Foto: Gerila

Kada je u predvečerje opštih izbora u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2014. godine, u rad puštena bolnica u Nevesinju samo rijetki su smjeli da naglas dovedu u pitanje opravdanost projekta. S obzirom da je bolnica u Nevesinju izgrađena većinom donatorskim sredstvima humaniste Mihajla Labala, postavljanje pitanja opravdanosti bolnice u mjestu od nekoliko hiljada stanovnika činilo se u tom momentu neprikladnim. To što Republika Srpska ni u tom trenutku a ni danas, pet godina kasnije, nema završenu mrežu plana zdravstvenih ustanova, problem je na koji se niko previše ne obazire.

Mihajlo Labalo i njegov dobrotvorni fond su u bolnicu u Nevesinju uložili oko 7,5 miliona maraka dok je Vlada Republike Srpske za nabavku nemedicinske i medicinske opreme izdvojila 2,5 miliona a Fond zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo zdravlja Republike Srpske finansirali su nabavku opreme u vrijednosti 2 miliona. Elektroprivreda Republike Srpske je iz ostvarene dobiti za bolnicu izdvojila 500.000 a opština Nevesinje je uradila pristupne puteve za šta je izdvojeno 160.000 maraka.

Kao i u većini drugih slučajeva opremanja bolnica i novih dijelova bolnica u Republici Srpskoj, nabavka medicinske opreme vršena je preko firme Medical iz Mostara. Ono što je zanimljivo u slučaju bolnice Nevesinje jeste to što je firma iz Mostara bila jedini dobavljač kompletne medicinske opreme za novu bolnicu u Nevesinju, što je bilo omogućeno stavljanjem kompletne medicinske opreme u raspisanoj javnoj nabavci u jedan lot. To nije uobičajeno ni logično jer se praktikuje da se nabavka opreme razbije na više lotova prije svega zbog manje cijene nabavke, tvrde naši izvori. Naročito jer ne postoji ni jedna firma u Bosni i Hercegovini koja može da nabavi kompletnu medicinsku opremu (mašine, aparate, ct i magnetne rezonance ali i operacione krevete, krevete za pacijente, ormariće, lampe…) ukoliko ranije nije obaviještena da će biti raspisana konkretna javna nabavka, pojašnjavaju izvori portala Gerila.info. Firma Medical je odmah nakon dobavljanja opreme sa bolnicom u Nevesinju sklopila i ugovor o održavanju medicinske opreme. Nemedicinsku opremu, koja je bila predmet iste javne nabavke ali u drugom lotu, za potrebe bolnice Nevesinje nabavila je firma Rema Trade. Bolnica je potrebnom medicinskom i nemedicinskom opremom opremljena prije otvaranja u oktobru 2014. godine.

Medical iz Mostara sa bolnicom u Nevesinju sklopio je ugovor o nabavci medicinske opreme vrijedan 1.149.999,03 maraka što je blizu vrijednosti nabavke od 1,2 miliona navedene u tenderu. Pored Medicalove bile su još dvije ponude, ali je ova firme iz Mostara ocijenjena kao najbolja.

Medical je u istoj bolnici dobio i posao nabavke opreme za sterilizaciju i tretman medicinskog otpada vrijedan 391.730,00 KM kao i ugovor o nabavci usluga servisiranja, instalacije i montaže CT aparata vrijedan 128.205,13 KM.

Ministarstvu zdravlja Republike Srpske smo poslali nekoliko pitanja u vezi sa opremanjem bolnice u Nevesinju, prije svega na temu koštanja opremanja bolnice ali i njihovih saznanja o potencijalnom favorizovanju pojedinih firmi u poslovima opremanja. U ministarstvu zdravlja su odlučili da nemaju komentar na ovu temu.

“Postupak javne nabavke za koji tražite informacije provodila je JZU Bolnica Nevesinje, te Vas molim da te informacije zatražite od ove zdravstvene ustanove”, kratko nam je odgovoreno iz resornog ministarstva.

bolnica u Nevesinju

Ni u upravi nevesinjske bolnice nisu bili mnogo više raspoloženi za razgovor na istu temu.

“Molila bih Vas da mi naglasite za koji period se odnose Vaša pitanja vezana za opremanje i nabavku opreme za bolnicu Nevesinje. Od osnivanja ustanova je u više navrata opremana na različite načine što iz kreditnih sredstava, putem tendera ili kroz donacije”, odgovor je koji nam je stigao iz ove zdravstvene ustanove. Nakon pojašnjenja da nas konkretno zanimaju ugovori sa firmom Medical iz Mostara, za sada, nije stigao novi odgovor.

Vlasnik firme Medical iz Mostara je Jasmin Đonko, a ta firma slovi za jednu od najuspješnijih u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju trgovina medicinskim aparatima na veliko i malo. Firma Medical iz Mostara inače je i zastupnik General Elektric a Jasmin Đonko, takođe, važi za jednog od bliskih saradnika i prijatelja bivšeg ministra zdravlja Republike Srpske, sada dekana banjalučkog Medicinskog fakulteta, Ranka Škrbića. Naši izvori uvjeravaju da je upravo veza Đonko-Škrbić ključni šraf uspjeha ove firme na javnim poslovima u zdravstvu Republike Srpske.

Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci, na pitanje o uspješnim učešćima firme Medical iz Mostara na tenderima u Republici Srpskoj kaže da je od našeg novinara i očekivao takvo pitanje. Na pitanje da li njegovi dobri odnosi sa vlasnikom Medicala imaju bilo kakav uticaj u dodjeljivanju unosnih poslova ovoj firmi, Škrbić odmahuje glavom i odlazi sa konferencije za novinare posvećene saradnji banjalučkog i prištisnkog Medicinskog fakulteta sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici.

Ranko Škrbić

“Zašto bi to imalo bilo kakve veze. Ja sam dobar sa mnogima. Ne vidim kakve veze to ima”, kratko odgovara bivši ministar zdravlja Republike Srpske a po mnogima i dalje alfa i omega zdravstvenog sistema u Srpskoj.

U Transparency internationalu Bosne i Hercegovine napominju da je prvo što je uočljivo u javnoj nabavci u kojoj je pobijedio Medical iz Mostara to što su kratki rokovi isporuke, kojima se favorizuju ponuđači koji već imaju robu na lageru ili koji su ranije bili upoznati sa uslovima tendera, te su imali priliku da se pripreme. Ugovorni organi koji ostavljaju ovako kratke rokove pravdaju se obično hitnošću, što je posljedica neadekvatnog planiranja, odnosno neblagovremenog pokretanja postupka javnih nabavki, iako građani izdvajaju novac za finansiranje javnih organa kako bi od njih dobili blagovremenu uslugu, pojašnjavaju u ovoj organizaciji. Inače, rok isporuke opreme koja je nabavljana javnim tenderom bio je 21 dan.

“Dalje, u navedenim postupcima se ostavlja dosta prostora za pogodovanje određenim ponuđačima na osnovu podkriterija. U dosadašnjoj praksi mogli smo primjeriti da su podkriteriji često utvrđivani po osnovu subjektivnog pristupa koji je obezbjeđivao pogodovanje pojedinim ponuđačima, te su često išli na uštrb javnih sredstava. Već u opštim principima sadržanim u članu 3. Zakona navodi se da je ugovorni organ dužan da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom”, pojašnjavaju za Gerila.info u Transparency internationalu BiH.

“Naravno da je odlična stvar kada se napravi savremena bolnica u Republici Srpskoj i tu nema nikakvog spora. Ono što jeste problem jeste nepostojanje plana mreže zdravstvenih ustanova, odnosno, bolnice se prave ne tamo gdje su neophodne već gdje može da se izvuče finansijska korist”, kaže izvor našeg portala.

Gerila.info je o nepostojanju ovakvog plana koji bi odredio gdje su bolnice potrebne pisala u martu ove godine. Tada nam je iz ministarstva zdravlja rečeno da je programom ekonomskih reformi za period od 2019. do 2021. godine, između ostalih brojnih aktivnosti, predviđeno i normiranje mreže zdravstvenih ustanova i da će se one provoditi u skladu sa predviđenom dinamikom programa.

Koliko je gradnja i opremanje bolnica bez postojanja plana gradnje problematična pokazuje ponovo primjer iz Nevesinja. U ovoj bolnici obavljaju složene operacije tumora na jednjaku ali, prema tvrdnjama nešeg izvora, nemaju zaposlenog patologa koji je u ovakvim operacijama neophodan na licu mjesta da utvrdi da je operacija zaista okončana na način da provjeri da li je u potpunosti uklonjen posljednji tumorom zahvaćeni komad organa. Da nemaju zaposlenog patologa našem portalu su potvrdili i u ovoj bolnici.

“Vezano za Vaša postavljena pitanja ovim Vas obavještavamo da JZU Bolnica Nevesinje nema organizovanu službu patologije jer ista nije predviđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, te samim tim nema ni zaposlenog patologa. Zbog malog obima posla i sagledavanja ekonomske opravdanosti organizovanja službe patologije, kao i dobre saradnje sa zdravstvenim ustanovama iz okruženja koje za ovu ustanovu pružaju usluge patologije, ova ustanova za sada ne planira da organizuje ovu službu i zaposli patologa”, odgovorio nam je u martu ove godine direktor nevesinjske bolnice Velibor Milivojević. Međutim, na dodatna pitanja o tome kako se bez patologa vrši operacija tumora na jednjaku nije bilo odgovora.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović podsjeća na očajno stanje u kojem se nalazi kompletan zdravstveni sistem u Republici Srpskoj. Milijarda maraka minusa nije prepreka pojedincima da deceniju i duže odlično žive na račun zdravstva u Republici Srpskoj, kaže poslanik iz Hercegovine.

Nebojša Vukanović

“Zdravstveni sistem u Republici Srpskoj je pred kolapsom, nedostaju osnovna sredstva za liječenje pacijeta, Fond zdravstva i zdravstvene ustanove imaju preko milijardu maraka neplaćenih obaveza, kredita i dugovanja, a sve je posljedica kriminala i štetnih ugovora koje su potpisla dva ministra, Ranko Škrbić i Dragan Bogdanić. Brojne javne nabavke su provedene netransparentno zbog njihovih ličnih interesa a ne zbog stvarnih potreba bolnica i zdravstvenog sektora. Jedna od spornih firmi je i Medikal iz Mostara, vlasništvo prijatelja dekana Ranka Škrbića, koja je nabavila svu opremu za nove bolnice u Nevesinju i Kasindolu a nemoguće je da jedna firma dobije u paketu cijeli posao i jasno je da se radi o dogovorenom poslu iza kulisa i forsiranju jedne kompanije koja je bliska bivšem ministru. Upravo zbog ovakvih poslova, drastičnog povećanja vrijednosti nabavke i ugrađivanja, zdravstveni sistem Srpske je pred kolapsom.”-kaže na temu opremanja bolnica u Republici Srpskoj poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović.

Bolnica u Nevesinju otvorena je 11. oktobra 2014. godine dan pred opšte izbore u Bosni i Hercegovini.

Gerila info

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Tagovi: