Foto: Oslobođenje.ba

Zaokupljeni problemima s kojima se bori naše društvo, novinari često zaboravljaju na one koji se tiču njih samih. Tako i žene u novinarstvu rijetko govore o izazovima s kojima se suočavaju. Osim socio-ekonomskih neprilika u medijskom svijetu, žene koje se bave ovom profesijom bore se i s rodnom diskriminacijom – unutar i van redakcija.

Mnoge ne govore o tome, a još rjeđe prijavljuju. Ipak, često se desi da se prijetnje, govor mržnje ili šovinističke poruke pojave u javnosti. To su oni slučajevi o kojima se priča dok su aktuelni, pa se profesionalni mediji pozabave ovom temom. Desi se i da poneki političar reagira, naruži počinioca, ali oni rijetko završe tamo gdje bi trebali – u sudnici. Disciplinski postupci samo su slovo na papiru.

Sjetit ćemo se Dženana Selimbegovića, generalnog sekretara Predsjedništva BiH, i gnusnih uvreda koje je uputio novinarkama Arijani Saračević-Helać i Saneli Prašović-Gadžo. Slučaj je došao do Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, koja je u preporuci potvrdila da se radi o kršenju ljudskih prava.

No, Selimbegović ne samo da nikada nije snosio nikakvu sankciju nego je njemu, samo nekoliko mjeseci nakon ovog ispada, produžen mandat u Predsjedništvu BiH.

Ovo, nažalost, nije usamljen slučaj. Ni oni koji su u više navrata upućivali gnusne prijetnje Štefici Galić, urednici na portalu Tačno.net, nisu procesuirani.

– Bilo je svega u porukama koje sam dobijala od anonimnih ili potpisanih mrzitelja. Prijavljivala sam ih, osim Udruženju novinara, SIPA-i, policiji i tužilaštvu, ali nikad nikakvu povratnu informaciju nisam dobila – kazala je.

Potvrdila je i da je policajac Damir Vidović u MUP-u u Mostaru nazvao kučkom, a tužitelj Zekerijah Sinanović gotovo izbacio iz ureda Tužilaštva HNK-a kada mu donijela hrpu prijetnji koje je dobila zbog čega više ne ide prijavljivati ništa.

Pravna koordinatorica u Liniji za pomoć novinarima Una Telegrafčić smatra da ne postoji zakonska mogućnost kojom bi se uredilo da se jedan ili više članova zakona odnosi samo na zaštitu novinarki. Zakoni u BiH su dobri, ali se dobro ne implementiraju.

U okviru Udruženja BH novinari formirana je Mreža novinarki u BiH kao mehanizam za edukaciju žena u novinarstvu o njihovim ljudskim pravima, osnaživanju kroz zajednički rad i međuprofesionalnu solidarnost, te upoznavanje javnosti o napadima na novinarke.

Iz Linije za pomoć novinarima koja djeluje kao servis pravne zaštite u okviru Udruženja BH novinari kažu da su samo u 2018. godini zaprimili 58 slučajeva u kojima su evidentna kršenja novinarskih prava. Do septembra ove godine Linija za pomoć novinarima zaprimila je 39 slučajeva kršenja novinarskih prava u BiH, ali od ukupnog broja prijavljenih napada, 11 je slučajeva koje su prijavile novinarke.

No, samo se jedan slučaj odnosi na diskriminaciju po rodnom osnovu i on je procesuiran, a radi se o slučaju diskriminatornih izjava koje je dr. Emir Talirević uputio novinarki CIN-a Selmi Učanbarlić i to 2016. godine.

Žene u novinarstvu ne kreću sa iste startne pozicije s kojih kreću njihove muške kolege, kaže Milanka Kovačević novinarka portala Direkt.ba, koju je nedavno za klevetu tužio načelnik Policijske uprave Trebinje Žarko Laketa.

Na sudu je odlučeno da nije kriva, a za Kovačević ova presuda je presedan te smatra da ne bi bila takva da nije bila medijski popraćena.

Izvor: Oslobođenje/Alena Beširević

Tagovi: