Foto: Istinomjer

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Damir Arnaut zatražio je od nadležnih tijela entiteta i Brčko Distrikta BiH da zakone o zaštiti od klevete usklade s praksom Evropskog suda za ljudska prava.

On je u inicijativi koji je tim povodom upito obrazložio da je u te zakone potrebno ugraditi različite standarde prihvatljivosti, tolerancije i dokazivanja kada su u pitanju navodne klevete protiv javnih ličnosti u odnosu na privatne osobe.

Kako je kazao, u demokratskim zemljama ustaljena je praksa da javne ličnosti, a političari i osobe na javnim položajima pogotovo, podliježu višem standardu kod tužbi za klevetu u odnosu na privatne osobe, što je i praksa Evropskog suda za ljudska prava još od 1986. godine.

Iako postojeći entitetski i zakon Brčko Distrikta nalažu da se tumače na način koji osigurava princip slobode izražavanja, odnosno u skladu s Evropskom konvencijom, Arnaut navodi da ove opće odredbe nisu dostatne jer domaći sudovi rijetko i sporadično primjenjuju praksu Evropskog suda.

Stoga predlaže da se u tim zakonima eksplicitno propiše viši nivo tolerancije kada je u pitanju kritika javnih ličnosti, posebno političara, u odnosu na privatne osobe.

Istovremeno, Arnaut podsjeća da je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država još 1964. godine u predmetu New York Times v. Sullivan uspostavio standard da kada osobe na javnim položajima tuže za klevetu, one trebaju dokazati ne samo da je objavljena informacija neistinita i štetna, nego i da je novinar djelovao sa “stvarnom zlobom”, odnosno da je znao da je informacija neistinita.

Državni poslanik još navodi da je različit pristup opravdan s obzirom da se javne ličnosti, a politički zvaničnici pogotovo, svjesno izlažu svjetlu javnosti, sa svim prednostima i manama koje to nosi, te da mogu razumno očekivati povećan stepen interesiranja za svoj rad, poteze, izjave i stavove.

Mišljenja je da javne ličnosti imaju znatno lakši pristup sredstvima javnog informiranja s ciljem odbrane od kritika nego što je to slučaj s privatnim osobama, te zaštitu svoje reputacije mogu tražiti i kroz takve javne kanale, a ne isključivo sudskim putem.

Podvlači da tužbe za klevetu javnih ličnosti predstavljaju najveći dio takvih tužbi u BiH i one su stvarni finansijski pritisak na medije koji ih značajno sputava da kritički izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, ali predstavlja i nedopustiva ograničenja na slobodu izražavanja.

Izvor: Vijesti.ba