Iako je donesen zakon o medijima u 2014. godini, nezavisni mediji u Južnom Sudanu i dalje se bore sa mnoštvom ozbiljnih problema. Neki novinari su prisiljeni da napuste svoju zemlju. Neki koji ne napuštaju svoju profesiju sami pribjegavaju cenzuri. Novinari i aktivisti za ljudska prava priznaju da je došlo do smanjenja broja hapšenja, ali smatraju da je to samo mali pomak.

Zakon o medijima u Južnom Sudanu je ratifikovan prije skoro pet godina. Namjera mu je bila da pomogne u oblikovanju i upravljanju medijima u zemlji, posebno onima koji djeluju samostalno.

Mathiang Cirilo, glavni urednik arapskog lista Al-Mougif iz Južnog Sudana, kaže da su se u posljednje četiri godine smanjili problemi s kojima su se novinari suočavali. Cirilo je za DW ispričao o svojim svakodnevnim bitkama sa policajcima u štampariji u Jubi, gdje objavljuje svoje novine. On kaže da se pripadnici Službe nacionalne sigurnosti miješaju u njegov rad, pokušavajući da diktiraju šta treba da se štampa ili ne. Za Cirila, to je najveći izazov.

“Mi samo osjećamo da postoji mnogo crvenih linija koje ne možemo da prijeđemo. Postoji mnogo toga što ne možemo istražiti ili dobiti bilo kakvu dokumentaciju. Ako dobijemo neke dokumente, ne možemo ih odštampati, jer atmosfera nije dobra. “

Dodaje, da ljudi iz sigurnosnih institucija ne žele da on izvještava o korupciji vezanoj za visoke vladine zvaničnike ili da objavi kritike upućene predsjedniku Salve Kiira. On kaže da je samo ove godine uklonjeno pet članaka iz njegov lista.

Uplitanje sigurnosnih agencija Južnog Sudana u nezavisne medije polako uništava i kontrolira medije unatoč zakonu. Stalni sukob u zemlji, koji je započeo prije pet godina, pogoršao je situaciju.

Prijetnje i zastrašivanje

Irene Aya je službenica Udruženja za razvoj medija u Južnom Sudanu, krovna organizacija u zemlji koja se zalaže za prava medija, kaže da postoje prijetnje i zastrašivanje u cilju da se novinari cenzuriraju.

“Čak i medijske kuće cenzuriraju određene priče jer se boje straha od prodaje”, naglasila je Aya.

Novinari se plaše da budu uhapšeni ili samo žele da ostanu u svojoj zemlji. “Vidjeli smo dosta novinara koji su napustili zemlju u 2014., 2015. i čak 2016. godini”.

Nevladina organizacija Reporteri bez granica nedavno je objavila indeks slobode medija na kojem je Južni Sudan rangiran na 139 od 180 mjestu zemalja.

Osim ovoga postoje veliki problemi sa kojima se suočio narod Južnog Sudana od osamostaljenja prije osam godina. Prema saopštenju organizacije Save the Children, Južnom Sudanu prijeti nestašica hrane. “Skoro sedam miliona ljudi, ili 61% stanovništva, suočava se sa nedostatkom ishrane”, upozorava Save the Children. To predstavlja povećanje od milion ljudi od potpisivanja novog mirovnog sporazuma u septembru 2018. godine, dodala je organizacija.

Izvor: DW