Foto: Analiziraj.ba/Ilustracija

FACE TV: „Face to face“, 1. novembar

MINISTROVI TVITOVI: Na tvit Srđana Puhala da je savjetnik Vlade RS-a koji ima 82 godine realno ekspert za NOB, SSSR i partizansko ratovanje, reagovao je u svom stilu Dragan Mektić. „Ma, jok, on je za pronatalitetnu politiku“, napisao je ministar sigurnosti BiH. Zbog Mektićevog vrlo aktivnog korištenja Twittera, Senad Hadžifejzović odlučio je početi intervju s ministrovim duhovitim objavama na ovoj društvenoj mreži. I to je zanimljiv način otvaranja emisije. Svakako bolji od prenošenja vijesti koje je većina gledalaca čula. Ministrovi tvitovi i reakcije koje je Hadžifejzović parafrazirao duhovit su komentar na sumornu političku zbilju. Posebno kada su direktni i toliko se razlikuju od klišeiziranog izražavanja karakterističnog za politički govor. Prenoseći Dodikovu izjavu da SNSD neće u vlast, Mektić je napisao: „Ma, daj, ne palamudi više. To si rekao 100 puta.“ Dok se „palamuđenje“ u političkom intervjuu i može prihvatiti kao „riječ koja se nalazi i u Klaićevom rječniku“, psovci citiranoj iz drugog tvita nije mjesto u televizijskom intervjuu. Koliko god bila benigna kao gotovo neizostavan dio vokabulara Bosanaca i Hercegovaca. Za političke emisije na televiziji mogu se odabrati drugi ilustrativni i upečatljivi primjeri. Bar kod ministra Mektića takvih direktnih i živopisnih objava i izjava ne manjka.

PODSTICANJE SAGOVORNIKA: Kada je Mektić, na pitanje ko će naslijediti Dodika, prognozirao da će to biti Dodikov sin, Hadžifejzović je izrazio skepsu. Bez obzira na blagonaklonu atmosferu u kojoj se intervju odvijao, novinar je opravdano pokazao dozu skepticizma. Dok je Mektić govorio o tome kako je Dodik umiješan u teški kriminal koji će nekad biti procesuiran, Hadžifejzović konstatuje da zvuči nevjerovatno da bi Dodik prebacio sinu toliku odgovornost. Ovim je novinar podstakao sagovornika da obrazloži optužbe na račun Dodika. Ministar je potom govorio o „dinastiji“ koja po svaku cijenu želi sačuvati vlast, policijskom režimu u RS-u, te brutalnom obračunu s građanima koji traže pravdu za Davida Dragičevića.

ŽELJKA I KOLINDA VS. ZVIZDIĆ I ŠAROVIĆ: Nazivati predsjednice i žene na drugim javnim funkcijama ličnim imenima odlika je senzacionalističkog novinarstva. Ili pak izrazito bliskog odnosa sa sagovornicom. Bez obzira na njihove političke stavove, pa i one rigidne ili nacionalističke, kultura govora u političkim emisijama podrazumijeva njihovo oslovljavanje prezimenima. Nazivati predsjednicu RS-a Željkom, a predsjednicu Hrvatske Kolindom isto je kao na televiziji oslovljavati npr. predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH s Denise. Ili ministra Šarovića s Mirko. Zvuči neobično?

SUMNJA U ZVANIČNI PODATAK: Hadžifejzović je zatražio od Mektića i da prokomentariše svoju izjavu da je patrijarh Irinej nula. I opet je s razlogom postavljao potpitanja da bi od otvorenog sagovornika dobio još potpunije odgovore. Također je iskoristio priliku da ministru postavi još nekoliko pitanja koja mu ne postavljaju često. Naprimjer: „Kako to da se Vi kao čovjek iz vrha sistema koji može uživati u svim benefitima tog položaja buni?“ Ili pitanje: „Zašto smetate Tužilaštvu?“

Kada je odgovarajući na pitanje o rješenju za migrantsku krizu Mektić kazao da u BiH sada ima oko 6000 migranata, Hadžifejzović je kazao da ne vjeruje u taj podatak. Opravdano je pitao za tamne brojke i neregistrovane migrante.

BNTV: „Puls“, 31. oktobar

PATRIOTIZAM: „Dodik je makijavelista. On je kao roditelj koji stalno priča kako voli svoje dijete. Onda se ispostavi da je to dijete zapostavljeno. Nezbrinuto je, gladno i jadno. Tako se i Dodik poziva na ljubav prema narodu i RS-u, a narod je u očajnom stanju.“ Ovako je  Nebojša Vukanović, zastupnik SDS-a u NSRS-u, odgovorio na pitanje voditeljice o Izetbegovićevoj izjavi da Predsjedništvo pregovara o ANP-u. „Je li to taj lažni patriotizam?“, pitala je Suzana Rađen-Todorić.

ZAHVALAN SAGOVORNIK: Vukanović je, novinarskim žargonom rečeno, „zahvalan sagovornik“. Govori otvoreno, direktno, dinamično, bez mnogo pauza. U ovom intervjuu, uloga novinarke bila je vrlo mala, s minimalnim intervencijama. To je ostavilo mogućnost Vukanoviću da govori opširno koliko je htio. Imajući u vidu da emisija dugo traje – gotovo sat i po, u njoj je postavljeno relativno malo pitanja. Novinarka je intervju otvorila pitanjem o tome je li bolje biti novinar ili parlamentarni zastupnik. S obzirom na to da je dobijen očekivani odgovor, ovo pitanje se moglo ostaviti i za kasnije. Vukanović, poznat po izrazito otvorenim i oštrim kritikama vlasti u RS-u, i ovaj put je neuvijeno govorio o korupciji, kriminalu, pohlepi političara i lošem radu tužilaštva. Rađen-Todorić je pitala da li zaista vjeruje da je i ovdje moguće suzbiti korupciju na način kako je to uradila rumunska tužiteljica Laura Kövesi. Jedno od boljih pitanja u emisiji bilo je: „Da li ste vi u opoziciji raščistili stvari gvozdenom metlom o kojoj pričate?”

DA LI STE VJERNIK? S druge strane, pojedina pitanja zvučala su naivno poput onog „Da li građani ne vole poštene političare“ i „Poznajete li Vi nekog poštenog političara?“. Sigurno je da postoje, ali je pitanje koliko ih je. Bolje bi bilo pitati Vukanovića kakve su njihove šanse u sistemu kojim haraju korupcija i kriminal. Pitanje „Da li ste vjernik“, upućeno gostu dok je govorio o odnosu patrijarha Irineja prema Dodiku, suvišno je. Zašto bi vjersko opredjeljenje zastupnika bilo relevantno za građane? Osim toga, zašto zastupnika dovoditi u poziciju da se izjašnjava o svojim vjerskim uvjerenjima?!

Pohvalno je što i gledaoci emisije mogu postavljati pitanja gostu. Još je zanimljivije što je Vukanović, na upit gledaoca može li nekako dobiti njegov broj telefona radi određenih problema u Tesliću, objavio broj svog mobilnog telefona u eter.

ZAKLJUČAK: „Face to face“ i „Puls“ su ove sedmice ugostili relevantne i zanimljive sagovornike. Obojica su govorili vrlo otvoreno i direktno. Za razliku od Hadžifejzovića koji je postavio veliki broj pitanja te dosta komentarisao, Rađen-Todorić je intervenisala znatno manje. Gostovanje tako direktnog sagovornika kakav je Vukanović moglo se iskoristiti i za postavljanje većeg broja pitanja. Emisija je bila zanimljiva, ali je uz značajnije intervencije i aktivniju ulogu intervjuerke mogla biti dinamičnija.

Tagovi: