Foto: N1

FTV: Ekonomske teme umjesto dnevnopolitičkih

26. februar – 4. mart 2019.

CRNA HRONIKA I KAKO OSTATI PROFESIONALAN: Zločin na Pagu uznemirio je Hrvatsku, a u tamošnjoj javnosti danima traju rasprave kako su i da li su mediji profesionalno izvijestili o bezumnom činu oca koji je bacio djecu sa balkona. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević podsjetila je medijske radnike na visoke etičke i profesionalne standarde prema kojima se ne bi smio otkriti ni identitet roditelja počinilaca krivičnih djela zbog zaštite privatnosti djece. Otkrivanjem roditelja otkrivaju se i djeca i samim time se dodatno viktimiziraju, te im se u konačnici otežava povratak u društvo. Ali stvar je otišla predaleko. Ista pravobraniteljica se u studiju HRT-a nalazila ispod fotografije oca kojeg je hrvatska televizija uporno bojila senzacionalističkim pojačivačima (ponavljanje termina „otac monstrum“). Kod nas je ista stvar ispraćena dosta pristojno pod uredničkom palicom Jadranke Milošević. Imena članova porodice se nisu spominjala, a date su izjave očevidaca, ljekara i organa gonjenja. Urednica niti u jednom trenutku nije posezala za žutilom, a poštivala se i privatnost djece. Nekoliko dana kasnije (ponedjeljak, urednica Amra Zaklan) emitovana je vijest o slučaju koji je okupirao Mostar, gdje anonimna majka putem društvene mreže tvrdi da se zataškava zlostavljanje u obitelji. FTV je opet bio na visini zadatka, a u prvom planu je bila pažnja usmjerena na odgovore iz nadležnih instituta (Tužilaštvo, Centar za socijalni rad). Da ne bude da su samo naši mediji bili profesionalni, a da su oni susjedski podbacili, u nastavku preporučujemo izvanredan tekst urednika Slobodne Dalmacije, Marina Katušića, koji je u naslov sažeo svu istinu svog zanata: Slobodna Dalmacija neće objaviti fotografije i identitet monstruma s Paga, važno je da razumijete zašto. Njegov tekst treba čitati ne samo iz esnafske znatiželje već i zbog toga što nas je u eri digitalnih vijesti i sveprisutnih informacija Katušić podsjetio na vrlo jednostavne moralne postulate. Ili na san o diskreciji. Jer nije baš sve, i nisu baš svi za objavu i, kako on veli, reflektore.

KONAČNO EKONOMIJA U VELIKOM STILU: U nedjelju smo napokon u Dnevniku 2 gledali prilog iz rubrike ekonomija a da se temi pristupalo hrabro i bez ustezanja. Urednica Antonija Avram se bavila ulogom i položajem Centralne banke nakon kritika koje je na račun ove institucije uputio Milorad Dodik. Ukršten je njegov skorašnji govor sa stavovima stručnjaka, a javnosti se pokušalo objasniti kako trenutno izgleda naša monetarna politika. Između redova se mogao pročitati i odgovor na Dodikove kritike koji bi krivca za odsustvo ekonomskog razvoja prije trebao tražiti na nekim drugim mjestima. Isti dan Avram donosi i odličnu priču o poreskim dugovanjima freelancera. Da li će se slobodnim strijelcima oprostiti dugovi, ili će to biti ipak rezervisano samo za pojedine među njima? Urednica je priču obojila s više različitih pogleda, izdvajajući govore iz parlamentarne rasprave.

OCJENA: 7

BHT1: Slobodnije o EU integracijama

26. februar – 4. mart 2019.

RAST, NAPREDAK, RAZVOJ: Prilog Biljane Pekušić o zajedničkoj sjednici vlada Srbije i Republike Srpske bio je preopterećen izjavama zvaničnika. Sve je prštalo od zvaničnog optimizma i dobrih prognoza. Sporazumi o saradnji potpisani, započinje saradnja u oblasti namjenske industrije, osniva se novo preduzeće… Jedino što još ne valja su kosovske takse. Dopisnica jeste prenijela informacije, ali od regionalnog dopisnika očekujemo izdašniji osvrt. Dejan Kožul je na FTV vijesti dao i svoj pečat donoseći širi kontekst, ali i osvrt kroz kratki komentar.

EU UPITNIK I ODGOVORI KOJI NEDOSTAJU: „Radost i samohvalisanje nisu dugo potrajali“, zaključuje urednica Blažica Krišto dok razmatra evropske integracije naše zemlje. BiH na pojedina pitanja iz briselskog upitnika uopšte nije dostavila odgovore, a najveći broj neodgovorenih pitanja odnosi se na oblasti obrazovanja i kulture. U prilogu novinarke Edine Nurikić saznali smo koja su to tačno pitanja, a prilog su ponajviše potpomogli predstavnici civilnog društva iz Inicijative za monitoring EU integracija, koji su nesebično podijelili svoja znanja i iskustva.

RAZGOVOR S MINISTROM: Anel Nurković je u srijedu razgovarao s ministrom Mirkom Šarovićem, koji nam je prenio kako će uskoro domaći izvoznici moći izvoziti pileće meso u EU. Razgovor sa Šarovićem jeste bio sadržajan i informativan, ali od javne televizije se očekuje da zađe i u pozadinu vijesti. Šta je to do sada bila prepreka izvoznicima? Koliko mesa izvozimo u druge zemlje? Kakva su očekivanja izvoznika?

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA: Na obje televizije kao da su popustile stege u političkim prilozima, ili su se to urednici samo udaljili od dnevne politike u kojoj su se znali osjetiti prizvuci pristrasnosti. FTV je iskoračio u ekonomske teme, pa su se sagledavali uloga i položaj Centralne banke. BHT1 je pak bio dosta slobodniji u političkoj pripremi, te su sa pojačanom kritikom pratili dostavljanje odgovora na EU upitnik. I ovdje treba izdvojiti nešto što se rijetko navodi: rad medija i kritičko vrednovanje događaja značajno su olakšani zahvaljujući korektivnoj ulozi civilnog društva koje je samo često na udaru neopravdanih kritika. Na primjer, Inicijativa za monitoring EU integracija pomogla je BHT1 u pripremi priloga o EU upitniku. Kroz odgovore njenih predstavnika saznali smo gdje smo to najviše kiksali i šta smo pokušali sakriti od Bruxellesa.


Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja