Foto: blogs.imf.org

FTV: Kako su se penzioneri ugradili u rast BDP-a?

19. – 25. februar 2019.

KAKO (NE) IZVJEŠTAVATI O MIGRANTIMA: Kretanje migranata i izbjeglica po našoj zemlji opet je dospjelo među udarne vijesti. Sada se govori o novom valu koji bi se trebao desiti u najskorije vrijeme. Istovremeno, početkom sedmice saznajemo da je među migrantima u bihaćkom kampu pronađeno čak pet terorista. Urednica Jadranka Milošević izdvojila je izvještaj u udarnu špicu, a uznemirujuće vijesti pratili su snimci lica što se šetaju u kampu i za koje bi se prije reklo da su izabrani metodom slučajnog izbora kao ilustracija neprijatnom saznanju. Ali lica koja su ekranizovana uz vijest o otkriću terorista, pod uslovom da se ne radi o njima, izložena su najgoroj vrsti medijske difamacije. Urednici svih medija morali bi biti mnogo oprezniji u izvještavanju o ranjivim skupinama, u šta se svakako ubrajaju migranti i izbjeglice. U mnogim medijima je prisutna nepoželjna praksa da se uz vijesti o migrantima, najčešće nimalo afirmativnog sadržaja, obilato prikazuju njihove slike na kojima se otkriva identitet. Pa čak i onda kada mnogi od njih rukama prekrivaju glavu. Sve to izgleda otužno jer se mediji otkrivaju kao uhode željne gole senzacije koja se vidi svuda, pa i među ljudima u nevolji.

RAST OD 11 MARAKA: Najniže penzije su uvećane za 3,2%. Onda malo kasnije u prilogu saznajemo da to iznosi cijelih 11 maraka (petak, urednik Darjan Babić). Premijer Federacije, Fadil Novalić, podsjeća nas na ranija povećanja i najavljuje da će najniže penzije uskoro biti 400 maraka. Vijest, koja bi se mogla nazvati gotovo nepristojnom, ako se uzmu u obzir troškovi života (prema nekim procjenama, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu je bezmalo 2.000 maraka) i socijalni položaj penzionera, isporučena je rječnikom političke elite. Čulo se kako je to posljedica rasta BDP-a i stabilnih finansija, a negdje usput preneseno je i da to nije dostatno većini penzionera. Nepristojna vijest zaslužila je iscrpniju obradu, i to iz oštrijeg ugla. Bilo je dovoljno pobrojati prosječne troškove penzionera, pa ih staviti u kontekst najniže penzije koja još ne doseže premijerovih velikih 400.

IZDVOJENO: Postizborne kombinatorike su u svom otegnutom raspletu, a kraj im se i dalje ne nazire. Urednica Amra Zaklan se u srijedu pita je li na pomolu grande koalicija između SDA i SBB-a, a narednih dana je nastavljena praksa da se politička dešavanja prate pukim prenošenjem izjava stranačkih funkcionera. Političke stranke mogu spavati mirnim snom jer mediji, barem oni javni, neće im kvariti raspoloženje. U eter uglavnom odlazi ono što vole čuti njihovi lideri, pošto se prilozi baziraju na njihovim izjavama.

OCJENA: 3

BHT1: Strateška pitanja i druge bajke

19. – 25. februar 2019.

STRATEŠKA PITANJA I DNEVNA POLITIKA: U slučaju BHT1 često vrijedi krilatica „bolje ikad nego nikad“. Nakon što smo prošle sedmice kritikovali to što nisu dati audio-snimci policijske brutalnosti koje je u javnost pustio političar Draško Stanivuković, sada su oni bili pušteni uz priču u kojoj PDP-ov mladi poslanik najavljuje Zakon o zabrani zastrašivanja (petak, Dejan Petrović). Ostali prilozi iz svijeta dnevne politike bili su jednako nezanimljivi i po ukusu stranaka kao u slučaju FTV-a. Na primjer, u četvrtak (urednica Adela Malkoč) saznajemo kako su se SDA i A-SDA dogovorili oko strateških pitanja. Samo još da nam se kaže šta su to za njih strateška pitanja. Zvuči lijepo, posebno kada se o terminu ne razmisli dva puta.

VATIKANSKI SUSRETI: Obje televizije su izbliza pratile vatikanski samit posvećen suočavanju Crkve sa nasiljem svećenika nad djecom. BHT1 (Adela Malkoč) bio je nešto iscrpniji, dajući vijesti povijesni predznak, ali i pravo očitovanja nezadovoljnim žrtvama koje se ne mire s tim da sve ostane na Papinim porukama.

VIŠE IZ PERSPEKTIVE PENZIONERA: BHT1 je u petak izvijestio o povećanju najniže penzije, ali su u pokriću bili manje blagonakloni od FTV-a prema rječniku političke elite, koja je na sva zvona razglasila vijest o 11 maraka više. Bilo je više govora o životnom standardu, a sve je pratila i lična priča penzionerke koja nam je dočarala svoju borbu sa životnim troškovima.

IZDVOJENO: BHT1 već neko vrijeme redovito priređuje ekonomske vijesti, i to najčešće u vidu bloka kratkih objava. U srijedu (urednik Milan Đurović) je prenijeta informacija da su prema ocjeni MMF-a čak dvije trećine javnih poduzeća u Republici Srpskoj pod finansijskim rizikom. Blok ekonomskih vijesti je dobra ideja, ali pojedine vijesti zaslužuju posvetu i dužu pripremu.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA: BHT1 je poslije niza sedmica u kojima su se redali propusti i gafovi konačno zabilježio pristojnije izdanje. FTV je pak bio ispod svog prosjeka, a obje televizije su pokazale nezainteresovanost za životni standard najstarije populacije. Istina, BHT1 je pokazao više interesovanja, bojeći priču ličnim tonovima penzionera koji su dočekali vijest o 11 maraka većim primanjima. Ono što i dalje obje javne televizije demonstriraju je odbojnost prema brojkama i socijalno-ekonomskim vijestima. Penzije i njihov spori rast nisu bili dovoljno inspirativni urednicima iako je premijer Fadil Novalić spominjao rast BDP-a i druge finansijske uspjehe o kojima smo uredno obaviješteni. Naravno, iz njegovog ugla gledanja. Od urednika i novinara ozbiljnih medija se očekuje da zađu u rječnik ekonomskih uspjeha kojima se kiti politička elita i da postave i daju odgovore na brojna pitanja. Da li je zaista posrijedi impresivni rast BDP-a? Šta je razlog tom rastu, ako jeste? Koliko penzije mogu rasti, i koliko su stvarno rasle proteklih godina? Sve su to pitanja koja ostaju bez odgovora i razmatranja, a umjesto nezavisnih žurnalističkih ocjena plasira nam se politički novogovor u kojem je uspjeh, posebno onaj ekonomski, zagarantovan. Urednicima i novinarima javnih televizija poučan bi mogao biti primjer kolege Milana Ćulibrka koji u beogradskom tjedniku NIN iz sedmice u sedmicu razotkriva stvarno značenje brojki srpske ekonomije u interpretaciji tamošnjih političara. Sve sa objavom demantija svakome ko se na taj čin odvaži. Jer već u idućem broju Ćulibrk i saradnici izlaze s novim tekstom, postavljajući brojke na njihovo mjesto.