Foto: Ilustracija/Analiziraj.ba

Svakodnevno putem društvenih mreža imamo priliku pratiti poznate ličnosti iz svijeta muzike, filma, sporta, te čitati njihove objave i gledati fotografije. Imamo potrebu da ih oponašamo i s nestrpljenjem čekamo njihove sljedeće projekte. Da li se nekad zapitamo šta stoji iza objava poznatih ličnosti koje pratimo? Koji je krajnji cilj sadržaja koji su plasirali javnosti i svojim fanovima?

Objavljeni sadržaj poznatih ličnosti može biti različit. Oni prodaju i reklamiraju brendove, zagovaraju određene tema i iznose stavove, a nekad podijele i emotivne lične priče. Oskarom nagrađeni Leonardo DiCaprio u svojim objavama na društvenim mrežama govori o klimatskim promjenama. Njegov utjecaj kroz film i medije, te svakodnevnu kampanju postigao je da tema koja je bila bitna samo nekolicini akademske javnosti postane značajna svim njegovim fanovima. Veliki broj prosječnih stanovnika Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike ne bi se susreo s potresnim ljudskim sudbinama koje su posljedica ratova diljem svijeta da nije bilo medijskih nastupa glumice Angeline Jolie. Snimila je nekoliko filmova o najtužnijim ljudskim sudbinama, te je od onih poznatih koji svakodnevno zagovaraju mir u svijetu. Tako su slavni pored prodaje brendova postali zagovarači velikih društvenih promjena.

Slavni su postali dio društveno odgovornih projekata velikih korporacija, vlada u zagovaranju bitnih tema za državu, nevladinih i međuvladinih organizacija za kreiranje novih društvenih normi u društvima širom svijeta. Ujedinjene nacije su jedan primjer uključivanja poznatih u zagovaranju promjena u svijetu, te je biti “ambasador dobre volje” prestiž za sve poznate širom svijeta.

Pornhub u ekološkoj akciji

Organizacije su se pored uključivanja poznatih u zagovaranje tema bitnih za čovječanstvo počele koristiti i drugim tehnikama kako bi nebitna tema većini ljudi postala bitna. Ocean Polymers je u partnerstvu s poznatom web stranicom za odrasle Pornhub objavio kratki promo film pod nazivom „Dirtiest Porn Ever” (Najprljaviji pornić ikad), kako bi skrenuo pažnju javnosti na zagađenost okeana i pomogao u prikupljanju novca za saniranje ovog problema.

Korisnici društvenih mreža pored toga što mogu svakodnevno gledati život svojih omiljenih zvijezda, s njima mogu komunicirati i debatirati o određenoj temi. U Sjedinjenim Američkim Državama slavni lobiraju i za političare. Sjetimo se kampanje za predsjedničke izbore kada je veliki broj slavnih žena podržao Hillary Clinton za predsjednicu. Unatoč tome što su milioni fanova vidjeli poruke da se izađe na izbore i glasa za nju, Donald Trump je pobijedio.

U Bosni i Hercegovini, te zemljama u regionu nešto je drugačija situacija: oni ne samo da pozivaju nego su i dio kandidatskih listi. Često su nosioci partijskih bilborda kako bi određenoj stranci dali na važnosti i približili je građanima. Tako danas različiti umjetnici od muzičkih zvijezda, glumaca, kantautora, do boksera sjede u poslaničkim klupama. Nije to naš patent, terminator Arnold Alois Schwarzenegger je jedan od prvih poznatih koji je postao guverner u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ne uključuju samo političke stranke slavne u svoje platforme, nedavno održana Povorka ponosa u Sarajevu okupila je oko sebe mnogo poznatih ličnosti. Regionalna zvijezda Maja Berović iskoristila je tekst svoje pjesme (“Šetamo za ljubav, bebo”) da bi se još više približila svojim fanovima i pozvala ih da izađu na ulicu i bore se za prava LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini.

Dezinformacija koju su vidjeli milioni

Sjetimo se jedne druge regionalne zvijezde: Jelena Karleuša je na društvenim mrežama objavila da je protiv imunizacije djece. Objava je brzo postala viralna i veliki broj njenih pristalica naprosto je odlučio slijediti njen stav, uprkos činjenici da imunizacija ne samo da ne izaziva nikakve smetnje, nego su bez nje djeca izložena ozbiljnim zdravstvenim rizicima.

Iako poznate ličnosti svojim objavama žele skrenuti pažnju javnosti na pozitivne promjene, nekada aktivizam preraste u dezinfomacije i širenje lažnih vijesti, kao što je slučaj s Karleušom. Jesu li poznate ličnosti svjesne štete koju mogu nanijeti svojim objavama na društvenim mrežama – pitali smo Jelenu Kalinić, naučnu novinarku, autoricu blogova Qauntum of Science i Vakcine.ba.

„Moramo znati da se šokantne i negativne vijesti i objave koje dižu paniku šire brže od naučno utemeljenih objava i to je sasvim prirodno. Naš je mehanizam da reagujemo emotivno, brzo, po cijenu da ne provjerimo činjenice. Mnogo veći problem od utjecaja slavnih na širenje negativnih trendova jeste niska naučna pismenost stanovništva. Ako bi naučna pismenost bila na visokom nivou, ove negativne objave ne bi imale plodno tlo. Zašto toga nema u Finskoj ili Švedskoj”, pita se Kalinić.

„Iza poznatih osoba na društvenim mrežama stoji čitava mašinerija, pa čak i kupljeni pratioci i ljudi zaduženi za dijeljenje njihovih objava. Sa slavnima se ljudi lakše poistovjećuju, jer svi želimo da budemo slavni ili bogati i nešto još važnije – oni govore jezikom koji je publici jasan. Naučnici, stručnjaci govore zamršenim i suhoparnim jezikom, nekima je čak ‘ispod časti’ progovoriti jezikom razumljivim i frizerki, a sa druge strane, malo ko se poistovjećuje s ovim ljudima. Njihov glas nema dalek domet. Pa ipak, neki sutručnjaci su uspjeli postati popularni i ljudi ih doživljavaju kao selebritije, a sem toga – znaju koristiti društvene mreže i suprotstaviti se negativnim i pseudonaučnim objavama”, dodala je Jelena Kalinić.

U razgovoru s Lamijom Silajdžić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, na pitanje da li mladi više vjeruju objavama influensera i poznatih ličnosti nego novinarima i stručnjacima, kazala nam je da odgovor zavisi od brojnih faktora.

„Primjetno je da sve veći broj mladih više vjeruje influenserima nego novinarima ili profesionalcima. Mladi nisu dovoljno medijski opismenjeni da razumiju razliku između istine i laži, vijesti i propagande, informacije i dezinformacije. Brojke pratilaca određenih influensera na društvenim mrežama, sve veći broj ljudi koji se žele obučavati u domenu digitalnog marketinga i postati influenseri ili instant zvijezde svjedoče o navedenom.”

Ona dodaje da blještavilo društvenih mreža zasljepljuje mladog čovjeka i uzori mu postaju influenseri, te mu se čini da oni žive život iz bajke.

„Profesionalnim komunikatorima – novinarima i PR stručnjacima sve je teže održati kredibilitet sopstvene profesije i opstati u svijetu u kojem je postalo dovoljno imati pametni telefon i internet konekciju i prenositi poruke milionima ljudi”, zaključuje Siladžić.

Odgovornost je na redakcijama

Ljudi teže najboljem, tako je i kopiranje poznatih želja za njihovim uspjehom. Na medijima i profesionalcima je da ocjenjuju sadržaje koje plasiraju poznate ličnosti koje prate milioni ljudi, da reagiraju na lažne objave i manipulacije, a i da prenesu pozitivne teme i priče. Odgovornost je velika, mediji moraju prenositi provjerene informacije, te demaskirati objave koje mogu nanijeti štetu društvu poput one o imunizaciji djece. Ukoliko su mediji uključeni u određene kampanje, ta informacija se mora naglasiti, vidno istaknuti da je sadržaj nastao usljed specifičnog projekta, sve s ciljem dugoročnog medijskog i digitalnog opismenjavanja stanovništva.

Ukoliko ne budemo radili na medijskom opismenjavanju društva i online zajednice, ljudi će i dalje više vjerovati objavama poznatih nego stručnjacima i znanstvenicima, kredibilnim medijima i redakcijama.

Poznati su korisni i često izvrsni u borbi za bolje sutra, te ih trebamo aktivno uključiti u zajednicu, a isto tako spriječiti da njihovi stavovi i poruke postanu alat u rukama onih koji se bore za partikularne lične interese.


Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja