Foto: Jutarnji List

BHT1: Novo ruho efektno i poslije prvih utisaka

  1. – 7. oktobar 2019.

DUŽE, A EFEKTNIJE: Novo dnevničko ruho BHT1 izgleda efektnije i drži više pažnju. To sada više nije samo utisak, jer prošlo je već nekoliko sedmica i utisci su se slegli. Odluka da se udarne vijesti ponove i u odjavnoj špici čini se više nego opravdanom. Dnevnik 2 traje nešto duže, ali nova špica i izgled su doprinijeli da se čini da sve izgleda kraće i dinamičnije.

ŠTA JE IZOSTALO? Urednica Željana Mehmedika u srijedu donosi prilog o objavi kandidature hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović (KGK), kao i vijest o godišnjici stradanja novinara Jamala Khashoggija, koji je ubijen u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu. Urednica je propustila na godišnjicu objaviti više nego zanimljivu priču BBC-ja o tajnim snimcima iz konzulata iz kojih se jasno čuje da je novinar bio pogubljen, uz snažne indicije da je sve izveo saudijski državni vrh. Kandidatura KGK-a je pak skromno pokrivena, uz naznake ko su njeni glavni protukandidati, i da su Hrvati iz BiH i dalje visoko na agendi aktualne predsjednice. Zagrebačke političke priče su dosta popularne među našom TV publikom, a uostalom to su nam prvi susjedi čiji političari itekako imaju uticaja kod nas. Javna televizija bi morala donositi sadržajnije pripreme iz Hrvatske. Dovoljno je da urednici i novinari redovno prate tamošnje medije, i već bi se tu imalo šta probrati. Trenutno to izgleda skromno i nedovoljno.

INTERVJU BEZ KOJEG SMO MOGLI PROĆI: Kada u najavi čujete da je gost Dnevnika 2 član Predsjedništva, i to uoči sastanka s turskim i srpskim predsjednikom u Beogradu, očekujete razgovor koji će opravdati svoje mjesto u udarnoj špici. Umjesto toga, intervju sa Šefikom Džaferovićem bio je kao priča kojom se popunjava minutaža i koji je tu tek reda radi (ponedjeljak, Anel Nurković).

OCJENA: 5

FTV: Forsiranje trilateralnog sastanka u Beogradu

  1. – 7. oktobar 2019.

DOGAĐAJ SEDMICE: Posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Beogradu, a u okviru koje bi se on trebao sastati i sa članovima našeg Predsjedništva, ispraćena je na FTV-u kao vijest sedmice. Urednica Amra Zaklan odvojila je više od pola Dnevnika 2 na opisivanje atmosfere i sabiranje utisaka uoči dolaska Erdogana. Iako se to činilo kao pretjerano forsiranje bitnosti susreta na kojem će se malo šta novo čuti, opet je to bolje od intervjua na BHT1 sa Šefikom Džaferovićem, s kojim svaki razgovor zvuči kao čitanje stare štampe. Prilog u kojem su predočena otvorena pitanja Srbije i BiH bio je više nego opravdan.

I EU MUČI MUKU SA FORMIRANJEM VLASTI: Nevolje evropskih političara pri sastavljanju novog saziva Evropske komisije tiču se i hrvatske kandidatkinje Dubravke Šuice koja teško da može opravdati svoju podebelu imovinsku karticu. Urednica Zaklan je u srijedu donijela zanimljiv prilog u kojem su gledatelji mogli saznati da o Šuici pišu i francuski mediji, kao i da korupcionaški skandali potresaju EU.

EKONOMSKI OPTIMIZAM I KAKO SE S NJIM NOSITI? Milorad Dodik i Željka Cvijanović najavljuju povećanje minimalne plate, a već neko vrijeme govore kako će prosječna plata uskoro dostići i četvorocifrenu brojku. Sada su javnosti i iznijeli plan povećanja plata budžetskih korisnika, a urednica Jadranka Milošević prenijela je skepsu opozicionara i poslovne zajednice koji smatraju da se radi o predizbornom triku ili kupovini socijalnog mira. Dodik i ekipa se već neko vrijeme poigravaju brojkama i statistikom, tvrdeći da prosječna plata nezaustavljivo raste, da je BDP u stalnom porastu, kao i da javni dug ne predstavlja nikakav teret po ekonomiju. Kada se političari uhvate u koštac s ekonomijom cifranjem brojkama, od urednika i novinara se očekuje da gledateljima prikažu realnu sliku. Koliko povećanje plate bi bilo neophodno u okolnostima stalnog rasta cijena? Kako su i koliko rasle prosječne plate u prethodnom periodu? Kako su izgledala ranija obećanja i da li su ispunjena? Brojke ipak ne lažu, koliko god se nekada čini da se svako može sakriti iza ružičaste statistike. Obaveza javnog i odgovornog medija je da gledateljima objasni ekonomska kretanja i njihov odnos prema političkim obećanjima.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA: Prosječna sedmica u kojoj su obje televizije bile bez većih propusta, ali i bez sjajnih izdanja koja će se pamtiti. BHT1 i FTV su veliku pažnju posvetile trilateralnom sastanku u Beogradu članova Predsjedništva sa njihovim turskim i srpskim kolegama iako poruke koje su do sada izrečene ne upućuju na to da se radi o historijskom susretu. Razočarava to što su obje televizije propustile proširiti priče iz vijesti koje su zaslužile duži osvrt, poput one o najavi nove kandidature aktualne hrvatske predsjednice (BHT1). Ili FTV-ovo neupuštanje u ekonomsku opravdanost Dodikovih najava o povećanjima plata. Od javnih televizija se očekuje da u eri novih medija svoje mjesto pronađu i time što će vijesti u informativnom programu objašnjavati, analizirati ili stavljati u širi kontekst. Sve kako bi gledateljima, ili svojim pretplatnicima, omogućili ne samo da saznaju vijest već i da je shvate u punoći njene složenosti. To je jedini način da javni mediji opravdaju svoju svrhu. Voditi trku s novim i bržim medijima u plasiranju što atraktivnije vijesti je unaprijed izgubljena bitka. A to je i bitka koju oni ne bi trebali voditi.