoidno nego ignorantski, i da su napadi na one koji „izazivaju paniku“ samo traženje žrtvenog jarca. COVID-19 je sada osvojio naše informativne programe, ali je ključno pitanje koliko smo kaskali za svijetom, jer vodeći svjetski mediji su mnogo prije naših medija i pojava žarišta forsirali iznimno zabrinut ton. Ko ne vjeruje neka potraži članke i video priloge, a ovdje ostavljamo samo jedno od ozbiljnijih upozorenja. U tom smislu, našim se urednicima odmah može zamjeriti što u Dnevniku 2 u proteklih sedam dana, a i ranije, nisu više prostora dali odgovornim, provjerenim i zabrinutim stručnjacima. Svaki od tri atributa je jednako bitan jer u susjednoj Srbiji postojali su kiksevi u izboru stručnih lica, a tome se sada plaća ceh.

LAŽNE VIJESTI: Pandemija čiji smo zarobljenici promijeniće i poimanje fame oko lažnih vijesti, jer čini se da je paradigma rata protiv netačnih informacija stvorila i jedno škodno uvjerenje da je skoro svaka informacija ili teorija koja u sebi sadrži šokantno otkriće stvaranje panike. I da je treba s gnušanjem odbaciti. COVID-19 nas sada uči šta se zbiva kada se ne prihvate informacije ili pretpostavke koje nam se čine nemogućim i van granica naših poimanja. U petak, u udarnoj špici urednika Dejana Petrovića saznajemo da u žarištu u Italiji nema novooboljelih. Nešto kasnije ispostavlja se, prema izvještajima svjetskih medija, da je to bio jedan od crnjih dana, s dramatičnim rastom umrlih i zaraženih. Informacijama u vezi sa virusom treba pristupati obzirno jer svaki neosnovani optimizam opustiće ljude u vremenu koje su britanski mediji odavno progasili ratnim dobom u kojem nema opuštanja. Istina, urednicima će biti nikad teže prepoznati lažnu od prave vijesti, i tu treba imati sada više razumijevanja za njih jer svjedočimo trenutku koji po svom scenariju sve više liči na distopijsku ideju manjinskih katastrofičara.

IZ PARLAMENTA ILI AFERA IZ BIVŠIH ŽIVOTA: Usred krize, ili onoga što je novo normalno, našla se i jedna parlamentarna rasprava, o sada već aferi iz prošlih života, zvanoj rad domaćeg pravosuđa. Mnogi će se vjerovatno nostalgično sjećati momenata kada su nam najveći problemi bili Milan Tegeltija i Gordana Tadić. E, upravo su oni vinovnici žustre rasprave u Parlamentu koju je solidno sumirala Azira Hrustemović. Inače, polemiku je obilježila mlada parlamentarka SNSD-a Sanja Vulić izjavom da je Milorad Dodik za nju Bog. S velikim B. U samom izvještaju su ipak izostale kritike iskusnijih parlamentaraca, poput one koju je izrekao Saša Magazinović, čijem je obraćanju trebalo posvetiti više pažnje. Naslov urednice Blažice Krišto je bio nezanimljiv i nije hvatao suštinu („Svi protiv svih“).

OCJENA: U prvoj sedmici kada se suočavamo s nečim što je do sada nezabilježeno, prijedlog autora teksta je da se privremeno ne daju ocjene. Medijski radnici trenutno rade u izuzetno teškim uslovima, i potrebna im je naša podrška. Apelujemo na sve da imaju razumijevanja za moguće pogreške, a ovdje ostavljamo i bilježimo dobronamjerne prijedloge. Apelujemo takođe na medijske kuće da vode računa o sigurnosti i zdravlju svojih radnika i njihovih porodica.

FTV: Lažne vijesti i kako ne nasjesti na njih?

10. – 16. mart 2020.

JE LI TON DOVOLJNO OZBILJAN? FTV je slično kao i BHT1 svu pažnju usmjerio na praćenje širenja virusa, a u petak (urednica Azra Pašukan) ističe se kako razloga za paniku nema. Oprez je, kaže se, naravno opravdan. Navodi se i da su građani ozbiljno shvatili upute. Možda bi zbog mnogih primjera koji govore o drugačijem ponašanju bolje bilo ton uozbiljiti. I prema gledateljima biti nemilosrdniji u upozorenjima. Austrijski kancelar je u svom subotnjem obraćanju bio prilično direktan upozoravajući sugrađane da se stvar mora shvatiti ozbiljno. Koliko je dramatičan bio, govori i naslov bečkog lista Presse koji je u prvi plan stavio njegovu izjavu da slijede bolest, patnja i smrt za mnoge.

TON U SUSJEDA: Primjer susjedne Srbije pokazuje nam koliko je opasno kada zvaničnici stvar shvate šarlatanski. Dejan Kožul je uporedio nove zabrinjavajuće poruke Aleksandra Vučića s onima od prije dvije sedmice kada se srpski predsjednik u pratnji kontroverznog doktora Branimira Nestorovića smijao na račun opasnog virusa. Na svu sreću, naše vlasti nisu pokazale primjer takve neodgovornosti koji teško da je zabilježen igdje drugdje u svijetu.

PANDEMIJA I LAŽNE VIJESTI: Slično kao i BHT1, i FTV je imao jedan propust u praćenju mnogobrojnih informacija o COVIDU-19. Urednica Jadranka Milošević u nedjelju je prenijela vijest o navodno štetnim lijekovima koji bi mogli izazvati teže posljedice po oboljele. Vijest je prenio i francuski ministar zdravstva na društvenoj mreži, ali je bečki institut kojem je pripisano autorstvo sve ubrzo demantirao. Istina, nikad teže nije bilo prepoznati lažnu vijest, pa na njih nasjedaju i zvaničnici ozbiljnih demokratija. To opet ne umanjuje grešku, ali nju je u vrijeme globalne pandemije virusa i protivrječnih informacija gotovo nemoguće izbjeći. Dobro bi bilo zato da se gledatelje naknadno obavijesti da je u pitanju lažna vijest, ili da ih se upozori da informacija nije provjerena.

OCJENA: Isto kao i za BHT1.

KOMPARATIVNA ANALIZA: Globalna pandemija sa kojom se suočavamo uvukla se u sve pore naših društava, a na to imun nije ostao ni informativni program. Javne televizije su uz manje ili veće propuste vijesti donosile ažurno i precizno, a medijski radnici su izgledali zabrinuto i posvećeno. Njihova uloga je u vremenima krize kao što je ova veoma bitna. Utisak kojem se nemoguće oteti je da je većina ljudi ovdje kasno shvatila da je „vrag odnio šalu“, kako je beogradski Nedjeljnik kao rijetko koji medij u nas upozoravao još prije više od dvije sedmice. Uloga javnih medija je sada da gledateljima pružaju ne samo informacije sa terena kod nas (što je veoma bitno) već i da daju što veći uvid u globalne prilike, jer ovo je globalna borba. U svijetu se već govori o dva pristupa zdravstvenih politika, jednom koji sprečava širenje, kao što je naš, i drugom gdje su mjere manje restriktivne i pušta se stvaranje tzv. kolektivnog imuniteta (britanski model). Pored toga, više vremena u Dnevniku 2 mora se pružiti zdravstvenim stručnjacima, ili zvaničnicima koji su kreatori zdravstvenih politika. Ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić pokazao je odlične sposobnosti komuniciranja sa javnošću u danima izbijanja epidemije. Njegove poruke i politika koju vodi čine se jasnim, i bio je vrlo transparentan u tome šta su ciljevi koji se žele postići. Prostor ovim ljudima se mora dati kako bi se gledateljima objasnilo kako da se ponašaju u vremenu kada je teret velike odgovornosti na svima nama.

Tagovi: