Foto: BH novinari

Razočaranost u pravosudni sistem, dugotrajnost sudskih postupaka, uzaludnost procesa i percepcija nasilja kao normalnog oblika komuniciranja su razlozi zbog kojih novinarke najčešće ne prijavljuju napade i pritiske, istaknuto je na radionici.

Sa druge strane,  ni same novinarke nisu dovoljno educirane o svojim pravima,  nisu upoznate sa zakonskim okvirom kao ni sa domaćim i međunarodnim mehanizmima zaštite radnih i socijalnih prava,  protiv diskriminacije i za ravnopravnost muškaraca i žena u medijskim kućama. To su razlozi zbog kojih novinarke i druge medijske radnice ne vjeruju da će adekvatno biti zaštićene, zbog čega često deceniju i više trpe različite oblike  profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja.

Velida Kulenović, predsjednica Kluba novinara Zenica ocijenila je veoma značajnim prošlogodišnje formiranje  Mreže novinarki u BiH, kako bi se same  novinarke  snažnije borile za svoja prava, educirale i zagovarale veću zastupljenost žena na upravljačkm i uredničkim pozicijama u medijima. Kulenović smatra da je podrška  ove mreže  novinarkama  lokalnih medija veoma važna jer se u njima sve više krše prava novinara i novinarki i upravo zbog toga je potrebno što više govoriti o mehanizmima zaštite.

„Novinarke svakodnevno izvještavaju o pravima drugih, ali nemaju dovoljno vremena ni saznanja kako zaštiti svoja prava i kako se boriti za njihovo ostvarenje“, smatra Kulenović dodajući da je neophodna konstantna edukacija kako novinarki, tako i predstavnika pravosudnih institucija, ali i policijskih službenika.

BH novinari su proveli i istraživanje koje je pokazalo da su žene slabo zastupljene u ozbiljnim informativnim sadržajima, da se često predstavljaju u iskrivljenom kontekstu, kao i da novinarke mnogo teže napreduju unutar medijske industrije za razliku od muških kolega, posebno na mjestima gdje se vijesti definiraju, formulišu i distribuišu.

„Žene se nalaze na samo 24% rukovodećih pozicija u bh. medijima, dok je udio žena na poziciji direktorice 25,3%, a muškaraca je 74,7%. Istraživanje je pokazalo također da je najlošija rodna struktura na direktorskim pozicijama u TV sektoru gdje žene zauzimaju  blizu 16 posto  direktorskih pozicija“,  ističe generalna tajnica Borka Rudić, naglašavajući da je najviše žena na poziciji glavne i odgovorne urednice u radijskom sektoru, a najmanje u online sektoru.

Razlozi za  mali broj  žena na pozicijama odlučivanja i moći unutar medijskih kuća jednim  dijelom leži  u slaboj upoznatosti samih novinarki sa njihovim ženskim pravima, ali i u činjenici da u medijskim kućama ne postoje interni pravilnici o napredovanju, rodnoj ravnopravnosti, sprečavanju dskriminacije i drugim segmentima  regulisanja  položaja i prava novinarki.

Duška Andrić iz Centra pravne pomoć ženama iz Zenica kaže da se novinarke skoro nikako ne javljaju da traže pravnu zaštitu i pomoć,  ali i da to nije ništa novo jer žene generalno manje prijavljuju bilo koju vrstu nasilja, diskriminaciju, prijetnje, mobing itd.

„Novinarke ne prijavljuju kršenje njihovih prava i nemaju povjerenja baš kao i ostali građani i građanke, ali problematično je što one ne znaju ništa više od običnih građana o svojim pravima, a trebali bi da znaju, ako ne zbog sebe onda zbog svoje publike koju bi trebali da educiraju jer je to u konačnici jedna od osnovih funkcija medija: edukacija“,  smatra Andrić.

Ova radionica je samo jedna u nizu  aktivnosti koje BH novinari planiraju u narednih pola godina sa ciljem da osnaže medijske profesionalke da glasnije i jasnije zagovaraju poštivanje njihovih ženskih ljudskih prava, kao i da u konačnici obezbjede veću zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u medijskoj industriji. Nova edukativna radionica za novinarke je planirana za 23. maj u Mostaru, gdje će se sa predstavnicama hercegovačkih lokalnih i javnih medija diskutovati o problemima sa kojima se suočavaju žene u novinarstvu.

Izvor: BH novinari