Foto: 112.International

Sloboda izražavanja i medija, zaštita novinara, te onemogućavanje političkih pritisaka na javne medije, dio je preporuka koje se odnose na status ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Preporuke su dio Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u EU.

Prema Mišljenju EK, razlog za zabrinutost predstavlja nasilje, prijetnje i politički pritisak na novinare. Zaštita novinara te poduzete istražne i sudske mjere vezane za prijetnje i napade upućene novinarima u Mišljenju su ocijenjene nedovoljnim.

Novinari i strukovna udruženja upozoravaju na dramatičan rast broja napada na novinare u BiH. U prvih šest mjeseci 2019. zabilježeno 30-ak napada, a godinu ranije više od 40. Medijski djelatnici meta su fizičkih napada, verbalnih napada i prijetnji. U ljeto prošle godine zabilježen je i slučaj pokušaja ubistva novinara u Banjoj Luci.

Freedom House je ocijenio da BiH nazaduje u medijskim slobodama, a društvena osuda ovakvih incidenata izostaje. Posebno su nedopustivi primjeri opravdavanja napada na novinare s najviših političkih struktura, a i to nije rijetkost.

Vladimir Kovačević, novinar BN televizije, brutalno je pretučen 26. augusta 2018. godine ispred zgrade u kojoj živi u banjalučkom naselju Obilićevo, a on danas kaže da je položaj novinara u BiH je izrazito nepovoljan.

Nevres Dedić iz mostarskog Dnevnog lista podsjeća da su medijske slobode, koje podrazumijevaju i slobodu medijskog izvještavanja, zagarantirane u demokratskim zemljama, te su temelj slobodnog i zdravog društva.

– Nažalost, niti smo zdravo društvo, niti imamo slobodu. U posljednjih nekoliko godina konstantno imamo slučajeve napada na novinare, od prijetnji do fizičkih nasrtanja, oduzimanja opreme – ističe Dedić.

Novinarska zajednica kao jedno od rješenja vidi to da se usvoje zakonske izmjene kojim će se napad na novinare tretirati kao napad na službene osobe. Taj prijedlog je u Federaciji Bosne i Hercegovine u fazi je inicijative, a u Republici Srpskoj u fazi nacrta zakona.

Generalna tajnica Udruženja Bh. novinari Borka Rudić napominje da se tek oko 27 posto krivičnih djela prema novinarima riješi u korist novinara kroz pravosudne institucije, što je zanemarivo mali procenat i loša efikasnost pravosuđa.

Zbog toga se u javnom komunikacijskom prostoru stvara atmosfera poželjnosti napada na novinare, jer niko gotovo nije sankcioniran. Pogotovo nisu sankcionirani zvaničnici.

Važan segment preporuka Mišljenja odnosi se i na onemogućavanje političkih pritisaka na javne medije. Javni emiteri opterećeni su političkim uticajem, a njihova finansijska održivost je neizvjesna.

Da bi se došlo do evropskih standarda, potrebno je u cijelosti provesti i u značajnoj mjeri unaprijediti i uskladiti regulativu.

Govoreći o javnim RTV servisima, Mehmed Halilović, dugogodišnji novinar, stručnjak u oblasti medijskog prava i zakona i bivši ombudsman za medije smatra da politički uticaj na javne servise u BiH nije uopće upitan i da je odavno prisutan u BiH.

Napominje da političke partije koriste i zloupotrebljavaju javne servise zbog čega je javnost velikim dijelom izgubila povjerenje u njih.

– U tom smislu svi imamo odgovornost: građani, nevladine organizacije, nove politike. Javni servis treba služiti javnosti, jednako kao i nove politike. Ne napravimo li to, svi ćemo i u buduće biti u službi politike. Njeno sredstvo i objekat – navodi Halilović.

Prema Mišljenju EK sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara trebala biti ostvarena uz osiguranje odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanja finansijske održivosti sistema javnog emitiranja. Vrijeme je da se pređe s Mišljenja na djela.

Izvor: Radio Sarajevo/Faruk Vele

Tagovi: