Foto: Argumenti

RTRS: Zoran Tegeltija i ovlasti Republike Srpske

  1. novembar – 1. decembar 2019.

TAJNO ILI JAVNO: Zbog odluke članova Predsjedništva BiH da ne objelodane sadržaj Programa reformi BiH, koji je potpisan kao uvjet za formiranje Vijeća ministara u bh. entitetu Republika Srpska, stvoren je novi povod za međusobne sukobe i optužbe opozicije i stranaka koje čine vladajuću većinu. Tako su iz Dnevnika u Dnevnik gledatelji informirani o tvrdnjama opozicije da je prihvatanjem Programa reformi otvoren put za ulazak BiH u NATO i potpunom negiranju člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i članova SNSD-a da Program reformi i aktivacija MAP-a nisu u nikakvoj vezi.

TENDENCIOZNA OPOZICIJA: Da je ekspert da javnosti uskrati informacije i interpretira ih na način koji je isključivo u interesu vlasti u RS-u, Branka Kusmuk potvrdila je po ko zna koji put. U izvještaju s javne sjednice pred komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj je budući predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija odgovarao na pitanja o pravcima svog rada, Kusmuk se fokusirala na, kako je navela, tendenciozna pitanja zastupnika PDP-a i SDS-a. Tendencioznost se odnosi, navodi se u izvještaju, na njihovo insistiranje da Tegeltija iznese svoj stav o NATO integracijama BiH i ulozi Narodne skupštine RS u kontekstu njene deklaracije o vojnoj neutralnosti. U krajnje neprimjerenoj zamjeni teza, upravo zbog činjenice da RTRS nije jedini izvor informisanja građana, Kusmuk tvrdi da je „opozicija Tegeltiji u usta stavila ono što nije rekao“. A to što „nije rekao“ odnosilo se na njegovu izjavu da „Narodna skupština RS nije nadležna za pitanja iz domena ovlasti institucija BiH“.

SVALJIVANJE KRIVICE: Katastrofalni zemljotres u Albaniji ispraćen je s dosta medijske pažnje i mnogo podataka. No RTRS ne bi bio to što jeste kada i ovako tragičan događaj ne bi pokušao ispolitizirati. Svjesno ili ne, u tome im je svesrdno pomogla i Ana Kotur-Erkić, osoba s invaliditetom koja je javno angažirana na promociji prava i položaja tih osoba. Kotur-Erkić je sa još osam državljana BiH boravila na konferenciji u Tirani u vrijeme zemljotresa te iznijela niz opužbi na, kako je kazala, „nebrigu Ministarstva spoljnih poslova BiH za svoje građane i nedostatak strategije za spašavanje osoba s invaliditetom“. Da li ministarstvo mora znati u kojem se dijelu svijeta i u kojem trenutku nalaze građani BiH, posebno je pitanje. No na sreću, kako je navela Kotur-Erkić, gdje se ona nalazila znao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je po nju i još jednu državljanku BiH poslao automobil. Ovome treba dodati da su se ostali učesnici konferencije, prema vlastitim izjavama za RTRS, na svu sreću nepovrijeđeni, iz Tirane u BiH vratili redovnom avionskom linijom.

Ocjena: 2

 

BNTV: Postoji li sloboda javne riječi u RS-u?

  1. novembar – 1. decembar 2019.

OPTUŽBE I PREPUCAVANJA: Nedjelja koju je pojela rasprava vlasti i opozicije po pitanju usvojenog Programa reformi u BiH, odnosno ide li BiH ka članstvu u NATO savezu ili ne, najbolje opisuje ključnu političku temu o kojoj se izvještavalo u dnevnicima. Kako je Predsjedništvo BiH donijelo odluku da do daljnjeg taj dokument ostane nedostupan javnosti, a tumačenja samih članova tročlanog šefa države zašto je to tako su različita, to je bio dobar poligon da opozicija krene u napad na vladajuće strukture u RS-u. No u nedostatku onoga što je ključno, a to je upravo sam dokument, sve što je gledateljima ponuđeno na uvid jesu bile optužbe i međusobna prepucavanja o tome ko je izdajica, a ko branitelj interesa RS-a.

IMOVINA POLITIČARA: Od ostalih izvještaja izdvajamo objavljivanje od strane Centralne izborne komisije BiH imovinskih kartona ključnih političara u BiH. Javnosti je ukazano na činjenicu da političari mogu da u svojim izjavama navedu slobodnom voljom šta od imovine posjeduju i kolika je njena vrijednost ili da te podatke prešute bez ikakvih posljedica.

PRAVDA ZA DAVIDA: I u nedjelji iza nas novinari BNTV-a nastavili su sa izvještavanjem vezanim za neformalnu grupu građana Pravda za Davida. Riječ je o početku, preciznije, odgodi početka suđenja desetinama građana koji su učestvovali u protestima u decembru prošle godine u Banjaluci na kojima se tražila istina o ubistvu Davida Dragičevića. Ukazano je na podatak da se među licima protiv kojih su podignute optužnice nalaze i građani koji su od strane vlasti „identifikovani“ kao članovi grupe iako na dva decembarska protesta nisu učestvovali.

Pravda za Davida bila je u fokusu i izvještaja s konferencije o slobodi govora u akademskom, javnom i medijskom prostoru. Riječ je o događaju čije je održavanje zabranjeno na Filozofskom fakultetu u Banjaluci upravo iz razloga što je jedan od panelista bio Ozren Perduv, član grupe Pravda za Davida. Novinarki Danini Milaković to je bio i povod da kroz izjave sugovornika otvori pitanje postoji li u RS-u uopšte sloboda javne riječi.

Ocjena: 7

Komparativna analiza

Fokus dnevnika obje medijske kuće bio je na raspravama opozicije i vladajućih stranaka u RS-u o sadržaju Programa reformi u BiH, odnosno na temi znači li to ili ne otvaranje puta za članstvo naše države u NATO-u. Za razliku od uredništva Dnevnika 2 RTRS-a, koje je samo nastavilo praksu glasnogovornika stavova vlasti, gledatelji Dnevnika 2 BNTV-a dobili su na uvid niz izjava o ovoj temi, ne samo političara iz RS-a nego i iz cijele BiH te međunarodnih zvaničnika.