Foto: Wikipedia/Artem Maltsev

Mediji i nove tehnologije postali su nezamjenjiv dio društvene stvarnosti. S obzirom da su mediji i medijske tehnologije u potpunosti obgrlili i premrežili cjelokupno društvo, medijska pismenost se pojavljuje kao ključna kompetencija 21. vijeka i kategorički imperativ za građane “globalnog sela”. Biti medijski pismen u najširem smislu podrazumijeva sposobnost pristupa informacijama i medijskim sadržajima, posjedovanje vještina analize i dekonstrukcije medijskih sadržaja kao i kreativnost prilikom kreiranja i objavljivanja sopstvenih sadržaja. U literaturi koja se tiče medijske pismenosti najčešće je fokus na analizi i dekonstrukciji medijskih sadržaja, dok se u značajno manjoj mjeri pažnja posvećuje konstrukciji, odnosno izazovima kreiranja medijskih sadržaja.

S obzirom da su nove tehnologije omogućile praktično svim građanima ne samo da konzumiraju već i da stvaraju i objavljuju sadržaje (tako su nastali prosumers = produce + consume), potrebno je obratiti pažnju na jednu od najznačajnijih platformi na globalnom nivou kada je u pitanju kreiranje i objavljivanje sadržaja – Wikipediju.

Wikipedia je počela sa radom 2001. godine, a osnovali su je Jimmy Wales i Larry Sanger. Trenutno je najveća enciklopedija na svijetu, i ujedno peti najposjećeniji sajt na svijetu. Wikipedia objavljuje tekstove na preko 300 jezika, a samo na Wikipediji na engleskom jeziku postoji preko šest miliona  tekstova.  Odmah na početku potrebno je napraviti razliku između pojmova “Wikimedia” i “Wikipedia”. Wikimedia je širi pojam, tj. Wikimedia je organizacija, a samo jedan od njenih projekata je Wikipedia. Osim Wikipedije, postoje i drugi projekti kao što su “Wikimedijina ostava”, “Wikicitat”, “Wikivijesti”, “Wikiizvori” i sl. koji su manje poznati široj javnosti.

Svi korisnici interneta makar jednom u životu su posjetili Wikipediju. Wikipedia je posebno popularna među srednjoškolcima i studentima kada pripremaju seminarske radove i eseje. S tim u vezi nameće se pitanje kako nastaju tekstovi na Wikipediji i da li su i u kojoj mjeri pouzdani.

Kako napisati tekst za Wikipediju

Put kreiranje teksta od ideje do realizacije nije nimalo kratak. Naprotiv. Prije svega, potrebno je prepoznati koja tema je važna i vrijedna pažnje. Tekstovi moraju biti informativni i od nekog javnog značaja. Nakon toga, treba prikupiti dovoljno kvalitetnih i vjerodostojnih informacija o temi, što znači da autor mora da bude sposoban da pristupi i pretražuje relevantne izvore informacija. Tek nakon dobre pripreme, slijedi proces kreiranja i produkcije sadržaja. Pisanje tekstova od autora zahtijeva pridržavanje pravila pisanja. Stil mora biti enciklopedijski, podaci u tekstu moraju biti potkrijepljeni izvorima, a takođe autori moraju poznavati “Wikipedianski kod” kako bi tehnički uredili svoj tekst, odnosno kako bi ga prilagodili prepoznatljivoj Wikipedijinoj formi.

Drugim riječima, autor mora vladati vještinama navođenja referenci, postavljanja fotografija na “Wikimedijinoj ostavi”, kreiranja karakterističnih “infokutija”, povezivanja teksta i teme sa kategorijama kojima pripadaju i sl. Konačno, Wikipedia ne dozvoljava reklamiranje kao ni samopromociju, odnosno pisanje tekstova o samim sebi (ukoliko niste javna ličnost).

Imperativ provjerljivosti u eri fake newsa

Iako je objavljivanje i uređivanje tekstova na Wikipediji besplatno, tamo ipak ne vlada potpuna anarhija. U tom smislu, jedno od najvažnijih pravila Wikipedijine zajednice je “provjerljivost, a ne istina”. Pravila Wikipedijanaca zahtijevaju da se svakoj tvrdnji koja se navodi u tekstu pripiše pouzdan izvor koji omogućuje ostalim korisnicima provjeru. Urbana legenda kaže da urednici Wikipedije raspravljaju o tome da li tvrdnja da je nebo plavo treba citat ili ne.

S obzirom na ekspanziju različitih oblika divljih, fake portala i portaloida, Wikipedijanci moraju biti dodatno oprezni kada je u pitanju preuzimanje sadržaja sa interneta i objavljivanje na Wikipediji. Činjenica da je nešto objavljeno na nekom portalu ne znači da je samim tim i pouzdano i da je moguće pozvati se na taj izvor prilikom kreiranja nekog sadržaja. Zbog toga se Wikipedijanci vode smjernicama za prepoznavanje pouzdanih izvora, koje su dostupne na sajtu Wikipedije. U smjernicama se ističe da je prije svega potrebno provjeriti da li na portalu sa kojeg se preuzima određeni sadržaj postoji neka vrsta impresuma, koja bi posvjedočila postojanju uredničke odgovornosti. Takođe, prilikom preuzimanja sadržaja važno je u obzir uzeti i to da li portal generalno ima reputaciju vjerodostojnog izvora.

U tom smislu, kreiranje teksta na Wikipediji suštinski je ono što podrazumijeva medijska i informaciona pismenost, a to je kritička sposobnost valorizacije značajnih tema, ličnosti i događaja. Zatim, pravljenje razlike između bitnih i manje bitnih sadržaja, vještina pronalaska vjerodostojnih informacija, i konačno poštovanje autorskih prava prilikom kreiranja sadržaja, koji mora da ima enciklopedijsku i informativnu vrijednost, i koji je, ono što je najvažnije, vjerodostojan i podložan provjeri.  U eri tzv. fake newsa, čini se da su upravo vještine provjere vjerodostojnosti sadržaja kao i pristupa, odnosno pretraživanja kvalitetnih izvora informacija, iznimno važne.

Radikalna transparentnost u borbi protiv fake newsa

I pored pravila koja postoje prilikom kreiranja sadržaja, zajednica urednika volontera svakodnevno “patrolira” tekstovima koji se objavljuju na Wikipediji i uklanja one dijelove sadržaja koji su netačni ili su preuzeti iz nepouzdanih i nerelevantnih izvora. Na Wikipediji radi značajno veći broj urednika nego što je to moguće zamisliti u nekoj tradicionalnoj redakciji, zbog čega je smanjena vjerovatnoća da nešto problematično bude objavljeno. Vrlo važno je istaći da Wikipedijini urednici nisu uopšte plaćeni za taj posao, već se sve radi volonterski.

Otvoreni model Wikipedije koji omogućava bilo kome da uređuje sadržaje, od akademika do entuzijasta, ima i korisne nuspojave – stvaranje situacije radikalne transparentnosti. Svako uređivanje, izmjena i rasprava događaju se transparentno, što omogućava urednicima Wikipedije da jedni druge provjeravaju i kontrolišu. Urednici prilikom diskusije moraju zanemariti svoje političke i ideološke preferencije, koje mogu ometati neutralnost u pristupu, selekciji i ocjenjivanju sadržaja. Iako imaju različite stavove oko određenih tema, ipak svi urednici dijele zajedničke vrijednosti, koje se odnose na to da kreiranjem i besplatnim dijeljenjem znanja svijet mogu učiniti boljim mjestom. Upravo je taj entuzijazam na kojem se bazira rad urednika ono što je najveća snaga Wikipedije.

S druge strane, društvene mreže kao što su Facebook ili Twitter ostaju “crna kutija”, čiji se unutrašnji rad i politike odlikuju netransparentnošću. U tom smislu, uređivačka politika Wikipedije se pokazuje boljim alatom za suočavanje sa dezinformacijama u odnosu na različite algoritme, plaćene  moderatore i fact checkere.

U cilju borbe protiv narastajućeg talasa fake newsa na internetu, jedan od osnivača Wikipedije, Jimmy Wales, pokrenuo je 2019. godine društvenu platformu “WT.Social”. Suština je ponuditi vjerodostojne informacije, koje je moguće provjeriti. Platforma se, za razliku od Facebooka, ne oslanja na plaćene moderatore za praćenje lažnih vijesti, već na zajednicu korisnika koji prate kvalitet sadržaja i ravnopravno učestvuju u eventualnoj korekciji tekstova.

Takođe, izvršna direktorica YouTubea Susan Wojcicki je u kontekstu borbe protiv fake newsa, ali i teorija zavjere, još 2018. godine (na konferenciji South by Southwest) najavila novu funkciju koju YouTube treba da uvede, a koju je nazvala “informacionim smjernicama”. Suština informacionih smjernica se ogleda u tome što će videoklipove sa YouTubea povezivati sa tekstovima na Wikipediji koji odgovaraju datoj temi. Recimo, videozapis koji dovodi u pitanje činjenicu da su ljudi sletjeli na Mjesec mogao bi biti popraćen službenom stranicom Wikipedije o slijetanju misije Apollo na Mjesec 1969. Ovako će YouTube svojim korisnicima zapravo nuditi svojevrsne informacione smjernice kako ne bi bili lagan plijen različitih teorija zavjere koje postoje u online prostoru. Iako je ideja spajanja videosadržaja na YouTubeu sa Wikipedijinim tekstovima o određenim problematičnim temama pozitivna, postavlja se pitanje na koji način će ovo funkcionisati u trenutku kada izbije neki novi problem ili tema koja vrlo brzo postane predmet različitih teoretičara zavjere.

Wikipedijina “Slagalica”

Primjer koji je prije nekoliko mjeseci postao viralan upozorava nas da i dalje ne smijemo slijepo vjerovati sadržajima na Wikipediji. Naime, urednici popularnog kviza “Slagalica”, koji se već 27 godina emituje na Radio televiziji Srbije, u jednoj od epizoda preuzeli su podatke sa Wikipedije na osnovu kojih su formulisali pitanja. Problem je bio u tome što su preuzeti podaci sa Wikipedije bili u potpunosti netačni, na šta je, ubrzo nakon emitovanja emisije, ukazao i sam autor izmišljenog teksta na Wikipediji. Naime, u igri “Spojnice”, jednom od takmičara je postavljen zadatak da spoji imena sa odgovarajućim prezimenima likova iz ciklusa epskih pjesama o Marku Kraljeviću. Imena i prezimena su izvučena iz naslova poznatih epskih pjesama, a jedno ime je potpuno izmišljeno, a u pitanju je Matija Vujović (inače autor teksta na Wikipediji). Ovaj gaf je na kraju postao viralni hit na društvenim mrežama, a svima je ostalo kao opomena da Wikipedia još uvijek nije u potpunosti pouzdan izvor informacija.

Wikipedijanci kao medijski pismeni ljudi

Međutim, iako Wikipedia i dalje nije u potpunosti relevantan izvor, pogrešno bi bilo stvarati i/ili održavati bauk nepouzdanosti Wikipedije. Ono što je potrebno jeste uključiti rad na Wikipediji u obrazovni sistem, naučiti studente kako uz korištenje Wikipedije mogu doprinijeti boljem i kvalitetnijem obrazovanju. Upoznavanje sa Wikipedijinim pravilima selekcije, kreiranja i objavljivanja sadržaja suštinski odgovara onome što se zove medijsko i informaciono opismenjavanje, a rad na Wikipediji najbolja je promocija prosvjetiteljskih ideja o širenju znanja i značaju obrazovanja. Wikipedijanci su kritički osviješteni pojedinci koji su u stanju da prepoznaju pouzdanost i vjerodostojnost određenog izvora na internetu, da prave jasnu razliku između važnih i manje važnih sadržaja, koji su sposobni da argumentovano brane svoje stavove. Suštinski, ove kompetencije zapravo čine medijski pismenog pojedinca u 21. vijeku.

Tagovi: