Foto: BHJA

Tamara Skrozza iz beogradskog sedmičnjaka Vreme ocijenila je da posljednje što je novinarkama u zemljama Balkana potrebno jeste poseban zakon jer bi situacija u kojoj novinarke dobivaju posebnu zaštitu samo pogoršala situaciju, potvrđujući i na taj način kod njihovih muških kolega imidž posebno ranjivih i osjetljivih osoba.

Međutim, upravo težak i osjetljiv je svakodnevni rad novinarki u zemljama Balkana, ali to nije njihov jedini problem budući da su izložene internetskim prijetnjama, uvredama i zastrašivanju, piše Balcanicaucaso.

Istraživanje koje je provela Balkanska istraživačka mreža (BIRN) pokazalo je da je uznemiravanje putem interneta “uobičajeno” za novinarke.

– Zahvaljujući duboko ukorijenjenoj kulturi potkopavanja položaja žena u društvu, mnoge moje kolege radije bi progutale nekoliko uvreda nego što bi ih javno objavile – kazala je glavna urednica portala i Istraživačkog centra Mediacentar Elvira Jukić iz Sarajeva.

Predstavnici OSCE-a za slobodu medija izdvojili su kao potkategoriju prijetnje slobodi medija i uznemiravanje novinarki putem interneta još 2015. godine kada su pokrenuli projekat Safety of Female Journalists Online (SOFJO) o sigurnosti novinarki na internetu.

Od tada je prikupljeno je bezbroj svjedočanstava o seksualnom uznemiravanju, napadima i dezinformacijama koje ciljaju novinarke, a one se suočavaju s dvostrukim teretom jer bivaju napadnute i kao novinarke i kao žene.

Eskalacija tog problema u posljednjim mjesecima predstavlja prijetnju novinarstvu i posljedično demokraciji. Osim OSCE-a, Ujedinjeni narodi, UNESCO i Evropski parlament također su se nedavno bavili tim pitanjem kao pitanjem ljudskih prava te kao posebnom vrstom ugrožavanja sigurnosti novinara, ali i kao pitanjem rodne diskriminacije.

– Iako se napadi na muškarce češće zasnivaju na njihovom profesionalnom mišljenju ili kompetenciji, žene su češće izložene seksističkom i seksualnom zlostavljanju – kaže se u preporuci Odbora ministara država članica za sprečavanje i suzbijanje seksizma usvojenoj 2019. godine.

Časopis Feminist Media Studies uradio je analizu nakon što su pregledali 70 miliona komentara koje su čitatelji ostavili na portalu Guardian od 2006. do 2016. godine kojom je utvrđeno da vijesti koje su napisale žene imaju veći postotak blokiranih komentara od onih koje su napisali muškarci, bez obzira na temu vijesti.

Također, istraživanje za 2018. godinu koje je provela Međunarodna federacija novinara sa sjedištem u Bruxellesu pokazuje da je 66 posto žena novinarki koje su bile žrtve internetskog uznemiravanja pretrpjele napade na temelju spola, dok je gotovo dvije trećine od 600 anketiranih pretrpjelo internetski napad pun seksualnih prijetnji.

Ovi napadi imali su željeni učinak, dovodeći gotovo 40 posto njih da odustanu baviti se temom zbog koje su bile izložene napadima.

BIRN mreža pokrenula je sesije posvećene novinarkama koje su pretrpjele napade, a jedna od njih kazala je da je deintegracija žena dio balkanske kulture, a internetski napadi na žene gotovo da su uobičajeni „kao da izgovorite zdravo’.

Prema riječima Mehmeda Halilovića, dugogodišnjeg novinara koji je sada u upravnom odboru Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu, ženske novinarke na Balkanu suočavaju se s raširenom mizoginijom i prezirom.

Stoga je potrebnije raditi na promjeni stava građana prema ženama, novinarkama, ali novinarima općenito, a da bi u tome uspjele novinarke trebaju naučiti izgraditi kritičku masu i pokazati solidarnost.

Upravo to je i urađeno u Bosni i Hercegovini gdje je sredinom jula formirana Ženska novinarska mreža BiH, svojevrsna „sigurna kuća“ odakle će novinarke moći crpiti snagu, ideje i znanje u borbi za poboljšanje profesionalnih prava.

– Stvaranjem mreže profitirat će cijela zajednica novinara, uključujući i muške kolege koji prečesto šute – zaključuje novinarka Radija Slobodna Europa Maja Nikolić.

Izvor: Balcanicaucaso/ Paola Rosà

Tagovi: