Foto: Bportal.ba

BHT 1: „Jedan“, 24. oktobar

AFIRMATIVNO PREDSTAVLJANJE: Najava intervjua s Edinom Fortom kao premijerom koji „nije harizmatičan, ali je praktičan“ ukazala je na stil kojim će Benjamin Butković razgovarati s predsjednikom Vlade Kantona Sarajevo. Uvodni prilog o premijeru i promjenama koje uvodi bio je afirmativan, očito pod snažnim utiskom pohvala koje je Financial Times nedavno objavio o njoj. Vlada je krenula odlučno, kaže Sanita Lisak-Jusufbegović navodeći njene zasluge. Negdje u sredini priloga spominje i nekoliko prigovora na rad Vlade, a prilog završava onako kako je i počeo – izrazito afirmativno. Iako kritički odnos prema nosiocima izvršne vlasti kakav zahtijevaju novinarski standardi ne mora nužno rezultirati oštrim ispitivanjem, ono ipak ne bi trebalo dobijati ni blagonaklon prizvuk. A baš takav ton provejavao je u novinarskim pitanjima i konstatacijama. Naprimjer, u zapažanju da ova Vlada reaguje na greške, zatim da je jasno kako je suočena s opstrukcijama s viših nivoa vlasti, te da postoje pritisci na nju u vidu slanja inspekcija.

UOPŠTENA PITANJA: Iako su premijeru postavljena i pitanja o spornim temama, kao što su optužbe ministrice Zinete Bogunić za korupciju, zatim loše kadrovske odluke, stranačka imenovanja u javnim preduzećima i raspodjela više od pola miliona konvertibilnih maraka budžetskog novca po diskrecionom pravu, pitanja su mogla biti konkretnija. Umjesto novinarske konstatacije da je zagađenost zraka veliki problem i uopštenog upita „šta nas očekuje u narednom periodu”, premijera treba pitati koje od najavljenih mjera za ublažavanje posljedica zagađenja je Vlada već provela ili provodi i kada će se osjetiti njihovi rezultati. U pitanju o prigovorima rubnih općina kantona zbog nedovoljne pažnje koja im se poklanja, bilo bi korisno precizirati na šta se prigovori građana odnose. Od konkretnih pitanja mogu se očekivati informativniji odgovori s mjerljivim indikatorima i rezultatima.

O ČEMU NIJE RAZGOVARANO? O spornim imenovanjima na javne funkcije govorilo se kratko i uopšteno, bez spominjanja konkretnih imena i funkcija. Nije propitan ni način na koji će Vlada potrošiti novih 25.777.240,00 KM kredita. Za priču o stanju na deponiji Smiljevići, zbog koje je lokalno stanovništvo i protestovalo, takođe nije bilo prostora.

PITANJA DRUGIH NOVINARA: U redovnoj rubrici emisije, pitanja gostu postavljaju i osobe iz javnog života, što doprinosi njenoj dinamici i otvorenosti. Novinarka Marija Simanić-Arnautović pitala je može li se nakon afere „Bogunić“ popraviti katastrofalno stanje u obrazovanju i na koji način će Vlada to uraditi. Faruk Vele, novinar, pitao je premijera, kao nekadašnjeg novinara, na koji način će Vlada pomoći da se zaštite novinari. Naime, Naša stranka je početkom godine najavila inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona kojom bi napadi na novinare bili krivično sankcionisani. Takvu inicijativu podnio je Senaid Begić (SDP), a u aprilu ove godine podržao Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Ahmed Burić, novinar i književnik, pitao je kada će Vlada KS napraviti neku kulturnu instituciju, te zašto fasade o čijem renoviranju su Odluke donesene prije više godina još nisu popravljene.

FTV: „Mreža“, 28. oktobar

INTERVJU S MAMIĆEM: Razgovor Nevzete Koljenović sa Zdravkom Mamićem u političkom magazinu „Mreža“ trajao je 17 minuta. Dugo. Ostalo je nejasno zašto je urednica Mirela Škrijelj odlučila dati toliki dio političkog magazina bivšem izvršnom direktoru FK „Dinamo“ (Hrvatska). Tim više što i sama intervjuerka kaže da je riječ o bjeguncu od hrvatskog pravosuđa koji se slobodno kreće u BiH. Pravosudnom Odlukom Žalbenog vijeća Suda BiH, Mamić, koji je u Hrvatskoj osuđen za „krivično djelo zločinačko udruživanje i zloupotreba povjerenja u privrednom poslovanju“, neće biti izručen toj državi. Ova tema se u političkom magazinu mogla obraditi, ali u drugom formatu i iz drugog ugla. U prilogu s više izvora, uključujući stručnjake, slučaj „Mamić“ mogao se protumačiti iz pravnog ugla. Taj ugao bi podrazumijevao analizu zakonske regulative i rada pravosudnih institucija. Ukazao bi na uzroke i posljedice situacije u kojoj se osuđeni ili optuženi za krivična djela u Hrvatskoj odnosno BiH slobodno kreću u susjednoj državi.

MEDIJSKA PAŽNJA: Intervju je za Mamića, poznatog po osebujnom vokabularu i upadljivim  javnim nastupima, bio još jedna prilika za teške optužbe na račun osječkog suda, zatim priču o Ivi Sanaderu, Ivici Todoriću i sebi kao žrtvama montiranih procesa, te „krvavoj cijeni koju plaća do pobjede“. Iako je u nekim situacijama dobro prepustiti sagovornicima opširnije odgovore bez ili uz minimalnu intervenciju novinara, dopuštajući gledaocima da sami profiliraju gosta, ovdje to nije slučaj. Dat je preveliki prostor sagovorniku, koji kaže da je ranije izrekao ogavne riječi očekujući reakciju hrvatskog pravosuđa, koja je ipak izostala. Ako se već daje željena medijska pažnja bjeguncu od hrvatskog pravosuđa, onda priču valja kontekstualizovati tako da gledaocima budu jasni razlozi takve uredničke odluke.

RTRS: „Telering“, 23. oktobar

DODVORNIČKA PITANJA ZA ĐOKIĆA: Da RTRS prostor daje samo predstavnicima SNSD-a i njegovim koalicionim partnerima, potvrdilo je i gostovanje Petra Đokića, predsjednika SP RS-a i ministra energetike i rudarstva RS-a, u „Teleringu“. Osim pristranog izbora sagovornika, sporan je i stil njihovog ispitivanja. Uglavnom je blag, često i dodvornički. Potpuno suprotan standardima intervjuisanja nosilaca izvršne vlasti. Urednik Mato Đaković pita: „Ministre, što Vas opozicija napada?“ U dobro pripremljenim intervjuima, novinar istraži uzroke i opravdanost prigovora na rad sagovornika, konkretizuje pitanja i potkrijepi ih podacima.

MINISTROVA JE ZADNJA: Osim o energetskoj politici i onome što Vlada RS čini da popravi poslovni ambijent u ovom bh. entitetu, Đokić je osjetio potrebu da senzibilizuje gledaoce o problemu neravnopravnosti naroda u BiH. U kontekstu priče o odnosima između Izetbegovića, Dodika i Čovića, kaže: „Moramo biti osjetljivi i voditi računa o punoj ravnopravnosti sva tri naroda i ostalih naroda. To je narušeno u Federaciji.“ Na intervenciju Đakovića da je ona narušena i u RS-u, kao i cijeloj državi, Đokić zaključuje: „Ne toliko kao u Federaciji.“ Profesionalan novinar od sagovornika bi zatražio potkrepljivanje tvrdnje brojkama o zastupljenosti svakog naroda u institucijama drugog entiteta i govorio o statusu bosanskog odnosno srpskog i hrvatskog jezika u BiH. Đokićeva riječ ovdje je bila zadnja. Intervju je zaključen pričom o tome kako Srbi i Bošnjaci trebaju iskreno razgovarati da bi riješili sporna pitanja. Koliko je Đokić spreman za dijalog, ilustruju i ovi njegovi stavovi: Bošnjaci nemaju razvijenu svijest o političkoj realnosti, neopravdano očekuju od susjednih država da drže ruke dalje od Bosne, ljubomorno misle da čuvaju BiH strahujući da će im Srbi i Hrvati uzeti dijelove države, a oni Srbe i Hrvate guraju iz BiH. Tako priča Đokić pozivajući na dijalog i saradnju te podsjećajući da živimo u 20-im godinama 21. vijeka i da nam je Evropa daleko odmakla.

ZAKLJUČAK: Intervju BHT1 prošao je bez oštrog ispitivanja premijera Forte. Iako profesionalan odnos novinara prema nosiocima izvršne vlasti dozvoljava da stil ispitivanja varira u zavisnosti od rezultata njihovog rada, u fokusu bi ipak trebale biti sporne teme. Ono pozitivno iskomuniciraju službe za odnose s javnostima, a u slučaju premijera, koji je vrlo aktivan na društvenim mrežama, i on sam. FTV je umjesto intervjua s Mamićem, kojem je u političkom magazinu dato previše prostora, o njegovom slučaju mogao izvijestiti u formi priloga i to iz pravnog ugla i s više izvora. Gostovanje predsjednika SP RS-a Petra Đokića u „Teleringu“ bilo je u funkciji potvrđivanja dobrih odnosa između koalicionih partnera SNSD-a, DNS-a i SP RS-a, čiju stabilnost opozicija u RS-u posljednjih mjeseci dovodi u pitanje.

Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja