Foto: Face TV

FACE TV: „Face to face“, 14. decembar

Od Radončića su ljudi navikli da je preletač. Ali, Vi ste isticali svoje poštenje i ljevičarsku orijentaciju. Decenijama ste iznosili oštre zamjerke na račun SDA i SBB-a. Zašto sada koalirate s njima? – bio je direktan Senad Hadžifejzović u intervjuu s predsjednikom DF-a Željkom Komšićem. Argumentirajući kako Nermin Nikšić i Peđa Kojović hoće „Republiku Sarajevo“, Komšić je rekao da će biti sa SDA i SBB-om dok su za NATO, zatim protiv izbornog zakona kakav traži Dragan Čović, te dok podržavaju Marija Nenadića kao kandidata za novog kantonalnog premijera. Vladi Kantona Sarajevo zamjera to što njom, kaže, nije upravljao Edin Forto, nego Edin Konaković. On je javni novac trošio i na promociju Muamera Zukorlića tokom izborne kampanje za reisu-l-ulemu IZ-a u BiH. Hadžifejzović je osporio Komšićevu argumentaciju pitajući ga zašto se za navedene ciljeve ne bori s ostalih pet stranaka koje čine kantonalnu Vladu. Kako s tri zastupnika DF-a, pita Komšić. Na pitanje zašto prije godinu dana nije rekao da predsjedavajući Skupštine i premijer ne mogu biti iste nacionalnosti, Komšić je podsjetio da je jedino DF glasao protiv izbora Konakovića za predsjedavajućeg Skupštine. Novinar je insistirao na razgovoru o uzrocima i posljedicama ličnog animoziteta između Konakovića i Komšića, ali je sagovornik odbio govoriti o tome.

Na konstataciju kako svi politički partneri DF-a smatraju koaliranje sa SDA izdajom, Komšić je zamagljeno odgovorio: „Ako je zamjena Zukorlića Nenadićem izdaja, onda sam ponosni izdajnik.“ Hadžifejzović je pojasnio da se kritike odnose na krupnije stvari – izdaju ideala građanske BiH, te izdaju glasača zbog koaliranja s nacionalnom strankom. Pitanje je na mjestu budući da su stranke ljevice u FBiH izbornu kampanju zasnivale prvenstveno na kritici SDA. Nakon izbora su u nekim kantonima ipak koalirale sa strankama koje su osnovali bivši dugogodišnji i visokopozicionirani kadrovi SDA. Zato je Komšić u pravu kada pita šta je s ASDA, šta je Konaković ili šta je Kukić. Na pitanje zašto s Izetbegovićem i Radončićem, a ne sa Konakovićem, Komšić odgovara – Konaković je radikalniji od njih.   

Među brojnim oštrim pitanjima za Komšića bilo je i ono „jeste li uzeli pare?“ i „koliki je Vaš politički dug SDA?“. Na pitanja koja sadrže pretpostavljenu krivicu teško je odgovoriti. Onaj ko zbilja trguje političkim mandatima prodajući glasove birača za lične interese sigurno to neće priznati na televiziji. Poštenom su pak i sama takva pitanja uvredljiva. Budući da je DF izgradio imidž političke stranke koja se bori za pravičnu državu, Hadžifejzović je spomenuo i to da se građani i privrednici izloženi stranačkim ucjenama osjećaju izdanim. Odgovor je bio obeshrabrujući – kako da DF to postigne s tri zastupnika?

Bilo je još zanimljivih pitanja: zašto je problem biti u opoziciji, zašto Nikšić kritikuje Komšića, a ne Radončića ili Izetbegovića? Iako je Komšić na mnoga pitanja odgovorio ponavljajući iste argumente – NATO, Izborni zakon, Nenadić, a na druga da „ne zna“, ovdje je bio konkretan: „Nikšić ne smije na Radončića jer ima Avaz. Ovo što se meni dešava mogu da iznesem jer nemam oraha u džepu.“ Kakvih oraha u džepu ima Nikšić, zanimalo je Hadžifejzovića.

Insistirao je i na pitanju je li Program reformi zaista Godišnji nacionalni program. „To je Program reformi. NATO-u dovoljno.“ Kada je pitanje važno kao što je ovo, opravdano je ponavljati ga više puta kao Hadžifejzović. Ako je to ANP, kako je Dodik pristao na to, uporan je novinar. Šta su vam rekli u SAD-u? Kako možete biti sigurni da će Program reformi biti poslan u NATO? Koji su Vam alternativni planovi? Oštro ispitivanje nije samo opravdano nego se i očekuje u TV intervjuu s visokopozicioniranim političarem. Šta ćete ako Čović bez novog izbornog zakona ne bude htio u federalnu vlast? Zar imate samo tri cilja – NATO, Izborni zakon i Mario Nenadić za premijera, a građanska država? Šta ako vas Izetbegović i Radončić prevare?

FTV: „Odgovorite ljudima“, 11. decembar

Devetogodišnje obrazovanje u BiH doživjelo je fijasko. Po funkcionalnoj pismenosti, naši petnaestogodišnjaci zaostaju tri godine za svojim vršnjacima u državama s dobrim obrazovnim sistemom. Svaki drugi učenik ne može da funkcioniše ni u školskom sistemu ni u privatnom životu. Nastavnici vape za promjenama. Ove i druge podatke i stručna tumačenja gledaoci su čuli u temeljitom prilogu Maje Popović. I ovaj put reporterka je u priču o (ne)kvalitetu obrazovanja uključila veliki broj izvora. U sažetim offovima ponudila je dobar kontekst za razumijevanje izjava sagovornika. Pojedini stručnjaci su nakon objavljivanja PISA-inih rezultata doveli u pitanje metodologiju testiranja učenika. Zato je dobro što je reporterka zatražila od akademkinje Adile Pašalić Kreso da pojasni način PISA testiranja. Rezultate su komentarisali direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Maja Stojkić, državna koordinatorica za PISA istraživanje Žaneta Džumhur i predstavnica direktorata OECD-a za obrazovanje i vještine Tanja Bastijanić. Profesorica razredne nastave Aida Jerlagić i profesor geografije Vedran Zubić su iz ličnog iskustva govorili o brojnim nedostacima obrazovnog sistema, kao i predsjednik SSOOIO Kantona Sarajevo Saudin Sivro. Federalnu ministricu obrazovanja Elviru Dilberović pitala je o mjerama za popravljanje obrazovnog sistema, dok je prodekan za NIR na Pedagoškom fakultetu UNSA-e doc. dr. Haris Memišević govorio o potrebi većih ulaganja u obrazovanje. Kako podstaći kreativnost i maštu učenika u državi u kojoj i odrasli maštaju o boljem životu van njenih granica, zaključuje pesimistično Popović. Takav zaključak utemeljen je na podacima i stručnim mišljenjima iz priloga.

Darjan Babić otvorio je diskusiju tražeći od gostiju da prokomentarišu rezultat po kojem je BiH po efikasnosti obrazovnog sistema na 62. mjestu među 79 država. Loši rezultati su realni i očekivani – složili su se gosti: direktorica Fondacije „Obrazovanje u akciji“ profesorica Lamija Tanović, profesori Filozofskog fakulteta UNSA-e Dženana Husremović i Nenad Veličković, te profesor Univerziteta Burch Damir Marjanović, koji je zastupnik u Skupštini KS i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. U emisiju je pozvana i resorna kantonalna ministrica Zineta Bogunić, kao i federalna ministrica Elvira Dilberović, ali nisu mogle učestvovati u njoj. Upitno je učestvovanje BiH u sljedećem PISA testiranju 2021. godine. Razlog: troškovi testiranja u minimalnom iznosu od 600.000 KM. Marjanović je obrazložio da novac ne može biti izgovor jer se toliko potroši na pet-šest službenih automobila Predsjedništva.

Da li ovaj test znači da naše škole ne spremaju đake za stvarni život, pitao je Babić. Spominjući lažne diplome čak i u javnim institucijama, te univerzitete koji nisu akreditovani, zanimao ga je i kvalitet znanja nastavnika. Različite obrazovne politike u BiH, loši nastavni programi i udžbenici i neadekvatno obrazovanje nastavnika samo su neki od problema o kojima je diskutovano. Profesori Veličković i Marjanović govorili su i o konformizmu akademske zajednice koja nije korektiv loših obrazovnih politika niti predlaže konkretne reforme obrazovnog sistema.

Shodno njenom nazivu, u emisiju „Odgovorite ljudima“ ovaj put uključeno je i više gledalaca. Komentari i pitanja odnosili su se na reviziju diploma, kvalitet kadrova koji se obrazuju po Bolonjskom sistemu, te konkretne mjere kojima se može pomoći djeci, roditeljima i nastavnicima u svrhu stjecanja funkcionalnijeg znanja. Dobro je omogućiti i gledaocima da postave pitanje. Ipak, voditelj se ne treba libiti da od gledalaca koji opširno komentarišu ili ponavljaju ono što su gosti već rekli zatraži konkretna pitanja. U ranijoj izjavi za SRNA-u, direktor Republičkog pedagoškog Zavoda Predrag Damjanović rekao je da je teško govoriti o rangiranju BiH zbog više obrazovnih sistema u njoj i da treba uvesti posebno testiranje za RS. Babić je zatražio od Marjanovića da prokomentariše tu izjavu. Mnogo je politike u obrazovanju i malo obrazovne politike – zaključio je Marjanović. Budući da su korijeni mnogih problema u obrazovanju upravo tu, bilo bi dobro da je odnos obrazovanja i politike problematizovan ranije u emisiji i da mu je posvećeno više vremena.

ZAKLJUČAK: Brojna neprijatna pitanja koja je Hadžifejzović postavio Komšiću rezultirala su dinamičnim intervjuom u kojem je dominirao novinar. Teško je reći kakav se odgovor očekuje na pitanje jeste li uzeli pare i koliki je Vaš politički dug SDA. Koji odgovor bi zadovoljio novinara i gledaoce? Ipak, oštro ispitivanje se očekuje u TV intervjuu s visokopozicioniranim političarem. Posebno u dramatičnim situacijama kakva je očekivana smjena Vlade. U „Odgovorite ljudima“, životna tema – loš obrazovni sistem. Problem čije ozbiljne posljedice itekako osjetimo i trpjet ćemo ih vjerovatno decenijama. Temeljitim prilogom, Maja Popović dobro je uvela gledaoce u temu. U studiju nisu bile resorne ministrice koje su trebale govoriti o tome hoće li se i šta uskoro mijenjati u obrazovnim politikama.

Tagovi: