Foto: FreeImages.com

U Bosni i Hercegovini kao sve veći problem identificira se govor mržnje u medijima ali to pitanje nije u potpunosti definirano niti zakonski regulirano te često izostaje reakcija nadležnih, javlja Federalna televizija.

Kako navode sve više političara se ne ustručava koristiti govor mržnje u javnom prostoru, a posljednji takav primjer je izjava člana Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora i predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS) Marija Karamatića u intervju za RTV Herceg-Bosna.

Iznio je svoje mišljenje o predsjedavajućem Predsjedništva BiH i lideru demokratske fronte Željki Komšiću pozivajući se na tekst preminulog profesora Nijaza Durakovića.

– U tom tekstu Duraković je sve ljude kakav je Komšić definirao kao balije, ali ne balije u nacionalnom smislu nego baliju kao nekog golju koji se spustio s brda i radi sve što mu se kaže za račun begova. U ovom slučaju Komšić je taj balija – kazao je Karamatić.

Odgovoreno mu je iz Demokratske fronte u kojoj kažu da u javnom prostoru nema mjesta za ovakve političke diskvalifikacije koje nisu ništa drugo nego klasičan govor mržnje koji se mora zakonski sankcionirati.

– Govor mržnje koji dolazi od HNS-a i tog medija nije problem DF-a niti predsjednika Komšića nego cjelokupnog društva u kojem je, nažalost, postalo nekažnjivo na najprimitivniji način iznositi politička neslaganja.

Međutim, još uvijek nije jasno da li će biti sankcija za tu izjavu iznesenu u javnom prostoru, budući da ne postoji zakonski okvir kada je u pitanju definicija govora mržnje.

Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) potvrdili su da nemaju nadležnosti ocjenjivati pojedinačne istupe političara.

Kodeksom se utvrđuje odgovornost elektronskih medija u slučajevima koji se mogu povezati s govorom mržnje bilo da se radi o uredničkom sadržaju ili spornoj izjavi.

– Ne može se svaki stereotipima obojen sadržaj smatrati govorom mržnje, naročito ako se radi o iznošenju kvalifikacija i uvreda na račun pojedinca, a koje se ne zasnivaju na spolnoj, rasnoj ili etničkoj pripadnosti već na njihovom ponašanju i djelima  – kažu u RAK-u.

Dodaju da neprofesionalno i senzacionalističko izvještavanje koje može biti uvredljivo ne predstavlja nužno govor mržnje odnosno govor koji zaista jeste huškaški i poziva na mržnju.

Generalni sekretar Društva novinara u BiH Fedžad Forto temeljnim problem, kada je u pitanju govor mržnje, nazvao je činjenicu što u BiH ne postoji na jednom mjestu jasna definicija šta je to govor mržnje što je podloga za njegovo različito tumačenje.

No mišljenja je da, barem kada su mediji u pitanju, trebali bi postojati etički kodeksi prema kojima bi svi mediji u BiH trebali raditi.

Rješenje za to pitanje vidi u mogućnosti da se na državnom nivou uđe u širu raspravu uključujući donosioce odluka, predstavnike pravosuđa te medijske i akademske zajednice kako bi se izradio zakon koji bi prije svega prevenirao govor mržnje, spriječio zloupotrebu instituta govora mržnje te zaštitio medije od zloupotreba takvog zakona što je bio slučaj sa Zakonom o kleveti.

Definiranje govora mržnje, zaključeno je, predstavlja veliki izazov ne samo za BiH nego i u globalnom smislu.

Izvor: Federalna televizija

Tagovi: