Foto: Srbija Danas

BHT1: Oštro prema DF-u, mlako prema SDA i HDZ-u

  1. – 15. april 2019.

O JEDNIMA OŠTRO, O DRUGIMA NEUTRALNO DO AFIRMACIJE: Urednica Željana Mehmedika u nedjelju donosi oštar politički prilog u kojem se sagledava prevrtljiva postizborna politika, tj. kombinatorika DF-a. Sve sa naslovom „Kako se kategoričko ne DF-a pretvorilo u da.“ I zaista, tu su ukrštene ranije izjave njihovog predsjednika Željka Komšića s novim potezima koji se nikako ne uklapaju u raniju retoriku. Šteta što samo nekoliko dana prije (srijeda, Seid Masnica) BHT1 nije bio jednako kritičan prema prvim ljudima HDZ-a i SDA čiji je novi sastanak ispraćen kao jedan posve običan izvještaj o stranačkim aktivnostima u kojem nema ništa što bi se moglo izdvojiti kao sadržaj vrijedan kritike. Sve je praćeno s neutralne distance u kojoj su izjave Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića zvučale konstruktivno i afirmativno.

KO JE MIRA MARKOVIĆ? Urednica Mehmedika je u nedjeljni sadržaj uvrstila vijest da je umrla Mira Marković, opisana kao supruga bivšeg jugoslovenskog predsjednika. Zatim, kao osnivačica i predsjednica JUL-a, koji je bio partner SPS-u u vlasti, te kao lice koje je dobilo politički azil u Rusiji, a za kojom je Srbija ranije raspisala tjeralicu. Neupućeni gledalac kojem nisu poznate naše nezgode pomislio bi da je Marković ljevičarska disidentkinja koja je političko sklonište našla u Rusiji. Baš kao i neki drugi progonjenici poput američkog zviždača Edwarda Snowdena. Bio je to ogledni primjer kako u kratkoj in memoriam crti pretvoriti nečiju reakcionarnu istorijsku ulogu u ni po čemu kontroverznu biografiju. Osnivačica. Supruga. Predsjednica. Doduše, s potjernicom, ali za šta? I povrh svega politički azil koji dođe kao vrhunac karijere. Za one koje bi ipak da se podsjete ko je stvarno Mira Marković, ovdje stavljamo Vremenov portret Tamare Skrozze koja je prvu julovku opisala naslovom „Suze koje su najavljivale krv“.

IZDVOJENO: Iako su u fokusu interesovanja ovih TV analiza centralni dnevnici, ovdje ćemo se osvrnuti na objavu BHRT-a na društvenoj mreži u četvrtak, kada je objavljen video izvlačenja tijela sarajevskih prosvjetnih radnica koje su stradale u saobraćajnoj nesreći. Mišljenja smo da javni medijski servis ne bi sebe smio pretvarati u tabloidne portale kojima je crna hronika alatka za povećanje klikova. Informativni program i ugled BHRT-a danas se posmatraju i kroz ono što se objavljuje na društvenim mrežama, a ovo je bio primjer neprikladne objave kojoj je jedini cilj prizemni senzacionalizam.

OCJENA: 2

FTV: Povratak političkim temama

  1. – 15. april 2019.

LEŽERNI I NEFORMALNI: Pomirljivi tonovi na sastanku SDA i HDZ-a u Mostaru. Idemo korak po korak, poručuje Bakir Izetbegović. Atmosfera je bila ležerna, čak je uslijedio i neformalni ručak. To je sažetak izvještaja sa sastanka dvije vodeće stranke kojima ni nakon šest mjeseci ne polazi za rukom da formiraju vlast (srijeda, Amra Zaklan). Urednici i novinari dopustili su si da se pretvore u bilježnike neformalne hadezeovske i esdeaovske atmosfere u kojoj se sve odvija, kako to reče Izetbegović, korak po korak. U tom usporenom tempu nema mjesta kritici, nagađanjima, pozadinskim novinarskim pretpostavkama, propitivanju iz ugla zainteresovane javnosti. Tu je sve statično i, kako rekoše, ležerno. Na to je spala dnevna politika u Dnevniku 2.

NEŠTO OŠTRIJI TON: U petak smo u uredničkoj pripremi Darjana Babića čuli i nešto oštriji ton. Trzavice između mogućih koalicionih partnera predočene su kao borba za ministarske fotelje. Opet se čini da je pristup mogao biti ozbiljniji, kao i da je cijela priprema bila nezanimljiva. Gledateljima se visokoparne dnevnopolitičke teme moraju približiti jednostavnim jezikom.

IZDVOJENO: Obje televizije su u prethodnom periodu profesionalno i posvećeno izvještavale o diskriminaciji koju trpi školarac Slavko Mršević, koji se konačno vratio u školske klupe. Našim javnim medijima se svašta može prigovoriti, ali ne i to da se ne bave ljudskopravaškim temama.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA: Svašta je moguće u političkim prilozima na našim javnim televizijama, pa i da u obljetničkoj crtici Mira Marković bude predstavljena skoro kao Edward Snowden. Odluka BHT1 da budu blagonakloni prema političarki koju mnogi opisuju kao nalogodavca i potpisnika političkih ubistava, ali i kao kreatorku diktatorskog režima, ogledni je primjer kako se normalizuju pojave i ličnosti s kraja prošlog vijeka za koje smo naivno vjerovali da će ih istorija, ili svjetlija budućnost, pamtiti drugačije. Pa i ona budućnost u obliku Dnevnika 2 kod susjeda. Kao što se Mire Marković sjećamo kao osnivačice i predsjednice JUL-a, vjerovatno sve sa ružom u kosi, tako se i današnji politički prilozi boje pomirljivim bojama i pozitivnim tonovima. Oštriji ton je rezervisan za pojedine i tek ponekad. I to dok brojimo pola godine bez izvršne vlasti. Sve se nekako oteglo, pa i politički prilozi u kojima se naširoko prenose izjave predsjednika stranaka koje se zatim i opširno interpretiraju.