Foto: Umberto / Unsplash

Novinari i medijske kuće u Bosni i Hercegovini gotovo su složni da je potrebno unaprijediti oblast zaštite autorskih prava. Novinari i urednici ističu problem svakodnevnog kršenja autorskog prava, preuzimanja i krađe cijelih tekstova i priloga, a da sve to prolazi nekažnjeno. Smatraju da je potrebno mijenjati zakone, ali i inzistirati na njihovoj provedbi, te educirati novinare o zaštiti autorskih prava.

U Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine ističu kako je planirano da se u narednom periodu harmonizira cjelokupno zakonodavstvo kojim se reguliraju pitanja intelektualnog vlasništva.

Stručni suradnik za autorsko pravo u Institutu Manda Galić kaže da su u BiH dva temeljna zakona iz područja autorskopravne zaštite i to Zakon o autorskom i srodnim pravima i Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava iz 2010. godine, koji su u znatnoj mjeri harmonizirani sa evropskim standardima.

– Iako Bosna i Hercegovina još nema kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, planirano je da se u narednom periodu harmonizira cjelokupno zakonodavstvo kojim se reguliraju pitanja intelektualnog vlasništva – naglašava Galić.

Dodaje kako primjena zakona, odnosno provedba prava intelektualnog vlasništva, u koja spada i autorsko pravo, zahtjeva unaprjeđenje cjelokupnog sistema.

Pored Instituta za intelektualno vlasništvo ključnu ulogu imaju nadležna inspekcijska, policijska i pravosudna tijela koja su zadužena za provedbu prava intelektualnog vlasništva.

– U tom cilju neophodna je i kontinuirana aktivnost na podizanju i jačanju svijesti o značaju zaštite autorskog i srodnih prava, kako za pojedinca, tako i cjelokupno društvo  u smislu kulturnog i ekonomskog napretka – kaže Galić.

Ona naglašava kako je Institut za intelektualno vlasništvo BiH u saradnji sa svjetskom organizacijom za zaštitu intelektualnog vlasništva (WIPO) do sada poduzimao određene aktivnosti na promociji autorskog prava, o čemu je javnost bila upoznata putem brojnih seminara kao i web stranice (www.ipr.gov.ba)

Institut ne raspolaže specifičnim podacima o pitanju autorskih prava novinara, no da bi se jedno djelo smatralo autorskim djelom potrebno je da ima određeni nivo originalnosti i kreativnosti.

– Autorsku zaštitu nemaju dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter vijesti sadržanih u štampi, kao ni ideje, službeni tekstovi kao primjerice zakoni, kao ni politički govori ili govori održani tokom sudskih rasprava – pojašnjava Galić.

No, ako autorsko djelo napravi zaposlenik u izvršavanju svojih radnih obveza (npr. novinar) ili prema uputstvima poslodavca, postoji zakonska presumpcija prijenosa prava na poslodavca za period od pet godina od dana završetka takvog djela, ako nije drukčije ugovoreno.

– Autorsko djelo nastalo izvan tih okvira smatra se autorskim pravom stvaratelja takvog djela – zaključila je Galić.

Izvor: Dnevni list

Tagovi: