Foto: Facebook/Vuk Vučetić

Gotovo čitava 2018. godina je protekla u znaku afere zloupotrebe ličnih podataka korisnika Facebooka, a osnivač ove društvene mreže Mark Zuckerberg je tim povodom odgovarao pred američkim Senatom. U aferu je bila uključena Cambridge Analytica, britanska savjetnička kompanija, koja je radila kampanju za Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. godine, i u tom periodu imala pristup ličnim podacima 87 miliona korisnika Facebooka. Suština je da je Cambridge Analytica na osnovu ovih podataka, zapravo, prosljeđivala korisnicima Facebooka (medijske/političke) sadržaje koji su odgovarali njihovim online preferencijama, što je prema ocjeni kritike, između ostalog, pomoglo Donaldu Trumpu u osvajanju pobjede u trci za predsjednika SAD-a.

Eho silosi, zatvor bez zidova

Afera zloupotrebe ličnih podataka pokrenula je niz rasprava na temu online bezbjednosti, ali takođe ukazala na problem postojanja tzv. eho komora i silosa. Naime, u situaciji kada se, recimo, zaprati određena stranica na Facebooku ili se „šeruje“ (dijeli) neki sadržaj na ovoj društvenoj mreži, pa čak i ako se samo pretražuju određeni pojmovi, tako se zapravo kreira svojevrsni digitalni otisak na mreži. Drugim riječima, digitalni otisak je zbirna refleksija svih aktivnosti na mreži. Prema tome, sve što se pretražuje ili objavljuje na društvenim mrežama služi pametnim algoritmima da kreiraju svojevrsni digitalni profil korisnika, kojem se potom prosljeđuju samo oni sadržaji koji su u skladu sa njihovim gledištima, vrijednostima, preferencijama i sl.

Problematično je to što se nakon određenog vremena kod korisnika može stvoriti utisak da žive u okruženju koje praktično u potpunosti odgovara njihovom sistemu vrijednosti, a to dugoročno utiče na jednodimenzionalost misli i dovodi do nespremnosti da se argumentovanom diskusijom suoči sa stavovima i mišljenjima koji su različiti. U najširem smislu, pametni algoritmi na osnovu kojih funkcionišu društvene mreže, ali i internet generalno, ne doprinose većoj demokratizaciji društva, već naprotiv, čini se da samo u većoj mjeri kontrolišu ono o čemu će korisnici razmišljati. U tom smislu, kritičari novih tehnologija, kao što je između ostalih Evegnij Morozov, dovode u pitanje ideju tehnološkog utopizma, kojom se nastoji objasniti da tehnološki progres zapravo dovodi do kvalitetnijeg društva u globalnom selu. Kritičari dakle upozoravaju da u praksi ideja tehnološkog utopizma uopšte ne funkcioniše, i da se nove tehnologije razvijaju, ne kao posljedica težnje za određenim društvenim blagostanjem, već kao odraz potreba velikog kapitala i političke kontrole.

Podaci kao nafta 21. vijeka

Pogonsko gorivo za funkcionisanje cjelokupnog online društvenog sistema (pa i društvenih mreža kao važnog stuba ovog sistema) čine upravo podaci korisnika, koje (ne)svjesno ostavljaju boraveći u online prostoru. Drugim riječima, može se reći da ljudi koji imaju nalog na Facebooku nisu korisnici ove mreže, već su njegov proizvod. Svi korisnici su praktično roba koju Facebook koristi kako bi profitirao. Naime, tzv. korisnici imaju daleko manje koristi od Facebooka nego obrnuto. Podaci koji se ostavljaju su, čini se, preskupa pretplata koja se plaća da bi „uživali u slobodi besplatnog umrežavanja“ koju Facebook nudi. Chomsky i Herman su u eri dominacije televizije na sličan način objašnjavali logiku funkcionisanja velikih televizijskih korporacija: mediji ne proizvode sadržaj za publiku, već publiku prodaju oglašivačima. Čini se da na isti način Facebook služi samo kao poligon za što preciznije targetiranje publike.

Ipak, nakon 2018. godine stvari kreću nizbrdo za najveću društvenu mrežu na svijetu, jer je privid besplatnog umrežavanja putem ove mreže pukao kao balon od sapunice kada su milioni shvatili da su obmanuti, te da se njihovi podaci, bez znanja i dozvole, koriste u svrhu političke borbe. S tim u vezi, protekla godina je bila vrlo teška i duga za prvog čovjeka Facebooka. Zuckerberg je snažno nastojao da povrati poljuljano povjerenje korisnika i popravi imidž svoje kompanije, ali i nadoknadi gubitke koji su uslijedili nakon afere. U tom smislu, iz Facebooka priznaju da moraju biti efikasniji u zaštiti podataka svojih korisnika, transparentniji u načinu funkcionisanja i prikupljanju podataka, i precizniji u definisanju toga ko sve može da ima pristup ličnim podacima korisnika.

Na nedavno održanoj konferenciji „F8“ (konferencija dioničara Facebooka) Zuckerberg je izjavio da nas čeka „privatna budućnost“ te da Facebook čini sve kako bi dodatno zaštitio privatne podatke svojih korisnika. Tokom konferencije, prvi čovjek Facebooka je najavio da će se privatnost na ovoj mreži u budućnosti bazirati na nekoliko glavnih principa. Prvi je taj da Facebook mora biti privatna platforma, što podrazumijeva da korisnici imaju potpuno privatnu interakciju putem Facebookovih aplikacija. Zatim, u cilju povećavanja zaštite podataka korisnika, Facebook planira proširiti enkripciju u svojim aplikacijama, tj. da razmjena poruka bude dodatno osigurana. Jedan od zanimljivijih segmenata jeste skraćivanje trajnosti objava na ovoj mreži. Naime, postoji mogućnost razvoja tzv. „auto-expiring“ sadržaja, što je jedan od načina da se Facebook suprotstavi širenju fake sadržaja. Konačno, interoperabilnost podrazumijeva da će sve aplikacije koje su u vlasništvu Facebooka biti sinhronizovane, čime će se smanjiti eventualne prepreke tokom komuniciranja među korisnicima.

U cilju što bolje zaštite korisnika, jedan od suosnivača Applea, poznati Steve Wozniak, smatra da bi Facebook trebao uvesti mogućnost plaćanja svojevrsne pretplate kako bi ga ljudi koristili bez bojazni da bi oglašivači  mogli imati njihove podatke. Uvođenjem opcije plaćanja usluga, na Facebooku bi i zvanično korisnicima bila otvorena mogućnost izbora: da li da zaštite svoje podatke ili da ih ova društvena mreža praktično može besplatno prodati zainteresovanim kompanijama. Međutim, istraživanje koje je sproveo portal Hackernoon pokazuje da korištenje Facebooka ne bi platilo čak 77% korisnika ove društvene mreže. Drugim riječima, od preko dvije milijarde korisnika, tek nešto više od 450 miliona je voljno da plati korištenje Facebooka, a ukoliko bi pretplata bila veća od pet dolara mjesečno, taj broj bi se dodatno smanjio na svega 268,6 miliona korisnika.

Facebook u raljama regulative

Još jedna opasnost za eventualni pad popularnosti Facebooka, barem u Evropi, jeste Opšta odredba o zaštiti podataka, tzv. GDPR (General Data Protection Regulation), koja je u Evropskoj uniji stupila na snagu sredinom prošle godine. Naime, ovom odlukom  Evropska unija poslala je jasnu poruku da se želi suprotstaviti dosadašnjim praksama zloupotrebe ličnih podataka online korisnika. GDPR pokriva vrlo širok spektar ličnih podataka: ime i prezime, fizičku i adresu e-pošte, IP i MAC adrese, GPS lokaciju, RFID tagove i internetske kolačiće, telefonski broj, fotografije, videosnimke pojedinaca, otisak prsta, snimku šarenice oka, genetske podatke, podatke o obrazovanju i stručnoj spremi, plati, kreditnom zaduženju, računima u banci, zdravlju, seksualnoj orijentaciji, lični glas i druge podatke na temelju kojih je moguće utvrditi identitet.

Kompanijama (bilo da su iz EU ili posluju u EU) koje prekrše odredbe GDPR-a prijete kazne koje mogu dostići i četiri posto ukupnog godišnjeg prometa ili 20 miliona evra. Takođe, u nekim slučajevima se može dogoditi da kompanije dobiju potpunu zabranu obrade podataka korisnika, a Facebook nije izuzetak. U tom smislu, Facebook se obavezao da će na globalnom nivou ponuditi isti nivo zaštite koju podrazumijeva i GDPR, ali je ipak već izuzeo oko 1,5 milijardu korisnika (iz Afrike, Azije, Australije i Južne Amerike) od ovih odredbi te ih prebacio pod značajno manje restriktivne američke zakone. Osim toga, poštovanje odredbi iz GDPR-a bi moglo ovog novomedijskog giganta koštati velike količine korisnih informacija od preko 250 miliona korisnika iz Evrope, što bi se moglo negativno odraziti na prihode i zaradu.

Konačno, neodgovorno ponašanje Facebooka u proteklom periodu nije prošlo nekažnjeno. Iako je čitavu godinu Zuckerberg uvjeravao medije i javnost da se Facebook rekonstruiše i da je „budućnost privatna“, proteklih nekoliko dana kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da su američki regulatori kaznili ovu društvenu mrežu sa pet milijardi dolara jer je istraga pokazala da Facebook nije zaštitio privatnost miliona svojih korisnika.

To zapravo ukazuje da se „globalno selo“ nalazi u eri krize zaštite ličnih podataka, zbog čega je izuzetno važno znati kako se samostalno zaštititi na mreži. Poznavanje osnova funkcionisanja interneta, kao i posljedica digitalnog otiska, predstavlja samo neke od bitnih kompetencija informacijske i medijske pismenosti u 21. vijeku. Dakle, medijska i informacijska pismenost se i u ovom slučaju pojavljuje kao instrument koji može biti od koristi običnim korisnicima u cilju što bolje zaštite od različitih oblika zloupotreba podataka u online sferi.


Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja