Istraživanja provedena u okviru projekta „Mediji za ljudska prava“ svjedoče o nezadovoljavajućem nivou poštivanja i ostvarivanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, te pokazuju da se, generalno, malo govori o univerzalnim ljudskim pravima, a mnogo više o konstitutivnosti, kolektivnim i etničkim pravima.

Temeljna postignuća tog projekta, koji finansira Evropska unija u okviru Evropske inicijative za razvoj demokratije i ljudskih prava u BiH, predstavljena su danas u Sarajevu u sklopu završne konferencije.

Istraživač Centra za edukaciju Pro educa Srđan Puhalo ističe kako stanje u pogledu ljudskih prava različitih kategorija, uključujući i novinare, te druge ranjive i marginalizirane grupe, karakterizira relativno dobro zakonsko reguliranje.

Istovremeno, navodi kako status tih kategorija otvara pitanje u kojoj se mjeri zakoni koji se na njih odnose i provode, odnosno koliko je sistemu stalo do toga da se bavi pravima tih ljudi.

– Rezultati istraživanja su pokazali da postoji i potreba, koliko god se to činilo apsurdno, da se još više govori o ljudskim pravima i da se mnogo više afirmiraju – kazao je Puhalo u izjavi za medije, podcrtavajući značaj ponovnog fokusiranja na ljudska prava i njihovog dovođenja u žižu javnog mnijenja.

Presudnim u pogledu ostvarivanja ljudskih prava označio je animiranje različitih ranjivih i marginaliziranih kategorija o njihovim pravima, te angažman  institucija, nadležnih za pružanje podrške na planu ostvarivanja ljudskih prava, “koja su zakonski zajamčena, ali se u ‘realnom životu’ ne provode, ili ignoriraju”.

Referirajući se na postignuća projekta, izvršna direktorica Fondacije Lokalne demokratije Jasmina Mujezinović podsjetila je kako su sudionici konferencije, između ostalog, razgovarali i o pravima žena, žrtava nasilja, uključujući i njihova ekonomska i socijalna prava, te pravo na obrazovanje…

Mišljenja je kako u situaciji institucionalne neosjetljivosti, značajna uloga u zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava pripada nevladinim organizacijama, kao  i medijima, koji su, nerijetko, na ‘prvoj liniji’ odbrane ljudskih prava.

Mujezinović u tom kontekstu navodi kako je za očekivati da se i relevantne institucije sistema u skladu s nadležnostima snažnije uključe u rješavanje slučajeva kršenja ljudskih prava, te osiguraju uvjete za njihovo ostvarivanje u punom kapacitetu.

Generalna sekretarka Udruženje BH novinari Borka Rudić izjavila je kako je projekt Mediji za ljudska prava nastao na ideji da se pokuša odgovoriti na pitanje – zašto novinari i urednici koji se svakodnevno suočavaju s kršenjem ljudskih prava, kroz medijske sadržaje i uredničke odluke krše ljudska prava ranjivih grupa.

– Istraživanja koja su provedena pokazala su da je ključni izvor kršenja profesionalnih standarda i neprofesionalnog izvještavanja o ranjivim i marginaliziranim grupama, zapravo, stalni pritisak na novinare i medije i nesigurni uvjeti u kojima oni rade – precizirala je Rudić.

Zbog toga je, navodi ona, pokrenuta platforma Mapiraj.ba na kojoj se evidentiraju slučajevi kršenja ljudskih prava novinara, kao i ostalih ranjivih grupa u medijskim sadržajima.

Dodala je kako, stoga, treba pokušati putem edukativnih sadržaja u sklopu te platforme izvršiti pritisak na institucije i zagovarati poštivanje ljudskih prava i tako utjecati na podizanje kvaliteta izvještavanja medija u toj oblasti.

Usto, naglasila je kako je u Bosni i Hercegovini potrebno razvijati kulturu ljudskih prava, te da svi u lancu: mediji – NVO – institucije moraju postupati odgovorno i dati doprinos u pogledu ostvarivanja višeg stepena poštivanja ljudskih prava, te unapređenju cjelokupnog koncepta u toj iznimno važnoj oblasti.

Provedena istraživanja pokazala su, općenito, da je u protekloj deceniji zabilježeno pogoršanje medijskih sloboda, kršenja individualnih prava novinara i drugih ranjivih grupa u BiH, te prisustvo političkih pritisaka i drugih nedozvoljenih utjecaja na medije i medijske profesionalce.

Jedan od zaključaka je kako novinari, kao ranjiva grupa čija se profesionalna, radna i socijalna prava krše svakodnevno bez zakonskih sankcija, ne mogu biti aktivni promotori ljudskih prava.

Na bazi devet sektorskih istraživanja pripremljena je ‘Bijela knjiga ljudskih prava u bh. medijima’ i uspostavljena online Platforma Mapiraj.ba  za sistematsko praćenje i javno prezentiranje slučajeva kršenja ljudskih prava  kroz medijske sadržaje.

Izvor: Fena/FTV

Tagovi: