Četnici pjevaju “Biće opet pakao i krvava Drina…”Foto: Fokus.ba

FTV: Šta je uloga urednika?

05.-11. mart 2019.

ZAGOVARANJE ILI NOVINARSTVO: Urednik Darjan Babić se u petak pitao je li na pomolu jači uticaj SAD-a u našoj zemlji, a uz to je odmah dodao kako su obećavajuće poruke novog veleposlanika. Iz toga redoslijeda dalo bi se zaključiti da urednik jači uticaj najmoćnije zemlje na svijetu izjednačava sa nečim što je apriorno afirmativno. Sa njim se sigurno ne bi složio dobar dio gledateljstva u našoj prilično raspolućenoj javnosti. Ali od toga je poraznije uredničko zagovaranje stilom slobodnog komentatora. Od urednika centralne informativne emisije očekuje se ipak više suzdržanosti u obradi političkih tema, prikazivanje druge strane, ili više različitih pogleda, pa čak i onda kada se jedno gledište favorizuje. Ili izdvaja.

DRUGAČIJE PORUKE U FOKUSU: Druga stvar koju je bilo zanimljivo primijetiti jeste to koliko su različito FTV i BHT1 interpretirali izjave ambasadora Erica Nelsona. Na FTV-u (četvrtak, urednica Jadranka Milošević) je fokus bio na obećanom suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, dok je na BHT1 više puta ponovljeno da su nam potrebni hrabri čelnici (Željana Mehmedika). U oba slučaja urednice su zorno prenijele riječi novopridošlog diplomate, ali su u središtu pažnje bile različite poruke što nam je samo oslikalo kako mediji o istom događaju mogu posve različito izvjestiti. Bez da je iko iznevjerio činjenice.

BEZ UPOZORENJA: Donosimo snimak naših kamera iz Mostara koje su snimile hapšenje tri naoružane osobe što su pokušale opljačkati banku. Time nam se pohvalila urednica Jadranka Milošević kada je u stilu žutih portala najavila snimak iz kojeg se vidi kako se policajci obračunavaju sa nesuđenim pljačkašima. No, opet je izostala napomena da se radi o uznemirujućim snimcima, ili kadrovima koje bi pojedine mogli uznemiriti. Uporno izostavljanje upozorenja o uznemirujućem sadržaju vodi ka normalizaciji nasilja. Pored toga, urednici moraju voditi računa o djeci i drugim osjetljivim kategorijama koje su takođe potencijalni gledatelji.

OCJENA: 6

BHT1: Koketiranje s ekstremistima

05.-11. mart 2019.

VIŠESTRANO I NEUTRALNO: Seid Masnica se bavio smjenom policijskog komesara Mevludina Halilovića? Ko i zbog čega želi njegovu smjenu? Bilo je to pitanje iz najave. Gledatelji su u nastavku mogli naslutiti odgovor slušajući suprotstavljena politička mišljenja, a sve strane su dobile pravo izričaja. Prilog je profesionalno ispraćen u neutralnim tonovima.

BITAN PRILOG: Iznimno bitnu priču iz Banjaluke nam donosi Vladimir Šušak (petak, urednica Blažica Krišto). Kritičar tamošnje vlasti, kako se imenuje uposlenik revizorske službe Srđan Šušnica, dobio je otkaz zbog drugačijih političkih stavova. U atmosferi sve češćih političkih progona u našem drugom najveću gradu ovo je bio prilog koji se morao naći u sadržaju Dnevnika 2. Glavni revizor Jovo Radukić se nije oglasio, ali jeste advokat otpuštenog Šušnice. Nadajmo se da novinari neće zaboraviti slučaj, pa da će iskoristiti neku od rijetkih prilika da priupitaju samozatajnog Radukića o odluci koju je potpisao.

BEZ INCIDENATA: I taman kada smo pomislili da je iza nas pristojna sedmice državne televizije desila se nedjelja i fašističko postrojavanje u Višegradu. Četnički skup je u udarnoj špici praćen naslovom „provokacija ili tradicija?“. U nastavku saznajemo i druge detalje o, kako se veli, pripadnicima Ravnogorskog pokreta, kao i to da je skup prošao bez incidenata.

Urednik Dejan Petrović je debelo promašio temu, ili si je dopustio nedopustiv luksuz da javnu televiziju pretvori u mjesto kompromisa sa ekstremističkim pokretima. Skup na kojem se slave fašizam, kolaboracionizam i ostalo zločinačko nasljeđe radikalnog pokreta, sve sa asocijacijama na posljednji rat, nikako nije mogao proći bez incidenta. On čak nije ni sam po sebi incident. On je pojava koja je u našem društvu, na žalost, više od incidenta, čim se na javnom RTV servisu još pravi dilema je li to provokacija ili tradicija. Ta dilema je bila nepristojno postavljena jer bezobzirno zauzimanje javnog prostora (u vrijeme kada se mirni građani rastjeruju u Banjaluci kao rušitelji) u režiji najmračnijih ekstremista nije provokacija, već smišljen politički čin sa računicom da se postane mainstream.

Na svu sreću od BHT1 su bili razboritiji pojedini političari, pa su i oni iz reda srpskog naroda, poput Dragana Mektića osudili sporni skup kao mračnjačku pojavu koja se ne smije tolerisati. Pa i mlake osude premijera Radovana Viškovića zvučale su oštrije i odlučnije od pripreme državne televizije koja se igrala neutralnosti pred fašistima kao da je u pitanju prilog o mladim goranima.

OCJENA: 3

KOMPARATIVNA ANALIZA: Sedmica u kojoj su na površinu isplivale mnogobrojne razlike. Naime, FTV i BHT1 posve različito izdvajaju glavne političke poruke (primjer praćenja izjava novog američkog ambasadora) što i nije naročit problem. Ali je znakovito da im se agende razlikuju. Za prve je očito (naj)bitnija cjelovitost zemlje, dok su drugi više usmjereni na pojedinačna pitanja kao što su novi lideri i bezbjednost. Dvije televizije su drugačije pokrivale i neofašistički skup u Višegradu. Tamo gdje nije bilo dileme za FTV, za BHT1 je postojala dilema − između provokacije i tradicije − čime su se nasilje i politički ekstremizam normalizovali kao benigne pojave političke svakodnevnice.

Istorijski revizionizam je bauk koji kruži Evropom, a on počinje baš tako što nam se umilno prikaže kao sloboda izražavanja. Ili se prikrije u profesionalno pokriće što vodi računa o više strana. Pluralitet, profesionalni standardi neutralnosti i druge slobode nemaju granice, ali oni isto tako počivanju na humanističkim vrijednostima. Javni medij, pa i svaka nacionalna televizija mora poštivati civilizacijski minimum humanističkih vrijednosti. U tom minimumu, i u tim vrijednostima, nema mjesta za četnike koji se označavaju tek kao provokacija, ili kao „skup koji je prošao bez incidenta“.


Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja