Foto: B1 Info

Pare obezbijeđene, a poplave nisu spriječene

Poslije katastrofalnih poplava 2014. godine grad Prijedor je, kao i ostale opštine u Republici Srpskoj pogođene ovom vremenskom nepogodom, dobio milione maraka namijenjene za sanaciju nastale štete. Najvažniji cilj izdvajanja novca bio je – da se potop ne ponovi.

Tačno pet godina kasnije i nakon utrošenih skoro četiri miliona KM, uglavnom iz sredstava Fonda solidarnosti Republike Srpske ili iz kredita, u maju ove godine Prijedor su pogodile još strašnije poplave. Ostatak Republike Srpske se izborio, ali Prijedor je, iako obim padavina nije bio veći ni u odnosu na 2014. niti u odnosu na ostatak zemlje i mada je novac stigao na vrijeme, ipak potopljen.

Dokle se stiglo sa projektima – iz institucija grada Prijedora nismo dobili odgovor. Upadljivo ćutanje i u kabinetu gradonačelnika i Sekretarijatu Skupštine grada Prijedora. Bez odgovora na pitanja koliko novca su dobili, u kojoj su fazi taksativno nabrojani projekti i kako misle konkretno da zaštite Prijedor od izlijevanja rijeke Sane.

Nasip na Sani

Za sprečavanje poplava u Prijedoru obezbijeđeno je blizu četiri miliona maraka, što iz Fonda solidarnosti RS, što iz kredita. Da bi grad bio obezbijeđen potrebno je kompletan projekat dovesti do kraja, jer djelimična sanacija ne pomaže.

O tome je govorio i Čedomir Crnogorac, doktor geografskih nauka i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci.

„Nismo izvukli pouku iz katastrofalnih poplava koje su nas zadesile 2014. U međuvremenu je na obalama i obaloutvrdama urađena samo djelimična sanacija. Izjave predstavnika vlasti da je razlog razornih poplava rekordna količina kiše, a ne naša nepripremljenost su – laž“, kaže profesor Crnogorac.

Upravo djelimična sanacija je problem u Prijedoru. Skupi projekat izgradnje nasipa na rijeci Sani, vrijednosti 549.237 KM, koji bi Prijedor spasio od vode, nije doveden do kraja.

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković u medijima je govorio da izgradnja nasipa čeka da budu riješeni imovinsko-pravni odnosi, jer vlasnici „traže previše para“. Po njegovim riječima, nasip pored Sane u Gomjenici nije završen jer su vlasnici parcela tražili veću cijenu od one koja im je ponuđena zbog čega su i pokrenuti dugogodišnji postupci.

Na konferenciji za novinare 22.05.2019. Đaković je rekao da su nakon poplava 2014. godine počeli da rješavaju imovinsko pravne odnose zemljišta uz Sanu kako bi bio podugnut nasip. Naveo je da je sastanak sa vlasnicima parcela u dijelu ušća Gomjenice u Sanu održan u decembru prije pet godina.

Bilo je ukupno 14 parcela sa više vlasnika. Sporazum je postignut sa osam vlasnika, a za šest je morao biti pokrenut postupak utvrđivanja opšteg interesa jer se oni nisu slagali sa cijenom koja je tada prihvaćena od osam vlasnika. Nismo mogli uticati na postupke koje je vodila republička uprava za Geodetske i imovinsko pravne poslove, a niti na postupke utvrđivanja naknada koji su se vodili pred Osnovnim sudom u Prijedoru.

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković

Gradonačelnik je pritom zaboravio da je ova oblast regulisana zakonom i da nema cjenkanja sa vlasnicima, pogotovo ako je u pitanju humanitarni novac, kao što je novac iz Fonda solidarnosti. Po Zakonu o vodama ovakvi projekti proglašavaju se opštim interesom, eksproprijacija zemljišta obavlja se hitno, uz hitne radove.

Uprkos slovu zakona i prijekoj potrebi hitnosti, izgradnja se odužila, nasip nije završen, pa su prve jače kiše završile u prijedorskim kućama, zgradama i na njivama. Argumente gradonačelnika Prijedora nije prohvatio ni predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković koji je još za vrijeme katastrofe tvrdio da se u trenutnim poplavama na području ovog grada desilo nešto što se moglo sprečiti.

Ne možemo dozvoliti da nečiji imovinski odnosi budu preči od velikog broja kuća i domaćinstava –

Radovan Višković 15.05.2019.

Zašto grad ćuti?

Na području obuhvaćenim projektom nalazi se privatni objekat izgrađen na opštinskoj zemlji, sa izuzetno komercijalnom namjenom – bazen, diskoteka na otvorenom, betonska plaža, teniski tereni, metalna konstrukcija u obliku točka (sa koje je nedavno skočio i stradao mladić), kafić i picerija.

Betonska plaža koja je napravljena u sklopu kompleksa UR „Močvara“ bi, da je projekat uređenja obale Sane finansiran sredstvima EIB-a odrađen, bila uklonjena.

Ugostiteljsko-sportski kompleks na lijevoj obali Sane, uzvodno od Gradskog mosta

UR „Močvara“ koja postoji na istom mjestu već više od jedne decenije

Ono što je zanimljivo je da taj objekat tu stoji više od deceniju, ali da ga niko od nadležnih do sad nije uočio. Što bi trebalo budući da se objekat nalazi na katastarskoj čestici 3294. koja je ne samo vlasništvo Skupštine grada Prijedora već, što je gore – spada pod zonu šire zaštite. Po Odluci o zonama sanitarne zaštite Skupštine grada Prijedora takvi objekti se u toj zoni ne smiju nalaziti.

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće „Tukovi i Mataruško polje“ i „Prijedorčanka“ kojom se definiše šta se sve smije a šta ne smije graditi na tom području.

U Odluci su navedene k.č. 3293 i 3294. kao dio područja koje je u široj zoni zaštite.

Parcela 3294 je vlasništvo Skupštine grada Prijedora

Uvidom u zemljišne knjige i digitalne karte jasno se vidi kako se sporni objekat UR „Močvara“ nalazi na čestici 3294. koja je u vlasništvu Skupštine grada.

Ako bi postojala namjera da se projekat izgradnje nasipa dovede do kraja, objekat bi morao da bude srušen. Međutim, odluka o zoni zaštite donesena je kad je on već postojao, ali posao izgradnje nasipa i dalje čeka.

Pitali smo Republičku uprave za inspekcijske poslove jesu li vršili nadzor zone šire zaštite u Prijedoru konkretno na ovoj katastarskoj čestici. Odgovorili su nam da jesu, ali iz odgovora je jasno da ni oni nisu primijetili objekat. Republički vodni inspektor, kako je navedeno u odgovoru, zapazio je u toj zoni samo privatne kuće, izgrađene ranije, kao i da je vodoprivredna dozovla produžena po nalogu inspektora.

Projekti zaštite Prijedora od poplava

Od JP „Vode Srpske“ dobili smo podatke o ulaganjima za zaštitu od poplava za grad Prijedor. Fond solidarnosti RS uložio je 1 379 493 KM – podignut je nasip kanala Berek u dužini od 380 metara, nivelisana je kruna nasipa na rijeci Gomjenici od mosta do ušća u dužini 500 metara, podignut je postojeći nasip na desnoj obali Sane iznad Žegerskog mosta, očišćena rijeka Miloševica u dužini od tri kilometra, dok je za najskuplji dio ulaganja – izgradnja spornog nasipa na rijeci Sani uzvodno od ušća u dužini od 430 metara potpisan ugovor, ali je stalo na realizaciji od 70 odsto.

Vrijednost projekata iz Fonda solidarnosti je 1 300 000 KM, dok su projekti EIB iznosili 1 600 000 KM

Projektima EIB je difinisano uređenje obale Sane 2 km uzvodno od Gradskog mosta, što je područje na kom se nalazi k.č. 3294 odnosno objekat UR „Močvara“

Iako su projekti iz kredita Evropske investicione banke nazvani „Hitne mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj“ malo šta je hitno završeno. Ukupna vrijednost kredita je 1.693.450 KM. Uređeni su drenažni kanali za zaštitu izvorišta „Tukovi – Mataruško polje“. Ostalo je još u fazi idejnih rješenja i projekata: projekat uređenja unutrašnje odvodnje u zaštićenom području „Mataruško polje“ površine 765 hektara na lijevoj obali Sane i uređenje vodnog režima rijeke Sane u dužini od 2 kilometra uzvodno od gradskog mosta.

Nevidljivi objekat

Upravo na obali Sane koja je pokrivena nedovršenim projektima nalazi se objekat koji tu ne bi smio da bude. Objekat UR „Močvara“ je u vlasništvu kontroverznog biznismena Milenka Mikanovića, koji je, prema policijskim izvještajima u medijima, u nekoliko navrata imao sukob sa zakonom. Objekat se nalazi na zemljištu koje je u vlasništvu opštine i koji, po Odluci Skupštine grada od 13. juna 2018. ne bi smio tu da postoji.

Da je projekat uređenja unutrašnje odvodnje u zaštićenom području „Mataruško polje“ sproveden, neko bi došao do zaključka da je objekat u vlasništvu kontroverznog biznismena nelegalan i kao takav u suprotnosti sa aktom koji definiše Zonu šire zaštite. Jedina logična posljedica toga bila bi neminovno i potpuno uklanjanje tog objekta kako bi projekat čišćenja i uređenja korita sa ciljem sprečavanja poplava bio sproveden do kraja.

Betonska plaža koja je tu napravljena, kao i prateći objekti, protivni su svim zakonima koji su na snazi u Republici Srpskoj i štete normalnom toku rijeke. I prijedorskom odlukom, ali i republičkim Zakonom o vodama zabranjeno je zidanje i gradnja objekata na obali bez izričite dozvole. Kao što je i Inspektorat potvrdio svojim dopisom, niti objekta niti dozvole na tom dijelu obale Sane nema u njihovoj evidenciji.

Budući da je veliki objekat i dalje na istom mjestu i u svakodnevnoj funkciji, a nadležne ustanove ga ne uočavaju, sasvim opravdano može da se pretpostavi da projekat uređenja na zaštićenom području „Mataruško polje“ nije sproveden valjano, a moguće čak i nikako.

Da je ovaj objekat direktno vezan za problem plavljenja Sane potvrđuje i „Izvještaj o procijenjenoj šteti na području grada Prijedora koja je uzrokovana pojavom poplave u maju i junu 2019. godine“ koji je sastavila Gradska komisija za procjenu štete na poplavljenom području grada Prijedora. U dodatku pod naslovom Identifikovani problemi tokom pojave poplave na području grada Prijedora, pod rednim brojem 2 na strani 80 navodi se:

„Nepotpuna regulacija i uređenje vodotoka rijeke Sane, prije svega nizvodno od gradskog mosta u Prijedoru uzrokuje pojavu poplave u naseljima: Tukovi, Raškovac, Bišćani, Brezičani i Donja Dragotinja.“

Da sredstva namijenjena za zaštitu od poplava nisu utrošena na pravilan način  ukazuje i Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji Grada Prijedor za period 01.01-31.12.2017. godine. Revizor je dao mišljenje sa rezervom, između ostalog i zbog knjiženja i prikazivanja sredstava iz Fonda solidarnosti uz napomenu da je prekršen zakon.

Revizorski izvještaj potvrđuje da se sredstva iz Fonda solidarnosti nisu knjižila i evidentirala propisno

Iz opštine nam nikad nisu odgovorili na pitanja kako to da se na opštinskoj zemlji koja je u području zaštite nalazi privatni objekat komercijalne namjene. Sa druge strane, vlasniku istog tog objekta odgovorili su na zahtjev da mu se prizna 5.400,00 KM na ime štete načinjene UR „MOČVARA-1“ s.p. što je vidljivo u tabeli br 17. Pregled šteta po mjestu registracije privrednih subjekata izvještaja Gradske komisija za procjenu štete na poplavljenom području grada Prijedora.

Štete od poplava

Okvirna procjena štete od poplava 2014. na području grada Prijedora iznosi više od 40 miliona maraka. Poplavljeno je 4.900 objekata, a šteta koja je pričinjena poplavama je 32,5 miliona KM, od čega na objektima deset miliona KM, a ona koju je učinila u njima procijenjena je na 22,5 miliona maraka. Pod vodom našlo oko 16.000 hektara, od čega 3.200 hektara obradivih površina, a direktna šteta u poljoprivredi procijenjena je na 1,1 milion KM. Sa indirektnom štetom, cifre su mnogo veće.

Ukupne štete uzrokovane poplavom u maju i junu 2019. godine na području grada Prijedora iznose 4.150 000,00 KM, od čega su štete na objektima i sredstvima u svojini građana 2.310.000,00 KM, a štete na objektima i sredstvima pravnih lica 1.840.000,00 KM. Nalaz je to Gradske komisija za procjenu štete na poplavljenom području grada Prijedora koji je u julu ove godine usvojila Skupština grada.

Interesantno je umanjenje iznosa štete nastale poplavama iz 2019. za skoro 8 puta u odnosu na one 2014, iako su mnogi stanovnici Prijedora mišljenja da su poplave od ove godine jače pogodile grad, kao i da je reakcija nadležnih bila lošija.

Oprezno sa optimizmom

Profesor Čedomir Crnogorac kaže da stogodišnji ili hiljadugodišnji maksimumi vodostaja postoje samo u statistici, a da se stvarni maksimumi zaista mogu javiti češće – svakih četiri do pet godina.

Kaže da mu je kod nas sada neobičan optimizam koji se svodi na to da će biti ugroženi sjeverni dijelovi, zbog čega će biti brže oticanje u Savu.

„Međutim, kada napunite korito bilo koje rijeke, to je jedna moćna masa koja će regresivno, odnosno unazad potiskivati vode. Zato se može na većem dijelu tokova Bosne, Vrbasa, Une, Sane i Vrbanje očekivati enorman porast, koji može da izazove poplavni talas. Ne možemo reći u kojoj mjeri, jer nemamo tačne vrijednosti već prognoze. Ali, činjenica je da treba biti oprezan“, objašnjava profesor Crnogorac.

Poseban je problem smeće u priobalnom pojasu koje se nagomilava, kao i ilegalna gradnja na obalama rijeka koja ometa prirodno formiranje i prilagođavanje toka rijeka.

„To je tuga. O tome pričam sigurno 20 godina, a niko ništa ne preduzima. Svima su puna usta zaštite životne sredine, ali stanje na terenu je sve gore. Korita rijeka su betonirana i okoštala, što ne samo da je protivzakonito, nego je i opasno. Rijeka je živa i njena obala se prilagođava njenom toku, a kad je korito pokriveno betonom, ona to nije u stanju i dolazi do prelijevanja“, pojašnjava profesor Crnogorac.

Izvor: B1 Info 

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Tagovi: