Foto: BHT1/Screenshot

BHT 1: „Jedan“, 6. februar  

PADAJ SILO I NEPRAVDO: U intervjuu s predsjednikom Bosanske stranke Mirnesom Ajanovićem, urednik Benjamin Butković ovaj put nije tražio da režija sagovorniku isključi mikrofon. Nije bilo potrebe. Za razliku od davne predizborne debate na BHT1, čiji je isječak emitovan u uvodnom prilogu. Sanita Lisak Jusufbegović predstavila je gledaocima živopisnu političku karijeru predsjednika BOSS-a. Ta karijera izgrađena je na čestim i žustrim nastupima u medijima, ali i u Federalnom parlamentu, čiji je zastupnik nekada bio, a kasnije u Gradskom vijeću Tuzla, u kojem je i danas. Stoga je spomenuti isječak ilustrativan odraz takvog političkog imidža. Butković smatra da je nastup Ajanovića danas suptilniji. Pitao ga je zašto nije tako robustan kao ranije. I u ostalim pitanjima osjetio se kritički prizvuk. Dok ste bili u Federalnom parlamentu dolazili ste vrlo pripremljeni na sjednice i imali ste neku vrstu podrške. Zašto je ona sada manja kada učestvujete u vlasti na lokalnom nivou? Nekad 2011. rekli ste da je Željko Komšić jedina svijetla tačka u BiH. Smatrate li još uvijek tako? Ako ste za antifašizam, zašto ste 2011. pokušali omesti obilježavanje dana ustanka u Tuzli? Ajanović je odgovorio kako je tada bio u žestokom sukobu s gradonačelnikom Jasminom Imamovićem. Naveo je okolnosti u kojima je na obilježavanju dana ustanka na Partizanskom spomen-groblju u Tuzli pustio pjesmu „Padaj silo i nepravdo“. Pričao je o reakciji gradonačelnika, intervenciji policije i etiketi „rušitelja antifašizma“.

HAJDE DA SE VOLIMO: Dosta pažnje u online medijima i na društvenim mrežama proteklih dana privukli su naslovi s citatom Ajanovića da mrzi Našu stranku. Članci se referiraju na ovaj intervju. Butković je pitao Ajanovića je li podržao zastupnika BOSS-a u KS Edina Plehu u odluci da da glas novoj skupštinskoj većini. Ajanović je rekao, između ostalog, da je ta politička platforma zasnovana na studiji prema kojoj su Srbi u BiH ugroženi prevelikim brojem Bošnjaka. „Tu političku platformu ja mrzim. To je fašizam. Stranka ga se nije odrekla. Bila je u koaliciji s partijom iz RS-a koja je nagradila ideologa zla u Foči – četničkog vojvodu.“ Ideološki razlozi Butkoviću nisu zvučali uvjerljivo, pa je objašnjenje tražio u prizemnijim, interesnim motivima.

PARE JESU PROBLEM: Pitanja voditelja bila su konkretna i oštra. Jeste li svjesni rizika ulaska u vlast u godini izbora? Jesu li vaši zastupnici potpisivali notarske izjave? Ajanović je objasnio zašto su odustali od te prakse. Stava je da mandati trebaju pripadati strankama, a ne pojedincima. To bi, smatra, spriječilo trgovinu mandatima. „Da zastupnik zna da može biti smijenjen, ne bi mogao biti kupljen od druge stranke“. Osim vraćanja izbornih mandata strankama i uvođenja zatvorenih listi, Butković je pitao i za druge izmjene Izbornog zakona koje BOSS predlaže. U rubrici u kojoj druge javne osobe postavljaju pitanja našlo se i ono o ravnomjernijoj raspodjeli javnih prihoda u FBiH. Budući da sada zastupnik BOSS-a odlučuje ko će biti na vlasti u KS, je li sada vrijeme da se obrati pažnja na ovo pitanje – kritički je pitao univerzitetski profesor iz Tuzle Vedad Pašić. Intervju je završen u stilu koji je dominirao tokom cijele emisije. Budući da se Ajanović bavi aerorelijem, Butković je povezao njegov hobi s poznatom metaforom pitajući: „Plašite li se one narodne – ko visoko leti, nisko pada?“

 

BNTV: „Izazovi“, 7. februar  

Dodikova prognoza o tzv. „preletačima“ iz drugih stranaka koji će se pridružiti SNSD-u odredila je temu posljednjih „Izazova“ – zašto se cijepaju partije u Srpskoj. Ljiljana Faladžić Jekić požalila se gledaocima da je bilo izuzetno teško pronaći sagovornike voljne govoriti o ovoj temi. Nije navela koga je sve pozivala u emisiju. U studiju su, ipak, bili relevantni sagovornici: poslanik SDS-a u NSRS-u Tomica Stojanović, poslanik PDP-a u NSRS-u Igor Crnadak i politički analitičar Vehid Šehić.

PRELETAČI I PAPCI: Ključno pitanje kojem u posljednje vrijeme urednici BNTV-a posvećuju dosta pažnje, voditeljica je postavila odmah na početku. Je li tačno da se potpredsjednik SDS-a i gradonačelnik Bijeljine sreo s Miloradom Dodikom u Banjoj Luci? Kako Vi gledate na to? Hoće li biti preletača iz SDS-a u SNSD? Stojanović je odgovorio da on neće biti ni preletač ni papak. Voditeljica s pravom reaguje potpitanjem o ostalim zastupnicima SDS-a u NSRS-u. Isto pitanje postavila je i Crnadku – hoće li u PDP-u biti preletača. Od Šehića je zatražen komentar o „političkoj pijaci“ u BiH. Odgovarajući na pitanje o razlozima zbog kojih zastupnici prelaze iz jedne u drugu stranku, Šehić je spomenuo percepciju građana o politici. Smatraju je najnemoralnijim zanimanjem. Zbog bojazni da će biti proglašeni korumpiranim, kaže Šehić, moralni ljudi bježe od politike.

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: Razgovor u emisiji vodio se o vrlo široko postavljenim pitanjima. Ako sve rješava novac, znači li da su izbori besmisleni? Mnoga pitanja bila su klišeizirana, pa i sugestivna. Da li aktuelna politika ne želi mlade ljude? Je li BiH na korak do ulaska u NATO? Govorilo se i o nedostacima Izbornog zakona i prijedlozima njegovih izmjena. Zakon nije loš, problem je što se slabo provodi, smatra Šehić. Za razliku od njega, Crnadak i Stojanović smatraju da su neophodne izmjene – video nadzor na biračkim mjestima, skeniranje i biometrijska identifikacija birača. Crnadku je, kaže, mučno gledati nereagovanje institucija na loše izvještaje OSCE-a i EU o izbornom procesu u BiH. Koliko god da je demokratski omogućiti gledaocima da pitaju goste, voditeljica treba insistirati na konkretnim pitanjima. I ovaj put vrijeme je potrošeno na duge uvode i generalne ocjene. Najmanje na konkretna pitanja. Možda bi trebalo razmisliti o uključivanju pitanja gledalaca putem SMS poruka ili društvenih mreža.

FACE TV: „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“, 8. februar

NOVINE NJEMAČKOG ZAKONA O USELJAVANJU: Mnogi građani BiH raduju se 1. martu. Neki i zbog toga što je to praznični, neradni dan. Ali, glavni razlog je stupanje na snagu novog njemačkog Zakona o useljavanju stručne radne snage. Senad Hadžifejzović ugostio je advokata Kasima Rašidovića iz te države koji je razjasnio nedoumice o spomenutom Zakonu. Odličan izbor teme koja zanima mnoge gledaoce. Kompetentan sagovornik za objašnjavanje uslova useljavanja u Njemačku. Dobra navika Hadžifejzovića je što sumira odgovore sagovornika i izvodi jasne zaključke. Loša što često interveniše, pa su pitanja i interpretacije nekad duže od odgovora gosta. Gledaoci su saznali koje su glavne novine Zakona, te s kojim problemima se građani BiH susreću kada stignu u Njemačku. Kakva je procedura priznavanja diploma? Šta se dešava kad se utvrdi neka zloupotreba radnih prava u Njemačkoj? Da li je tačno da će se ubrzati dobijanje njemačkog državljanstva? Kako se građani mogu zaštititi od posrednika koji ih finansijski iskorištavaju u procesu useljavanja u Njemačku? U emisiji su postavljena sva ova pitanja.

ZAKLJUČAK: U intervjuu „Jedan“ provejavao je skeptičan odnos urednika prema gostu. On se manifestovao kritički intoniranim pitanjima. Ali, i pežorativnom metaforom – ko visoko leti, nisko pada. Takva i trebaju biti u intervjuisanju predsjednika političkih stranaka. Ipak, kada uporedimo ovaj s prethodnim intervjuima „Jedan“ u kojima su gostovali predstavnici drugih političkih partija, evidentno je da pristup nije uvijek takav. Varira od kritičkog preko neutralnog do blagonaklonog. Javni servis bi trebao objektivno valorizovati rad svih političkih stranaka. U emisiji „Izazovi“, koja traje gotovo 90 minuta, očekuju se konkretnija pitanja. Ona podrazumijevaju referiranje na konkretne podatke, situacije i osobe. U „Centralnom dnevniku“ –aktuelna tema i kompetentan gost.

Tagovi: