Foto: MIA

BHT1: Konačno hrabrija pitanja iz rubrike „politika“

27. august – 2. septembar 2019.

I DALJE NEPOLITIČKE TEME U FOKUSU: Politička kriza koja je blokirala formiranje vlasti na državnoj razini otvorila je centralne informativne emisije drugim temama, pa smo i dalje u periodu kada je dnevna politika u debeloj hladovini. Trovanje hranom u Tuzlanskom kantonu dospjelo je na sam početak Dnevnika 2, a sa lica mjesta javila se reporterka koja nas je izvijestila o svim detaljima (četvrtak, urednik Anel Nurković). Dan poslije, vijest iz crne hronike o novim saobraćajnim nesrećama proširena je uvidom u crnu statistiku s naših cesta, a u prvi plan istaknuta su i upozorenja stručnjaka (urednica Adela Malkoč). Paradoksalno ili ne, politička kriza učinila je Dnevnik 2 emisijom po mjeri prosječnih gledatelja koje interesuje stvarni život. A ne samo političke razmirice.

VANREDNI IZBORI I UTICAJ SAD-a: Ipak, nije da nije bilo i političkih priloga. Samo su oni bili odmjereni i pripremljeni sa trezvene distance u maniru novinarske znatiželje. Vladimir Šušak se pitao čemu finansijska pomoć budžetu Republike Srpske iz Srbije ako se tvrdi da su javne financije stabilne i u plusu. Urednik Milan Đurović se u ponedjeljak pak pitao da li su mogući vanredni izbori jer o njima progovara sve veći broj političkih aktera. Dnevnik 2 je otvorio i pitanjem da li nam sljeduje veći upliv SAD-a u balkanske prilike imenovanjem Matthewa Palmera za specijalnog izaslanika za Zapadni balkan.

PRILOG SA GRANICE: Novinar Haris Domazet početkom sedmice donosi priču s granice sa Hrvatskom u Unsko-sanskom kantonu, gdje su sve glasnije tvrdnje o ilegalnom protjerivanju migranata u režiji hrvatske policije. Novinar je pokucao na više adresa, a priču je obogatio svjedočanstvima mještana koji su i sami izloženi opasnosti jer policija u susjeda očito ne bira sredstva da pokaže silu i s druge strane granice.

OCJENA: 8

FTV: Kako izgleda dnevna politika u kantonima?

27. august – 2. septembar 2019.

KREATIVNI SAVJETNIK PO VOLJI PREMIJERA: Politička kriza zbog neformiranja Savjeta ministara možda je konzervirala dnevnopolitička dešavanja u Sarajevu. Ili na relaciji Banjaluka – Mostar – Sarajevo. Sve to nije uticalo na lokalne i kantonalne prilike, gdje je uvijek prilično živo. Urednica Nevzeta Koljenović na početku sedmice donosi odličan prilog o premijeru Tuzlanskog kantona Denijalu Tulumoviću, koji je za svog savjetnika imenovao Abdulaha Zukića. Ili lice koje je osuđeno za korupciju, a sudi mu se zbog nasilničkog ponašanja. FTV je prikazala ležernu izjavu Tulumovića koji se drznuo još reći da je Zukića izabrao zbog njegove kreacije i sposobnosti. Javne televizije trebaju češće u nacionalni Dnevnik 2 donositi priče iz unutrašnjosti.

PRUGE KOJIMA SE NE VOZIMO, ZEMLJA KOJU NE OBRAĐUJEMO: Federalna je pripremila dosta solidnih priloga, pa smo u subotu u Dnevniku 2 Darjana Babića kao udarnu priču gledali jadikovku nad našim prugama. Zašto ih ne koristimo, i kada smo to odustali od njih? Nakon toga uslijedila je još bolja priča o neobradivom zemljištu i odsustvu podrške domaćim poljoprivrednicima. Gledatelji su mogli saznati da se više od pola obradive zemlje ne obrađuje. Raduje to što urednici nameću teme kojima se otvara pitanje o politikama koje se vode kroz promatranje stanja na terenu. U željezničkom saobraćaju ili poljoprivredi. A ne samo kroz salonske izjave i saopštenja. No, u prvoj priči nedostajalo je brojki ili ilustrativnih podataka kojima bi se potkrijepila glavna zapažanja.

RAZGLEDNICA IZ BRIŽLJIVO ČUVANOG PORAĆA: Beogradski dopisnik Dejan Kožul spada u najbolje reportere FTV-a jer uspijeva unijeti zrno (crnog) humora u sve apsurdnije političke razglednice iz susjedne Srbije. Da li je tenk ispred Marakane uopšte tenk, ako već prvi policajac kaže da je to tek maketa? Šta tenk znači navijačima, a kako ga čita šira javnost? Kožul je to sve stavio u nekoliko minuta, a pametnom je bilo dosta da pohvata obrise svakodnevnice u susjeda kod kojih mnogi grozničavo održavaju stanje poraća. Iako Srbija zvanično nikada nije bila u ratu, što se jednako grozničavo tvrdi.

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA: A možda da politička kriza potraje? Dnevnici javnih televizija ne samo da su skrenuli pažnju na druge sfere života, već su odsustvom glavnih političkih aktera postali sve izoštreniji i profesionalniji. BHT1 je čak postavljao pitanja i hrabro zaključivao o političkim odnosima, dok se FTV upustio u kantonalne političke priče. Obje televizije su u fokus stavile nevolje građana kao što su masovna trovanja ili crnu hroniku u saobraćaju. I to su ove vijesti pokrivale profesionalno i sadržajno, usmjeravajući pažnju na uzroke i posljedice. Kad god se vlast ne formira duže vrijeme, javnost se neizostavno zatekne u zaključku da uprkos neformiranju vlasti sve i dalje funkcionira. Jednako loše ili jednako dobro, ali i dalje sve opstaje, pa se onda pojavljuju teorije o činovničkom deep state efektu koji nastavlja uređivati život. Bez nove vlasti funkcioniraju i naši javni mediji. I to u momentu proglašene krize izgledaju žilavije i življe. Cinik bi rekao, dok se karte ne podjele.

↓↓↓↓↓↓ AKO STE PROPUSTILI ANALIZU OD PROŠLE SEDMICE  KLIK ↓↓↓↓↓↓