Foto: Getty Images

Ima onih koji cijeli svoj život velikodušno dijele na društvenim mrežama, počevši od datuma rođenja, adrese i telefonskog broja. Što je više podatakla koje ste podijelili s drugima, to je nekome lakše da preuzme vaš identitet.

Koliko god to zvučalo zastrašujuće, takvu je krađu identiteta najlakše izbjeći. Smanjite količinu osobnih podataka koje o sebi dijelite po društvenim mrežama, čak i ako su vaše postavke privatnosti postavljene tako da ih mogu vidjeti samo prijatelji. Slijedite zlatno pravilo: ono što ne želite da netko sazna o vama, ne dijelite po društvenim medijima.

Krađa informacija putem zlonamjernih aplikacija i usluga

Neke društvene mreže omogućuju vam instalaciju aplikacija treće strane; neke internestske stranice nude pak specifične usluge i zahtijevaju prijavu putem društvenih mreža. Obično su te usluge osmišljene tako da pružaju uslugu koju društvena mreža ne nudi. Nemate li sreće, koristit ćete aplikaciju ili uslugu koja ne radi svoj posao nego koristi dozvole kako bi prikupila informacija o vama i poslala ih programerima zlonamjernih softvera.

 Budite vrlo oprezni prilikom instaliranja aplikacija ili usluga treće strane. Budite posebno oprezni prema onima koji nude otključavanje ‘skrivenih značajki’. Prihvaćate li usluge treće strane, svakako pročitajte koje dozvole traži. Budite na oprezu ako traže previše podataka o vama.

Instaliranje zlonamjernih programa i lažnih korisnika s phishingom

Napadi krađe identiteta oslanjaju se na to da ljude navedu da kliknu na vezu. To najbolje funkcionira kad se širi među velikim brojem ljudi. To je idealan teren za phishing napade. Svako retweetanje pomaže u širenju phishing napada. Ovi napadi posebno su opasni kad dolaze s računa koji izgleda kao službena adresa. Poznat je slučaj kako je s lažnog računa Elona Muska proširen phishing napad kojim su ljudima ukredeni njihovi bitcoini. Napadi phishingom učinkovita su taktika za krađu identiteta. Zlonamjerna veza može dovesti do zlonamjernog softvera, koji se preuzima i aktivira za prikupljanje podataka. Neke phishing veze mogu predstavljati legitimnu tvrtku ili organizaciju, a zatim od korisnika zatražiti osjetljive informacije.

Ne klikajte na veze sumnjivog izgleda. Phishing linkovi obično nude mamce koji ih čine neodoljivima. Mogli bi se prerušiti u web lokaciju s vijestima koja javlja udarnu vijest o smrti neke slavne osobe ili tvrde da imaju neki sočan trač o nekom od vaših prijatelja. Ispunite neki od testova za identifikaciju phishinga. Kad saznate kako identificirati napad zbog krađe identiteta, bit ćete dobro opremljeni za obranu.

Napad preko prijatelja

Budite vrlo oprezni s informacijama koje dijelite online; čak i kad se povjeravate samo najboljim prijateljima. Kradljivci identiteta dobro znaju da su ljudi sve oprezniji i da sve rjeđe posjećuju nepoznate adrese. Neki prevaranti predstavljaju se kao vaši prijatelji i šalju vam linkove na zlonamjerni softver koji prikuplja informacije od žrtve i njegovih prijatelja.

Ako vam se učini da se vaši prijatelji ponašaju vrlo čudno, pazite da ne kliknete ništa što vam šalju. Ako vam odjednom počnu slati neobične poruke, kontaktirajte ih i upozorite na to da im je adresa možda provaljena. Dakako, nemojte to čini preko ugrožene društvene mreže. Naravno, možete primiti i poziv koji vas obavještava da vam je haker ukrao račun. Ako vam se to dogodi, ne brinite; možete ga dobiti natrag. Na primjer, možete kontaktirati Facebook kako biste vratili hakirani račun.

Dobivanje podataka o lokaciji iz geografskih oznaka fotografije

Zabavno je označavati fotografije lokacijom na kojoj se nalazite kako bi i drugi mogli vidjeti muzeje, kafiće i koncerte koje posjećujete. To i nije neki problem ako se nalazite na nekom javnom mjestu. No, ako ste na nekoj privatnoj adresi, stvari mogu poći po zlu. Zato nikad ne tagirajte fotografije koje ste uslikali u vlastitom domu jer ćete svima otkriti gdje živite.

Možete i dalje koristiti lokacije fotografija, ali budite oprezni s onim što označavate i gdje. Ako ste na javnom mjestu, ne bi trebalo biti štetno ako ljudima dopustite da znaju gdje se nalazite. Kada ste u privatnijem društvu, dobro provjerite da ne objavljujete fotografije koje otkrivaju vašu adresu. Sigurno možete objaviti i fotografije koje već sadržavaju podatke o lokaciji ih ako prethodno pobrišete

Sakupljanje podataka putem ‘izbrisanih’ informacija

Najveći problem s online informacijama je da se one ponekad ne mogu izbrisati. Iako ste možda jednom imali račun na Facebooku i odavno ga uklonili, postoje internetske lokacije poput Wayback Machine koje mogu zapamtiti vašu profilnu stranicu. Hakeri mogu koristiti ove stranice kako bi saznali informacije koje ste nekad imali na mreži.

Najbolji način bio bi da ne dijelite nikakve informacije. No, ako ste ih već podijelili, provjerite što se nalazi na stranicama kao što je Wayback Machine kako biste vidjeli je li nešto pohranjeno na nekoj od više od 362 milijarde internet stranica. Ako pronađete neke podatke, kontaktirajte stranicu i zatražite da vas uklone iz sustava. Pobrinite se da temeljito izbrišete sve svoje podatke koje ste ostavili po internetskim stranicama; deaktiviranje računa nije dovoljno.

Učenje o vama putem zahtjeva za prijateljstvo

Hakeri se uopće ne moraju skrivati; oni vas mogu dodati kao prijatelja i tako prikupljati informacije o vama. Mogu vam postavljati osobna pitanja ili vas prijateljski zamoliti da olabavite vaše postavke privatnosti kako bi saznali više o vama.

Da bi netko bio vaš prijatelj na društvenim medijima, morate prihvatiti njegov zahtjev. Budite oprezni kad primate zahtjev za prijateljstvom. Ako vaše postavke privatnosti otkriju sve vaše podatke prijateljima, pazite kome dopuštate pristup svom profilu. Spajanje s nepoznatom osobom može ugroziti vašu privatnost.

Izvor: N1