Foto: Automobili.ba

KONTEKST, AL JAZEERA BALKANS, 19.8.2019.

Rijetke informativne dijaloške emisije koje se emituju u avgustu pokazuju kako za gledaoce može biti dobro kada su političari na godišnjem odmoru. Tada se mediji umjesto događajima iz tzv. „visoke politike“ mogu posvetiti temama iz svakodnevnog života. Temama koje u danima ispunjenim političkim sastancima i sjednicama ostaju na margini informativnih emisija. Avgust je vrijeme za, novinarskim žargonom rečeno, „sporovozne“ teme. A baš one se često tiču procesa koji utječu na život građana više nego protokolarni politički događaji. Ipak, gotovo sve tematske i dijaloške emisije političkog karaktera su na godišnjem odmoru. Kao da čekaju povratak političara. Šteta. Jer, dok su oni na godišnjem odmoru u medijima se nađe više prostora za teme iz ekonomije, ekologije, zdravstva, kulture, sporta. Takvim temama posvećena su i avgustovska izdanja emisije „Kontekst“ na Al Jazeera Balkans. Među njima je i ona o uvozu starih automobila emitovana 19. avgusta u kojoj su gostovali Milan Vujanić, penzionisani profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, Hrvoje Paver, pomoćnik direktora Sektora za trgovinu hrvatske privredne komore i Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori Federacije BiH.

Povećan uvoz starih automobila u BiH

Bosanci i Hercegovci voze se u najstarijim vozilima u Evropi. U prosjeku su stara 17 godina. Zato se od prvog juna ove godina Odlukom ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH u našu državu ne mogu uvoziti polovni automobili s motorom Euro 4 ni novi automobili s motorom Euro 5. U praksi to obično znači da se ne mogu uvoziti vozila starija od deset godina. I Srbija razmatra uvođenje takve zabrane, dok Hrvatska posljednjih godina provodi i nekoliko stimulativnih mjera za kupovinu novih automobila. Voditeljicu Marinu Riđić zanimalo je kakvi su efekti spomenute Odluke u BiH odnosno mjera u Hrvatskoj. Muratović je rekao kako će se pozitivni efekti osjetiti sljedeće godine. Zasad se osjeti samo ona negativna posljedica – povećan uvoz starih automobila u ovoj godini. On se ipak fokusirao na efekte zabrane uvoza polovnih automobila s motorom Euro 4 odnosno novih s motorom Euro 5 iz 2016. navodeći da se njom prosječna starost uvezenih automobila smanjila s 10, 11 godina na osam.

Cijena zagađenja zraka u Srbiji: 6.000 umrlih godišnje

Iz priloga Marka Subotića saznali smo da je u Srbiju ove godine uvezeno 13% više polovnih automobila nego prošle godine. Godišnje se u nju uveze šest puta više polovnih nego novih automobila. Najviše se uvoze automobili stariji od deset godina. Prosječna starost vozila u toj zemlji je 15 godina. Reporter je razgovarao s predstavnikom portala polovniautomobili.com Branislavom Grkovićem i Agencije za bezbjednost saobraćaja Branislavom Garčevićem, te citirao ministra za zaštitu životne sredine Srbije Gorana Trivana prema kojem u Srbiji od posljedica lošeg vazduha umre 6.500 ljudi. Budući da se ni u citatu, a ni u offu ne spominje u kojem periodu, gledaoci mogu samo pretpostaviti da je riječ o godini. Bilo bi korisno pojasniti da je riječ o podatku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prema kojem u Srbiji godišnje umre 6.000 ljudi usljed komplikacija respiratornih bolesti povezanih sa zagađenim vazduhom. Reporter je opravdano tražio i moguća rješenja navodeći mjere u Sjevernoj Makedoniji, te pitajući sagovornike o njima. Kao mjere za poboljšanje stanja naveli su recikliranje automobila i osviještenost građana o važnosti tehničke ispravnosti vozila. U prilogu je preciznim podacima predstavljeno stanje voznog parka u Srbiji, spomenuta ključna posljedica, ukazano na moguće komplikacije oko uvođenja zabrane uvoza nekih polovnih automobila, te nagovještene neke od mjera za poboljšanje stanja u ovoj oblasti.

Na pitanje o tome šta građani dobijaju zabranom uvoza automobila starijih od deset godina Vujanić je naveo da će građani voziti bolje automobile. Obrazložio je kako je ipak važno propisati i druge standarde kod kupovine automobila, a ne samo starost jer ona nije najvažniji indikator njegovog kvaliteta. Obrazložio je to navođenjem konkretnih primjera i zaključkom da su stariji automobili određenih proizvođača kvalitetniji od nekih mlađih vozila drugih proizvođača.

Stimulativne mjere u Hrvatskoj

Gosta u zagrebačkom studiju voditeljica je pitala za razloge pada prodaje novih automobila u Hrvatskoj i zatražila pojašnjenje stanja na tržištu polovnih automobila. Paver je odgovorio da je Hrvatska 2018. prekinula trend povećanja prosječne starosti vozila. Prošle godine je prvi put nakon deset godina starost vozila pala i to sa 13 na 12,5 godina. Obrazložio je to uvođenjem stimulativnih mjera poput povrata 50% PDV-a preduzetnicima pri kupovini vozila i smanjenjem akciza za vozila koja ispuštaju manje ugljen dioksida. Naveo je da se kao rezultat tih mjera desio „bum od 18% više prodatih novih automobila u 2018.“ Sagovornik je ovim djelimično odgovorio na pitanje ali nije spominjao podatke za 2019. koji se odnose na pad prodaje novih automobila. Bilo bi korisno da je voditeljica zatražila od Pavera da na temelju dostupnih podataka prognozira trendove na tržištu automobila u Hrvatskoj sljedećih godina, kao i dugoročne efekte spomenutih stimulativnih mjera.

Zabrana upotrebe ekološki neprihvatljivih vozila? 

Muratović je govoreći o efektima zabrane uvoza starijih automobila rekao da je to samo jedna od mjera koju je predložilo predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori Federacije BiH. Smatra da bi, po uzoru na Hrvatsku i Sloveniju, efektnije bile stimulativne mjere u vidu finansijskih olakšica pri kupovini ekološki prihvatljivijih vozila.  Iako je Riđić pitala da li u BiH raste prodaja novih automobila, gledaoci nisu dobili odgovor. Naime, Vujanić je replicirao da „pravo pitanje nije to nego ono da li države zabranjuju upotrebu četvorke, trojke, dvojke i jedinice. Ne. Oni samo nude neke povoljnosti za 5 i 6.“ Voditeljica nije ponovila isto pitanje niti je Muratović odgovorio kolika je prodaja novih automobila u BiH. Iako se tok diskusije može preusmjeravati na osnovu novih informacija dobijenih od sagovornika, ipak bi voditelj kao moderator trebao u svakom momentu kontrolisati njen tok i po potrebi ponavljati pitanja. Bilo bi korisno saznati trendove u prodaji novih, kao i stranih automobila u BiH, razloge tih trendova, mogućnosti snižavanja cijena novih automobila, izvjesnost uvođenja i provođenja predloženih stimulativnih mjera i sl. Npr. koliko je i kada realno očekivati da BiH stimuliše kupovinu električnih automobila po uzoru na Sloveniju?

Stimulacije umjesto zabrana

Druga dva sagovornika – Paver i Muratović nisu su složili s mišljenjem Vujanića da treba zabraniti upotrebu motora četvorke, trojke, dvojke i jedinice. Paver je kazao da oni nisu zabranjeni ni u Njemačkoj. Umjesto zabrane, smatra da je bolje, po uzoru na Njemačku, zabraniti njihovo kretanje u centrima gradova i povećati troškove njihove registracije. „Ko će onda htjeti takav automobil?“ Muratović se složio nadovezujući se primjerom Norveške u kojoj je „isplativije voziti električno vozilo nego dizel ili benzinac“. Kao argument za uvođenje spomenutih mjera kojim bi se smanjila starost vozila Muratović je naveo podatak SZO prema kojem u BiH 3.500 ljudi godišnje umre od posljedica zagađenog zraka.

Voditeljica je s pravom spomenula (ne)razvijenost putne infrastrukture kao ograničavajući faktor za realizaciju nekih od spomenutih mjera, ali se odmah nadovezala pitanjem o rezultatima pooštrenih pravilnika. Sagovornici su na to odgovorili da je najbolji način za podmlađivanje voznog parka snižavanje cijena novih automobila.

Glavni uzrok nesreća  

Referirajući se na fiktivne tehničke preglede vozila u BiH Riđić je pitala za rezultate uvođenje video nadzora nad njima. Iako je Muratović odgovorio da je situacija sada mnogo povoljnija, naglasio je da je ostao problem lažiranja kilometraže kod polovnih automobila.

Pozivajući se na svoje 40-godišnje iskustvo sudskog vještaka u toj oblasti Vujanić je replicirao Muratoviću, kao i Paveru koji je referirajući se studiju Centra za vozila Hrvatske iz 2016. tehničku neispravnost vozila naveo kao čest uzrok saobraćajnih nesreća. Prema tim podacima, kod 42% vozila u saobraćajnim nesrećama utvrđena je tehnička neispravnost, a kod 12% je ona bila direktan krivac za nesreću. Vujanić je naveo da je u Srbiji tehnička neispravnost vozila uzrok samo 3% saobraćajnih nesreća. „Radije bih govorio o onih 97% nego o 3%. Podržavam tehničke preglede vozila, ali tehnička neispravnost vozila nije jedan od glavnih uzroka nesreća. U 80% slučajeva uzrok su nepažnja i pogrešna procjena.“

Konkretnija pitanja

U ovom emisiji gledaoci su mogli čuti mnogo konkretnih podataka kako u uvodnom prilogu reportera tako i iz odgovora gostiju u studiju. S druge strane, ostali su uskraćeni za odgovore na nekoliko pitanja. Kada se sagovornicima u jednom pitanju postavi više njih, onda im ostaje mogućnost da se fokusiraju samo na one dijelove na koje žele, odnosno da ne odgovore na dijelove na koje ne žele. Ili ih jednostavno mogu zaboraviti. U emisijama u kojima u ograničenom vremenu tri sagovornika kontekstualizuju temu iz različitih perspektiva, takva višestruka pitanja nekad su neizbježna. Novinar želi da obuhvatanjem više pitanja u jedno dobije više informacija u kraćem vremenu. U većini situacija ipak je bolje postaviti kokretnije pitanje ili izabrati ona najvažnija. U emisiji je, također, demonstrirano kako se stavovi  sagovornika koji dolaze iz različitih sektora (nauka, industrija, državna uprava) mogu razlikovati i onda kada ih temelje na konkretnim podacima.


Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja