Foto: LLM Law

Ustavni sud Hrvatske donio je nekoliko presuda kojima će, kako se očekuje, prekinuti praksu tuženja i presuđivanja novinara i medija za visoke iznose radi sramoćenja.

Sada hrvatski suci neće moći suditi u medijskim slučajevima kao da ne postoje konvencije i presude Evropskog suda za ljudska prava, jer ih je Ustavni sud ugradio u ove odluke, kažu stručnjaci.

Ustavni sud Hrvatske ukinuo je presude protiv “Zadarskog lista” i protiv zagrebačkog “Večernjeg lista”, po kojima su bili dužni platiti visoke iznose jednoj zadarskoj sutkinji i jednom sucu Visokog prekršajnog suda jer su pišući o njihovom radu navodno povrijedili njihovu čast i ugled.

Poruke u obrazloženju tih presuda su jasne – javni dužnosnici svjesno su se izabrali time baviti i moraju biti spremni da im svaki pokret bude pod pojačanim reflektorima javnosti, a oni sami moraju imati viši prag tolerancije nego drugi.

Drugo, i uvredljivi, kritični i polemični vrijednosni sudovi su dopušteni ako se temelje na dostatnoj činjeničnoj osnovi i bave se temom od općeg interesa, i treće – da je ponekad u javnoj komunikaciji dopušteno iznositi i one netačne, nedovoljno istražene ili nepotpune činjenične tvrdnje za koje je novinar imao osnovani razlog povjerovati da su istinite, a radi se o temama od javnog interesa.

Odvjetnica Vesna Alaburić već preko 20 godina u svojim obranama u medijskim predmetima koristi argumentaciju evropskih konvencija i prakse Evropskog suda za ljudska prava i za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da to sve za nju nije novost, ali da je ovaj potez Ustavnog suda usmjeren u prvom redu prema sucima.

Hrvatsko novinarsko društvo pozdravlja ove odluke Ustavnog suda kao značajne za jedan od postulata svakog demokratskog društva – slobodu govora, kazao je za RSE predsjednik Društva Hrvoje Zovko.

– Tražimo da se ove preporuke odnose na sve ljude koji obnašaju javne dužnosti u našem društvu. Dakle, ne samo na političare, nego na sve one koje se plaća javnim novcima jer mislimo da svi oni moraju biti podložni javnoj kritici. Prema njima se mora drugačije ponašati nego prema – da tako kažem – običnim ljudima, a tužbe koje su do sada išle prema novinarima i medijima išle su isključivo u svrhu zastrašivanja – tvrdi Zovko.

Praksa tuženja novinara i medija poprimila je u Hrvatskoj takve razmjere da je, prema nepotpunim podacima što ih je prikupilo Hrvatsko novinarsko društvo, početkom 2019. godine bilo u Hrvatskoj gotovo 1.200 postupaka po tužbama protiv medija i novinara.

Izvor: Slobodna Evropa/Enis Zebić