Foto: Face TV

FACE TV: „Face to face“, 14. februar

POLITIČKI IGROKAZI I PUZAJUĆI DRŽAVNI UDAR: Blokadu državnih institucija BiH i najavu otcjepljenja RS-a, Senad Hadžifejzović protumačio je prvenstveno kao taktiku kojom političke elite skreću pažnju javnosti s ključnih životnih problema. Dok je pažnja na Ustavnom sudu, mašina (vladajuće političke stranke) uzima pare? Prebacivanje pažnje javnosti sa životnih problema na političke igrokaze jeste taktika koju političari u BiH često koriste. Doduše, nije to specifikum BiH, koriste je političari širom svijeta, uključujući i mnogo uređenije države od ove. Ipak, otvorene i orkestrirane prijetnje ustavnopravnom poretku države i njenom teritorijalnom integritetu ne treba svoditi na političko taktiziranje. Bar ne bez konsultovanja pravnih stručnjaka. I ne prije prikupljanja svih relevantnih činjenica i mišljenja. U uređenim državama, nepoštivanje odluka ustavnog suda tumačilo bi se kao napad na državu, te bi alarmiralo tužilaštvo i druge institucije, političke subjekte, medije i javnost. Ne bi smjelo biti prihvatljivo ni u BiH. Bez obzira što nije prvi put. Ni Dragan Mektić, zastupnik SDS-a u Zastupničkom domu PSBiH i jedan od najoštrijih kritičara Milorada Dodika, ne misli da su posljednje Dodikove prijetnje samo dio predizborne kampanje. Kvalifikacije o puzajućem državnom udaru smatra tačnim.

MEKTIĆ: „NISAM DODIKOV POTROŠNI MATERIJAL“: U daljem razgovoru, voditelj je situirao problem u širi kontekst. Smije li Dodik otcijepiti RS budući da je najavio da će to uraditi za godinu dana? Koliko je za ovo kriva međunarodna zajednica? Jesu li ovo Dodikovi ili Vučićevi potezi? Ukazao je i na posljedice blokiranja rada državnih institucija. Naime, tog dana, na sjednici Doma naroda PSBiH nisu usvojena 33 važna akta uključujući i šest prijedloga zakona. Dodikove postupke Hadžifejzović je doveo u vezu i s potpisivanjem Programa reformi. Da li on ovim pokušava prikriti da je potpisao za NATO? Mektić se složio da je to vrlo moguće, objašnjavajući kako je Dodik „pritjeran uza zid pošto je govorio kako neće u NATO. Kad je vidio da se neke stvari u BiH mogu rješavati i bez njega, onda je potpisao Program reformi“. Kako da ljudima objasnimo da je NATO u BiH – pitao je voditelj. Ušli smo u jednosmjerni put prema NATO-u koji je nepovratan – odgovara Mektić. „Dodik je najavljivao referendum o ulasku u NATO. Od toga nema ništa. On će pristati i na Odluke Ustavnog suda. Neću da budem njegov potrošni materijal za mjesec-dva dok ne osmisli nešto drugo.“

 

HAYAT: „Dobar dan BiH“, 13. februar

DA USTAVNI SUD NE POSTANE NOVI CIK: Tumačenje posljednjih Dodikovih postupaka Hayat je zatražio i od Zlatana Begića, profesora ustavnog prava na Univerzitetu u Tuzli i zastupnika u Domu naroda BiH. Prvo pitanje bilo je očekivano – je li ovo državni udar? Riječ je o pokušaju državnog udara, odgovorio je Begić, pitajući se zašto Tužilaštvo BiH ne reaguje. Gledaoci su dobili stručne odgovore i na druga pitanja. Može li se desiti da ove države ne bude, kako Dodik najavljuje? Znači li donošenje novog zakona o Ustavnom sudu BiH automatsku izmjenu Ustava? Trebaju li stranci u Ustavnom sudu BiH? Begić je pojasnio da bi bez njih Ustavni sud postao novi CIK – politički kontrolisano tijelo. Govoreći o nereagovanju međunarodne zajednice, blokadi državnih institucija, kao i zahtjevima za izmjenu Izbornog zakona, Begić je bio vrlo otvoren. Apelovao je na osobe iz javnog života, kao i medije da „stvari počnu nazivati pravim imenima“. Objasnio je zašto. Vrijedilo je poslušati ovaj razgovor.

RTRS: „Aktuelno“, 17. februar

SPORNA TERMINOLOGIJA: Odnos RTRS-a prema Ustavnom sudu BiH jasan je od same najave emisije. Iako su njegove Odluke konačne i obavezujuće, voditelj Branimir Đuričić ne kaže da je Ustavni sud stavio van snage odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS o knjiženju zemljišta na entitet. Umjesto takve formulacije koja podrazumijeva konačnost, govori o „osporavanju dijela poljoprivrednog zemljišta“. Ne spominje ni blokiranje državnih institucija. Umjesto toga, govori se o „odgovoru institucija RS-a na Odluku Ustavnog suda“. Mišljenja su zatražena od Nikole Špirića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH, Dragana Dakića, profesora Pravnog fakulteta u Lukavici, i Gorana Markovića, dekana Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu.

ŠPIRIĆEVA DEMOKRATSKA BORBA: O posljedicama koje Dodikovi postupci mogu izazvati, ni riječi. U fokusu je bio „nivo jedinstva postignut među srpskim strankama“, te navodna neustavnost Odluka Ustavnog suda BiH. O blokadi takođe ni riječi. Zakonska i ustavna obaveza je, priča Špirić, a voditelj klima glavom, štititi prava RS-a. Najveći dio emisije posvećen je osporavanju nadležnosti i strukture Ustavnog suda BiH. Kako komentarišete specifičan položaj Ustavnog suda u ustavnopravnom uređenju BiH? Voditelj gotovo da nije postavljao potpitanja niti intervenisao dopuštajući gostima da govore koliko hoće. U rijetkim situacijama kada je to učinio izvinjavao se gostima. Nije postavljeno pitanje o tome koliko su Dodikove najave otcjepljenja RS-a ostvarive niti kakve su moguće posljedice takve politike. Ali jeste zatražen komentar o izjavi Bakira Izetbegovića kako će braniti Odluke Ustavnog suda i oružjem ako bude potrebno. Špirić odgovara pozivanjem na demokratske principe i zaustavljanje „pravnog nasilja, prijetnji i ucjena nad RS-om“. Za razliku od Izetbegovića koji spominje oružje, Špirić je mirotvorac. Protiv spomenutog nasilja borit će se, kaže, samo demokratskim i pravnim sredstvima.

PRAVNI MEHANIZMI RS-a: Možda je od pitanja postavljenih u emisiji najrelevantnije ovo: ima li RS pravne mehanizme da ospori Odluke Ustavnog suda koje, prema ocjeni voditelja i gostiju, nisu ni konzistentne, ni pravične, ni u skladu s Ustavom? Dakić nalazi odgovor u pravnom timu koji bi pripremio Akcioni plan, identifikovao subjekte oštećene ovakvom odlukom, te doveo slučaj pred Evropski sud za ljudska prava. Time bi, najavljuje, bio dodatno narušen ugled BiH, što bi usporilo i njen put ka evropskim integracijama.

N1: „Pressing“, 12. februar

KOLIKO NAS FALI? Prema popisu stanovništva iz 2013., u BiH je živjelo 3,5 miliona ljudi. Procjene su da ih je danas 2,7 miliona. Koliko građana ima, odnosno, koliko ih je otišlo iz ove države? Ovim je pitanjem Amir Zukić počeo razgovor u emisiji u kojoj nije bilo političara. Ugostio je dva demografa – Amera Osmića i Aleksandra Čavića, ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića, stručnjakinju za marketing Sandu Mešinović, koja se iz BiH odselila u Beograd, te popularnog youtubera Dinu Klepu, koji živi u Münchenu i savjetuje Bosance i Hercegovce kako se snaći u Njemačkoj.

PRIČE O POVEĆANJU MINIMALCA POPULISTIČKE: Budući da je Čavalić najavio da će BiH uskoro morati uvoziti radnu snagu, Zukić je pitao iz kojih država će ona dolaziti. Kad shvatimo da je ovo država stranaca i da nešto treba mijenjati, hoće li biti prekasno – zanimalo je Zukića. Odgovarajući da hoće, Čavalić je objasnio i zašto. Najave o povećanju minimalne plate na 1.000 KM ocijenio je potpuno nerealnim i populističkim. Iz odgovora na pitanja o populacionoj politici, gledaoci su čuli alarmantne podatke. Za prosto održanje stanovništva neophodna je stopa fertiliteta 2,1 – objasnio je Čavić. U RS-u je ona 2013. bila 1,29. Danas je još gora. Obnavljanje stanovništva je za 40% manje nego što je potrebno za zadržavanje istog broja stanovnika. Iako ovakvi trendovi izazivaju dugoročne negativne posljedice po državu i životni standard građana, o njima se malo govorilo u emisiji. Jedno od tih malobrojnih pitanja odnosilo se na to ko će puniti penzione fondove.

ZAKLJUČAK: Iako se u političkim emisijama očekuje tumačenje događaja, nije opravdano ishitreno ih uklapati u stereotip o dogovoru političkih elita. Prije takvog pojednostavljivanja treba prikupiti činjenice i relevantna mišljenja pa onda izvoditi zaključke. Skepsa prema vladajućim političkim partijama je odlika profesionalnog novinarstva, zaključivanje bez dovoljno činjenica nije. Hayat je, osim predstavnicima političkih stranaka koji su gostovali u drugim izdanjima emisije „Dobar dan BiH“, dao prostor i profesoru ustavnog prava. Stručnjaci iz ove oblasti su i najkompetentniji govoriti o konsekvencama nepoštivanja ustavnopravnog poretka države. I u „Aktuelnom“ su, osim Špirića, govorila dva profesora prava. Ovdje je fokus bio na prigovaranju radu Ustavnog suda BiH, koji je jedna od rijetkih državnih institucija koje nisu pod političkim utjecajem. Zato je odavno na meti onih koji Dejtonski sporazum, pa i Ustav i zakone, poimaju kao švedski sto. O posljedicama blokiranja državnih institucija i najave o otcjepljenju RS-a, ne samo za BiH kao državu, nego i za sam entitet RS, ni riječi. Umjesto toga, RTRS-ove urednike i goste zanima kojim mehanizmima se može opstruisati provođenje Odluka Ustavnog suda, pa i put BiH ka evropskim integracijama. U „Pressingu“ se više pričalo o razlozima iseljavanja građana BiH u inostranstvo i trenutnom stanju nego o posljedicama. Budući da su uzroci poznati, bilo bi informativnije fokusirati se na dugoročne konsekvence i moguća rješenja.

Tagovi: