Foto: Dnevnik.ba

BHT1: Mediji u službi normalizacije amoralnog?

5. – 11. februar 2019.

NORMALIZACIJA JEDNE OPAČINE: Vijest da je Vlada RS formirala komisije koje bi trebale utvrditi istinu o dešavanjima u Srebrenici i Sarajevu dočekana je na BHT1 hladno. I bez posebnih razmatranja. Urednik Milan Đurović uredno je prenio ono što su saopštili Vladini funkcioneri koji su istakli da svi narodi moraju prihvatiti konačne izvještaje. Da će komisije biti nezavisne, stručne i da će konačno utvrditi istinu. Tek sutradan, urednica Željana Mehmedika prenosi reakcije, uz napomenu da su one brojne. Vijest koja zvuči bizarno čak i u našoj zemlji, normalizovana je na državnom javnom servisu. Čime? Pa time što niti jednom nije spomenuto da Vlada „istražuje“ stvar koja je presuđena u više sudskih presuda. Urednici se uopšte nisu trebali spuštati na teren komentarisanja. Bilo je dovoljno samo da se prikažu utvrđene činjenice koje su nedvosmislene i o kojima se u pristojnom svijetu ne raspravlja. Zločin u Srebrenici se u istoj onoj Rezoluciji Evropskog parlamenta, koju je BHT1 početkom januara prećutao, imenuje kao genocid. TV publici se to sklonilo sa radara, a to se ne čini od juče. Jedna je vlast, od mnogih koje imamo, očito namjerila prekrajati historiju preko svojih apartčika i revizionista. Sve sa porukom da svi moramo prihvatiti istinu. Jer zašto bismo prihvatili sudske presude pored komisija u nastajanju.

BEZ SENZACIONALIZMA: U mnogim medijima odjeknula je vijest da je IDDEEA zabranila provjeru diploma u institucijama. Vijest se munjevito širila jer je pogađala narodni moral koji se nadao da će bar poneki službenik „pasti“ sa svojom lažnom akademskom titulom. Onda se ubrzo ispostavilo da su mnogi mediji pogriješili agenciju, ali i da se nije radilo o zabrani, već tek o mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP). Neko će reći, mlijeko je već prosuto. No, BHT1 se ovdje ponio profesionalno, ne dopuštajući si da prenese lažnu ili neprovjerenu informaciju (petak, Željana Mehmedika). Odmah smo mogli čuti da se radi o AZLP-u, a čuli smo i dijelove iz njihovog mišljenja sa kojim se mnogi sigurno ne slažu. Novinar Žurnala Avdo Avdić, koji stoji iza priče o lažnim diplomama koja je osvojila region, bio je upitan za mišljenje. Bio je to dobar izbor sagovornika, a sveukupni pristup temi je bio ozbiljan i na mjestu. Bez suvišnog senzacionalizma.

IZDVOJENO: Tijekom cijelog tjedna vodila se borba oko formiranja vlasti. U središtu pažnje je bio BH blok, ali i njihovi nesuđeni partneri iz SDA. Iako je prerano donositi ikakve zaključke jer zapleti su tek na pomolu. U napetoj atmosferi postizbornih kalkulacija urednici bi trebali biti pažljiviji u izboru komentara/komentatora. Urednica Blažica Krišto je u nedjelju ispratila odluku BH bloka da ne učestvuje u vlasti, koja je izazvala dosta reakcija i komentara, isključivo nenaklonjenim komentatorskim tonom. Izgledalo je to kao navijanje jer je analitičar više zvučao kao navijač, pledirajući za scenario u kojem se mora priznati da su nacionalne stranke politička realnost. Dok su one lijeve tek izraz salonskog politikanstva.

OCJENA: 2

FTV: Svođenje dnevne politike na nacionalne korpuse

5. – 11. februar 2019.

SUŠTINA SAŽETA U NASLOVU: Urednica Jadranka Milošević je za razliku od kolega sa BHT1 bila precizna i jasna, makar u naslovu: „Vlast RS-a odbija priznati genocid u Srebrenici”. U nastavku smo mogli saznati reakcije iz udruženja žrtava s područja nad kojima bi trebale vijećati komisije. U jednoj rečenici je spomenuto da postoje sudske presude, iako je taj dio trebao biti i duži. FTV je prenio i izjave Vladinih dužnosnika kojima su puna usta, kako vele, pijeteta prema svim žrtvama. Njihove izjave su dobile svoj kontekst pošto su spomenute sudske presude u kojima su utvrđene činjenice koje se sada žele relativizovati.

PREGLEDNO I PROFESIONALNO: Antonija Avram je u nedjelju napravila pregled svih dostupnih informacija o odbjeglom ubici koji već danima plaši cijelu zemlju. Ono što se izdvaja jeste to da Federalna uspijeva postići isti efekat (pokriti sve okolnosti vijesti), kao npr. BHT1, u duplo manje vremena. Potragu za opasnim ubicom pratila je i ocjena stručnjaka koji je upozorio da iako se radi o duševno bolesnom, licu to ne znači da se trebaju stigmatizovati svi duševni bolesnici. Obje televizije u pripremi nisu posezale za pojačivačima s ciljem dodatnog uznemirenja javnosti, već su izvještavale odgovorno i suzdržano. Kako i dolikuje javnim televizijama.

IZDVOJENO: Odluka BH bloka da ne koalira sa SDA praćena je ocjenama kao što je ona da su sada svi korpusi (čitaj: srpski i hrvatski) jedinstveni (srijeda, urednica Amra Zaklan). Osim bošnjačkog. Otprilike to nam je saopštila spikerka na otvaranju Dnevnika 2, sumirajući dosadašnje pregovore o vladajućoj koaliciji. Svođenje politike na nacionalne grupacije ne samo da je anahrono već je i duboko pogrešno. I u svojoj osnovi netačno. Političke borbe se ne vode oko nacionalnih ciljeva, već oko mnogih drugih interesa raznih skupina. Svima je promakla izjava prvog čovjeka SDP-a, Nermina Nikšića, koji je u sveopštem zazivanju vlasti izrekao vjerovatno najveću istinu. Ako mi odemo u vlast, ko će uopšte biti opozicija?

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA: Bila je to sedmica u kojoj je bilo dobrih stvari. Obje televizije su profesionalno izvijestile o potjeri za višestrukim ubicom, ne dopuštajući si prizemni senzacionalizam i zastrašivanje. Prikazane su obje strane po izdatom mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka u vezi sa provjerom diploma. Bilo je i manje dobrih stvari, pa se osjetilo blago navijanje u prilozima koji su pratili odluku BH bloka da ne koalira sa SDA. Stekao se utisak da bi naše javne televizije najradije da se prekine saga o formiranju vlasti, i da se svi pošalju u vladajuće redove.

Ipak, ono što je bilo najopasnije pratilo je vijesti o odluci Vlade RS da formira komisije o Srebrenici i Sarajevu. BHT1 je tu vijest isporučio bez posebnih intervencija. Izjave su prenijete, dan poslije i reakcije, sve je spakovano u fingiranu pristojnost gdje se daju obje strane. Samo što to nije vijest povodom koje je najbitnije imati dvije strane. Na djelu su negiranje činjenica i suludi revizionizam skore prošlosti što jedva da se može nazvati historijom. Kada se jedna politika kroz svoje zvanične odluke otkriva kao opasna avantura, ona se takvom mora i prikazati. U prikazu BHT1, obračun Dodikove vlasti sa dokumentima i činjenicama, u kojima je genocid u Srebrenici već odavno presuđen i utvrđen, nije dat čak ni kao kontroverza. On je isporučen kao svagdašnja regularna priča. Činjenice (sudske presude) koje razotkrivaju revizioniste nisu niti spomenute. FTV je pak odlučio stvari nazvati svojim imenima i podsjetiti nas da se formiraju komisije koje trebaju raditi na presuđenim predmetima. Gorko je saznanje da u nas ne samo da ne postoji kultura sjećanja već se i vode ratovi oko sjećanja, pa čak i u odnosu na najkrupnije događaje kao što je genocid u Srebrenici. Još gorče je saznanje da u normalizaciji amoralnog sudjeluje javna televizija. Možda smo baš zbog toga daleko od trenutka kada će se smatrati nepristojnim i društveno neprihvatljivim negirati događaje posebnog pijeteta. I to toliko nepristojnim da vas poslije takvih negacija više niko neće smatrati ozbiljnim ili normalnim. Sada smo u stadijumu kada vas smatraju podobnim da budete ministri. Ili bar urednici javnih televizija.