Foto: Analiziraj.ba

N1: Novi dan, 7. august i Dan uživo, 13. august – Formiranje vlasti u BiH  

NEDOVRŠEN DOGOVOR: Dogovor lidera SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a o formiranju Vijeća ministara i potpisivanje 12 principa o funkcionisanju vlasti u BiH, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović ocijenio je neozbiljnim i nedovršenim. Razlog – različita tumačenja dogovorenog. Optužio je Milorada Dodika da „nije rekao ni riječ“ o Godišnjem nacionalnom programu (ANP). Ovaj program tumači se kao definitivna opredijeljenost za članstvo u NATO-u, što je u RS-u sporno pitanje i za vladajuću i za opozicione stranke. Voditeljica Hana Sokolović podsjetila je da je Dodik dan ranije izjavio da „nema ništa od ANP-a“. Borenović na ovo nije ništa odgovorio, a Sokolović je nastavila pitanjem o drugoj temi.

GUBITNICI I POBJEDNICI: Govoreći o tome kako su mnogi detalji sporazuma nepoznati, Borenović je kazao i to da još ne znamo ko su pobjednici a ko gubitnici u ovoj situaciji. Koliko god su kritike na račun vladajućih stranaka opravdane, kako zbog njihovog netransparentnog funkcionisanja tako i zbog neformiranja vlasti i nebrige o interesima građana, svoditi bh. političku stvarnost na poziciju pobjednika i gubitnika znači njeno neopravdano pojednostavljanje. Naime, procesi donošenja odluka u političkom sistemu BiH toliko su kompleksni, a stavovi političkih aktera toliko dijametralni da postizanje dogovora o važnim pitanjima na državnom nivou gotovo uvijek podrazumijeva odstupanje od prvobitnih zahtjeva, modifikovanje stavova, uslovljavanja i protuuslovljavanja među pregovaračima. Sporne tačke sporazuma često se usvajaju u uopštenom obliku radi prevazilaženja višemjesečnih ili višegodišnjih blokada. Takva neprecizna rješenja nisu najbolja jer otežavaju provođenje dogovorenog. Ipak, nekad su jedina alternativa nefunkcionisanju institucija. U takvim okolnostima pobjednika obično nema. Ali, znamo ko su gubitnici u situaciji kada državne institucije ne funkcionišu, a država ne ispunjava obaveze koje su preduslov za evropske integracije. Oni koji zbog nezaposlenosti, nepotizma, lošeg pravnog, obrazovnog i zdravstvenog sistema gube nadu da će u BiH dočekati dostojanstven život u uređenom društvu.

SPEKULACIJE O ANP-u: Borenović je u izjavi za Fenu (10. august), koju je prenijela N1, rekao kako se čini da je Dodik prihvatio punu saradnju s NATO-om, čime je obećao i slanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), koji znači potpunu aktivaciju plana za članstvo nakon kojeg „nema nazad“. Ovim se zastrašuju građani kako je potpisivanjem sporazuma članstvo u NATO-u završena stvar, samo što se ta informacija krije od njih. Međutim, iz izjave Borenovića i drugih opozicionara evidentno je da niko nije iznio konkretnu informaciju koja bi potvrdila da je Dodik pristao na punu saradnju i članstvo u NATO-u, nego je riječ o spekulacijama. Zasad je sigurno samo da je BiH ovim ustvari ispunila obavezu preuzetu još prije 10 godina, a to je potpisivanje Akcionog plana za članstvo (MAP) koja ne znači i definitivnu opredijeljenost za NATO.

KONSOLIDACIJA OPOZICIJE? Borenović je obrazložio da se SNSD-u veoma žuri zauzeti pozicije u Savjetu ministara, te da je moguće da je tome doprinijela najava predsjednika SDS-a Mirka Šarovića o mogućem formiranju Savjeta ministara bez SNSD-a. PDP, kaže, ima rješenja za tri važna pitanja – izmjene izbornog zakona, novi zakon o političkim partijama kojim bi se uveo red u njihovo funkcionisanje i parlamentarni nadzor nad javnim medijskim servisom u RS-u. Osim najave kako bi zbog toga što već 10 mjeseci nije formirana vlast na državnom nivou trebalo uvesti vanredne izbore, nije pojašnjeno koja su to rješenja. Tokom gostovanja u emisiji Dan uživo 22. marta 2019., koje je N1 reprizirala 13. augusta, Borenović je, odgovarajući na upit o tome da li je opozicija u RS-u ugušena i nemoćna, priznao da je „za nas izborni rezultat bio šokantan“. Najavio je konsolidaciju PDP-a s drugim manjim strankama. Upozorio je da će zbog toga biti meta vlasti u RS-u, ali da će nastaviti ukazivati na anomalije u ovom entitetu.

BEZ RJEŠENJA: Na pitanje da li postoji rješenje o aktivaciji ANP-a i članstva BiH u NATO koje bi zadovoljilo težnje svih naroda u BiH, Borenović je odgovorio da ni neki političari ne znaju šta sve podrazumijeva taj program, te kako smo vrlo daleko ne samo od NATO nego i od evropskih integracija. Rješenje vidi u otvaranju „tabu teme o NATO integracijama“. Konkretnije, u razgovorima o tome šta one znače za druge zemlje i građane, te „da li imaju benefite ili ne“. Iako, kako je primijetila Sokolović, dijalog predstavlja zdrav pristup problemima, ovdje se previđa činjenica da uzrok problema u BiH nije nesporazum među političarima, nego drastično različiti stavovi i interesi o mnogim važnim pitanjima. Čim se s apstraktnih tema o potrebi pronalaženja političkog konsenzusa, suzbijanju korupcije, važnosti interesa građana i sl. pređe na konkretnije teme, postaje jasno koliko su i stavovi opozicionih političara daleko od rješenja koja bi bila prihvatljiva za sve narode ove države. Među brojnim primjerima je i presuda međunarodnog suda u Hagu Radovanu Karadžiću koju je u repriznom emitovanju 13. augusta na upit novinara komentarisao Borenović. Presudu Karadžiću na doživotni zatvor ocijenio je „žestokom i vrlo teškom“. Bez obzira na različito viđenje ekonomske i socijalne situacije u RS-u, predsjednik PDP-a se u ključnim pitanjima, koja zbog oprečnih stavova predstavljaju kamen spoticanja među narodima u ovoj zemlji, ipak slaže s predsjednikom SNSD-a. Takođe, i PDP bi donošenje odluke o eventualnom članstvu u NATO-u „vezao za pitanje Srbije i čekao kakav će biti njen stav“. Upitno je zato kada bi i kako drugi politički akteri pronašli izlaz iz političkog lavirinta u kojem je „BiH zarobljenik u kandžama SDA-a, SNSD-a i HDZ-a“.

 

Al Jazeera Balkans, 8. august

U ljetnoj programskoj šemi Al Jazeere Balkans (AJB), u kojoj je većina dijaloških i drugih političkih emisija na pauzi, nije posvećen poseban prostor diskusiji političkih lidera ili stručnjaka u BiH o navedenom sporazumu. Umjesto toga, AJB je o ovoj temi gledaoce informisala kroz vijesti, izvještaje i priloge u redovnim informativnim emisijama. Reporterka Nadina Malićbegović je u video prilogu bogatom podacima i brojnim izvorima uspjela u svega nešto više od tri minute približiti gledaocima ovu problematiku i olakšati njeno razumijevanje. Za razliku od medijskih formata sa samo jednim izvorom u kojem je gledaocu teško razlučiti činjenice od mišljenja, ovdje je dat sažet a informativno bogat prikaz događaja.

CITAT IZ SPORAZUMA: Odmah na početku priloga, Malićbegović poentira kako je pitanje koje je trebalo biti tehničko postalo vruća politička tema o kojoj se i nakon potpisanog sporazuma lidera ključnih političkih stranaka zna tek ponešto. Umjesto nagađanja i oslanjanja isključivo na izjave predstavnika političkih partija, reporterka se poziva na dokument. Citira sam sporazum navodeći da se u njemu ni u jednoj riječi ne spominje Godišnji nacionalni program. Nakon toga informiše o različitim tumačenjima političkih lidera o ovom spornom pitanju. O tome šta bi značio redukovani ANP koji bi bio prihvatljiv i za SNSD i za NATO, a kojeg je nagovijestio Izetbegović, govorili su zamjenik ministra odbrane BiH Sead Jusić i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak. Kako potpisnici sporazuma nisu pojasnili detalje njegovog provođenja, sagovornici su se oslonili na stručno znanje i iskustvo u ovoj oblasti. „Ako je cijena da umjesto 50 aktivnosti bude njih 20, a umjesto pet vojnih aktivnosti njih dvije ili tri, neka bude, ali nikako nauštrb budžetiranja, jer onda nema NATO puta.“ Pojašnjavajući da je Komisija ranije pripremila nacrt ANP-a koji je bio neprihvatljiv za predstavnike RS-a, prenosi uvjerenje Kožljaka da će taj nacrt biti kozmetički izmijenjen, ali da će suštinski ostati isti jer NATO ne poznaje redukovani ANP.

DO NATO-a DALEK PUT: „Lično očekujem da će se nešto uraditi u ovih mjesec dana. Jer ako Milorad Dodik postavlja uslov da sporazum neće važiti ako se potpisano ne realizuje u roku od 30 dana, vjerovatno je i druga strana postavila uslov – ako se ne dostavi godišnji izvještaj, sporazum ne važi. Inače, sve drugo nema smisla. Ili je preciziran neki drugi rok za to.“ Prenesen je i stav zapovjednice NATO štaba u BiH Marti Bissell, koja podržavajući sporazum smatra da bi „podnošenje prvog ANP-a bilo korisno za BiH.“ Nakon pojašnjenja reporterke da je poziv za aktiviranje MAP-a kasnio gotovo deceniju zbog odbijanja RS-a da nepokretnu vojnu imovinu uknjiži na državu, što je uslov koji ni do danas nije potpuno ispunjen, slijedi izjava zastupnice SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanke Majkić. „Hoće li taj put ikad biti ubrzaniji je stvar o kojoj treba da se dogovorimo. Ne može nikada nijedna strana odlučiti samostalno“, kaže Majkić.

Koliko je put do članstva u NATO-u dalek i neizvjestan čak i ako BiH usvoji ANP, reporterka je dobro ilustrovala iskustvima drugih država. Najkraći put od aktivacije MAP-a do punopravnog članstva trajao je pet godina, a Makedoniji je za to trebalo 19 godina – zaključuje Malićbegović.

Tagovi: