Foto: slobodna-bosna.ba

FTV: Čemu služi najavna špica?

  1. juni – 1. juli 2019.

KAD SE NE PREPOZNAJU PRIORITETI: Novi protesti podrške porodicama Memić i Dragičević, ovoga puta u Sarajevu, ispraćeni su prozaično i šturo. Kratko javljanje reportera plus još kraće izjave roditelja i advokata. Sve je ukupno stalo u manje od četiri minute. Poređenja radi, taj isti dan urednica Jadranka Milošević donosi svojevrsnu stranačko-političku hroniku, izvještavajući opširno sa skupova političkih stranaka i pokreta. Protesti porodica kojima nisu rasvijetljene okolnosti stradanja njihove djece udarni su događaj koji zaslužuje svu medijsku pozornost. Prilozi koji se njima bave zato moraju biti višeslojni i ozbiljni, uz pristojnu minutažu. Novinari i urednici bi trebali napraviti selekciju svih dosadašnjih informacija, sačiniti presjek ili rezime ovih slučajeva. Umjesto toga, gledatelji su gledali hladni reporterski izvještaj koji je ostao u sjeni bajatih političkih novosti, poput onih da bivši političari osnivaju politički pokret. Ili ne odustaju od bavljenja tom istom politikom čijim rezultatima svakodnevno svjedočimo.

UPOZORENJA I NAJAVNA ŠPICA: Urednica Nevzeta Koljenović upozorila je publiku da je snimak stradanja imigrantske porodice u Teksasu uznemirujući, a upravo to je često izostajalo u ranijim dnevničkim prikazima. Crna hronika jeste rubrika za Dnevnik 2, ali tu osnovni cilj mora biti informisanje javnosti uz poštivanje pretpostavke da određeni sadržaji mogu uzrujati pojedine skupine gledatelja. Već dan nakon dobrog primjera, urednica Amra Zaklan nastavlja s istom lošom praksom jer se gledatelje ne upozorava da bi ih snimak pada djevojčice s drugog kata, koju je sticajem okolnosti uhvatio tinejdžer koji je bio u prolazu, takođe mogao uznemiriti. Uz to, ta se vijest izdvaja u udarnu špicu. FTV često griješi u izboru naslova u udarnoj najavi, pa je u nedjelju urednica Jadranka Milošević tu uvrstila poruku ili zaključak američkog profesora s intelektualnog skupa Krug 99. Od naslova se očekuje aktuelnost ili dobra priča koja će poslije u sadržaju biti detaljnije predstavljena. Sve drugo su promašaji.

IZBOR PREDSJEDNIKA SDS-a: Politička vijest sedmice jeste izbor Mirka Šarovića za novog predsjednika SDS-a. Druga najjača stranka iz manjeg entiteta dobija šefa poslije svih unutarstranačkih trzavica i previranja. Nedjeljni prilog na FTV-u jeste sažeo okolnosti koje su pratile izbor Šarovića, uz isticanje šta je obilježilo samu sjednicu, pa se izdvojio zaključak da se statutarnim izmjenama jačaju ovlasti prvog čovjeka stranke. Ono što je ipak izostalo jeste temeljnija i duža priprema, jer bila je to prava politička poslastica. SDS je, prema mnogim analitičarima, bio pred samim raspadom, izabrani kandidat je tijesno pobijedio, radi se o prekaljenom političaru… Bilo je tu prostora za mnogo iscrpniji pristup.

OCJENA: 5

BHT1: Neprofesionalno izvještavanje o grupi Pravda za Davida

  1. juni – 1. juli 2019.

PERCEPCIJE ILI ČINJENICE: Protekla sedmica bila je u znaku banjalučkih protesta protiv policijske represije koji su opet inicirani brutalnim odnosom policijskih službenika prema pripadnicima i simpatizerima grupe Pravda za Davida (PZD). Novinar Ljubiša Davidović u srijedu to sažima konstatacijom da policija članove PZD-a kažnjava i protjeruje, kao i svakog ko ih podržava. To je ukratko opis onoga što smo vidjeli na mnogobrojnim snimcima na kojima su znaci policijske brutalnosti evidentni. Od zabrane kretanja i prolaza do upotrebe prekomjerne sile. No, novinarka Mirela Savić, sutradan prateći protestni skup opozicije, kaže da je povod okupljanja to što su članovi PZD-a bili izloženi sukobima sa policijom. Dalje nastavlja kako unutar same grupe postoje podjele, i da mi ne znamo ko su članovi te grupe. Savić je sebi dopustila ovdje da njena percepcija prevlada nad činjenicama koje su dokumentovane videozapisima, što sebi nije dopustio njen kolega Davidović. Članovi PZD-a nisu izloženi nikakvim sukobima, jer sukob podrazumijeva učešće dvije strane, te se on ovdje ne može smatrati niti eufemizmom, već činjeničnom greškom. Posrijedi su ljudi koji su izloženi brutalnom šikaniranju i proganjaju, i to svakodnevno raznim vidovima policijske represije. Novinarka je otkrila svoju percepciju i potenciranjem podjela i pitanjem ko su uopšte članovi te grupe, a to je opet, najblaže kazano, neumjesno pitanje u okolnostima kada se ti ljudi javno denunciraju, pa i snimaju policijskim kamerama. Ali sam gaf je pitanje za urednicu Blažicu Krišto. Kako je moguće da se reporteru sa lica mjesta dopusti da interpretira i prenosi svoje utiske i ocjene kada je stvar očevidna? Snimci policijske brutalnosti, a ne sukoba s građanima, već mjesecima kolaju, i negirati tu realnost znači upustiti se u političku agitaciju.

RAZGOVOR BEZ PRILOGA: Izbor Mirka Šarovića za predsjednika SDS-a ispraćen je ležerno, kratkim razgovorom s glavnim akterom na licu mjesta. Razgovor nije praćen prilogom ili dodatnim osvrtima. Bio je to mnogo značajniji događaj koji je zaslužio duži osvrt (urednica Adela Malkoč).

JAVNI PREVOZ: U srijedu, u Dnevniku 2 Dejana Petrovića načela se priča o gradskom prevozu u Sarajevu. Da li je redovan, jesu li autobusi i tramvaji klimatizovani, i zašto nisu… Umjesto da se priča proširi skeniranjem stanja u javnom prevozu, sve se zadržalo na informaciji da su japanski stručnjaci u posjeti glavnom gradu i da nam prenose svoja iskustva. Urednik je mogao na mnogo načina predočiti prilike, ne zadržavajući se samo na izjavama i japanskom komparativnom iskustvu. Na primjer, zanimljiva bi bila jedna vožnja kamerom tramvajskom linijom u špicu.

OCJENA: 2

KOMPARATIVNA ANALIZA: Ne baš sjajna sedmica na obje televizije. FTV je ponavljao greške iz ranijeg perioda, pa su naslovi u najavnom pregledu opet bili neaktuelni ili nisu predstavljali sadržaj dnevne informativne emisije. Više su ličili na izbor iz kulturne emisije koja se emituje u kasnim terminima. BHT1 je u izvještaju s banjalučkog protesta dopustio da percepcija ili ubjeđenje reporterke naruše istinitost i objektivnost u izvještavanju. Ali to je opet urednička greška. Urednici moraju razgovarati s novinarima o ključnim događajima koji izazivaju kontroverze i podjele u javnosti jer se ti događaji moraju prenijeti vjerodostojno, koliko god duboke bile podjele. Dokazi demantuju novinarku BHT1 koja je poentirala konstatacijom o sukobima policije i članova grupe PZD jer javnošću kolaju snimci na kojima se vide mirni građani kojima se brani sloboda kretanja. Ili ih se presreće, zastrašuje i privodi uz primjenu nepotrebne sile. U toj atmosferi, riječ sukob je čista laž. Na kraju, obje televizije su pokazale manjak interesovanja za izbor prvog čovjeka SDS-a, iako je FTV bio nešto konkretniji u sažimanju glavnih zaključaka.