Foto: Balkanska

RTRS: Afere po narudžbi

  1. – 13. oktobar 2019.

SKANDAL NAD SKANDALIMA: Produkovanje nove političke afere te uskraćivanje gledateljima prava na potpune informacije  o događajima o kojima su novinari izvještavali, obilježili su  u nedjelji iza nas sadržaje dnevnika javnog RTV servisa bh. entiteta Republika Srpska.

Autorski tekst koji je na svom blogu objavio poslanik u Narodnoj skupštini Nebojša Vukanović, pod naslovom „Raskolnik i Juda srpski u mantiji“, a u kojem je iznio niz oštrih kritika na račun poglavara Srpske pravoslavne crkve patrijarha Irineja nakon što je ovaj  povodom obilježavanja 800 godina autokefalnosti SPC-a odlikovao Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, u dnevnicima je predstavljen kao skandal nad skandalima. Identično je ocijenjen  i stav koji je istim povodom napisao u svom tvitu  ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. Iz dnevnika u dnevnik, novinari su se naprosto utrkivali ko će prikupiti više kritika upućenih na račun Vukanovića i Mektića. Optuženi su za napad i vrijeđanje patrijarha i SPC-a, te da je „sramno i bestidno pero Vukanovića ukaljalo SPC“. Ono što gledatelji nisu imali priliku čuti jesu stavovi Mektića i Vukanovića, niti je ijedan dio  Vukanovićevog teksta prenijet. Hajka se nije zaustavila ni nakon što se Vukanović oglasio te naveo da je „sve što je napisao mogao napisati i drugačijim tonom“. U verziji novinara RTRS-a, to je nazvano pokajanjem. A što se Mektića tiče, njemu su novinari RTRS-a poručili da ga „pokajanje kao hrišćanska vrlina ne krasi“. No vrhunac licemjerstva je zaključak emitovan u Dnevniku 2 od 11. oktobra u kojem se navodi da je „patrijarh oćutao uvrede i nije dozvolio da se uvuče u političko blato“. Tako, valjda, novinari RTRS-a računaju na kratko pamćenje građana vezano za činjenicu da je Irinej upravo iz Banjaluke slao jasne političke poruke, javno se svrstavao isključivo uz lidera SNSD-a Milorada Dodika, te da je prilikom dodjele odlikovanja kazao da „RS-a ne bi bilo bez Dodika“.

ŠTA JE PORUČIO HAHN: Nakon sastanka u Bruxellesu predsjednice RS-a Željke Cvijanović s evropskim komesarom za proširenje Johannesom Hahnom, u izvještaju RTRS-a stvoren je dojam da se nakon istog Hahn nije oglasio. Gledateljima je prezentirana  samo izjava/ocjena Željke Cvijanović o vođenim razgovorima. Otuda i prešućivanje da je evropski komesar za proširenje upozorio i na potrebu bolje vladavine prava, s posebnim akcentom na rješavanje ubistva banjalučkog mladića Davida Dragičevića. Stoga ponovo pitamo uredništvo Dnevnika 2 šta se takvim načinom prezentiranja vijesti dobija ima li se u vidu da su javnosti dostupni različiti izvori informacija?

PARLAMENTARCI O RTRS-u: U jednakom maniru, gledatelji su informisani i o višednevnom zasjedanju Narodne skupštine RS-a. Šture informacije o skupštinskim raspravama o izmjenama zakona te brojnim revizorskim izvještajima o poslovanju javnih institucija u kojima su se tek davale naznake oštrih kritika koje je opozicija iznosila. Tako je bio sačinjen i izvještaj iz poslaničke rasprave o radu RTRS-a. Od brojnih kritika upućenih na rad javnog RTV servisa koje su opozicioni poslanici iznijeli naglašavajući da je informativni program neprofesionalan, pristrasan i podređen isključivo vladajućim strukturama u RS-u, izdvojeni su tek izjava poslanika SDS-a da „svojim informisanjem RTRS unosi politički razdor“ i zahtjev opozicije za osnivanje parlamentarne komisije  koja bi se bavila analizom i monitoringom informativnog programa te pripremila izmjene zakona o RTRS-u.

Ocjena: 2

BNTV: Luka Petrović, sekretar i budući direktor

  1. – 13. oktobar 2019.

ZASTARJELI STATUT: Nakon što formiraju vlast, političke stranke ni ne kriju da su javna preduzeća samo dio pobjedničkog kolača kojeg se treba dočepati. U Dnevniku emitovanom 9. oktobra to je pokazano kroz primjer najave izmjene statuta Elektroprivrede RS. Naime, sadašnji statut ne dozvoljava da u upravljačkim strukturama budu ljudi koji su nosioci funkcija u političkim strankama. No da bi se generalnom sekretaru SNSD-a Luki Petroviću omogućilo da bude izabran za generalnog direktora ERS-a, iz statuta će se ta odredba izbrisati.

KOMPROMIS CESTE GRADI: Početak gradnje autoputa Beograd – Sarajevo ispraćen je i u Dnevniku BNTV-a. No izdvajamo i vijest emitovanu nakon svečanosti povodom početka radova u Kuzminu kojoj su prisustvovali članovi Predsjedništva BiH te predsjednici Turske i Srbije. Riječ je o izjavi bivšeg člana Predsjedništva Mladena Ivanića koji je naveo da je „zbog nepostojanja političkog kompromisa u BiH, pitanje hoće li se i kada krenuti s izgradnjom dionice ovog autoputa koja prolazi kroz našu zemlju“.

PRIORITETI VLASTI: Dodjela granta Vlade RS u iznosu od tri miliona KM za podsticaj mladim poduzetnicima bila je povod novinarki Tijani Milinović da otvori pitanje da li su takvi potezi dovoljni za ostanak mladih u BiH. Sugovornici su ukazali na nesrazmjere u izdvajanju budžetskog novca i loše odabire prioriteta Vlade RS, navodeći kao primjer da se za novi avion daje 19 miliona KM umjesto da se taj novac investira u razvoj poduzetništva, te poentirali poraznim podatkom da je BiH u posljednjih pet godina napustilo 530.000 građana.

ZAVJET ŠUTNJE: Kako bismo mogli iznijeti objektivan stav o prošlonedjeljnom izvještavanju sa sjednica Narodne skupštine RS, morali smo posegnuti za više izvora informacija. Naime, u svim izvještajima bilo je nedvojbeno veliki broj diskusija poslanika opozicije i tek poneki stav onih iz vladajućih stranaka. No razlog tome, zaključili smo, nije u navijačkom stavu, nego u činjenici da se vlast zavjetovala na šutnju pa je otuda samo opozicija imala šta reći na brojne zakone i izvještaje koji su se pred njima našli na razmatranju.

Ocjena: 7

Komparativna analiza

Iza nas je još jedna nedjelja u kojoj je RTRS pokazao da je javni servis samo u imenu. Nastavljena je praksa jednostranog izvještavanja, prešućivanja informacija koje su prema procjeni uredništva ili nerelevantne ili ne idu u prilog vlasti, pa smo samo pozitivan iskorak uočili u izvještavanju o početku izgradnje autoputa Beograd –Sarajevo. BNTV donio je nekoliko zanimljivih izvještaja koji su ponovo ukazali na način trošenja javnog novca, no ukupno gledano, emitovan je niz dnevnika u sadržajnom smislu prosječne kvalitete, u kojima nije bilo odstupanja od standarda profesionalnog izvještavanja.