Foto: Srna

RTRS: Sve o Putinovoj posjeti Beogradu

14. – 20. januar 2018.

NAS I RUSA…: Kada bi se pisale krilatice za najave događaja, onda bi ona vezana za posjetu predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina Srbiji glasila: „Nas i Rusa 300 miliona“. Dnevnicima emitovanim 16, 17. i 18. januara dominirale su najava Putinovog dolaska u Beograd, sam dan njegovog boravka u glavnom gradu Srbije, te reakcije zvaničnika Srbije i RS-a.

U Dnevniku 16. januara, dan pred Putinov dolazak u Beograd, do najsitnijih detalja gledatelji su informisani o sigurnosnim provjerama i načinu obezbjeđenja ruskog predsjednika, broju srpskih policajaca i ruskih pripadnika sigurnosnih službi te očekivanjima zvaničnika Srbije i RS-a od te posjete.

Iz istog Dnevnika bilježimo i potenciranje izjave ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova da se ta država protivi članstvu BiH u NATO-u. Kada bi RTRS bio ono što nije – javni medijski servis – ovakve izjave bile bi povod i za otvaranje pitanja znači li to direktno miješanje Rusije u unutrašnje odnose i politiku u BiH. Ali RTRS je glasnogovornik vlasti ovog bh. entiteta, koja je promijenila kurs prema atlantskim integracijama, pa se onda i izjava Lavrova isključivo koristi kako bi se naglasila podrška Rusije politici bosanskih Srba.

Izvještaj o Putinovom boravku u Beogradu trajao je 13 minuta u Dnevniku emitovanom 17. januara. Osim izostavljanja da je ruski predsjednik na dar dobio i štene šarplaninca, gledateljima je do u detalje prenesen svaki korak tog događaja. I kada ne bi bila tragična onda bi samo mogla da javnost nasmije anketa koju su novinari RTRS-a tim povodom uradili na ulicama Beograda. U odgovorima su dominirale izjave od „obožavam Putina“ do „došao sam da ga vidim, pa da umrem“.

No, ono što je posebno „upadalo u oči“ jeste da su u istom Dnevniku dva novinara donijela gotovo identične izvještaje o Putinovoj posjeti. I neizostavan izvještaj o razgovoru Putina s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednicom RS-a Željkom Cvijanović. Iako se taj sastanak desio na margini Putinove posjete Srbiji, iz onoga što je gledateljima preneseno sticao se dojam da je RS jedan od ključnih prioriteta Rusije. Što djelimično i može biti istina, ali samo u kontekstu činjenice da, izuzme li se Srbija, Rusija nema mogućnosti za strateški utjecaj na Balkanu. I da su joj, kako bi ojačala svoj položaj, u tom kontekstu interesantni Dodik i RS kao prepreka vezivanju BiH za NATO.

Otuda i ne čudi da se nastojalo relativizirati u kojem je to svojstvu Dodik razgovarao s Putinom, te izostanak informacija da li je to pitanje otvoreno na političkoj sceni BiH. Kao što su gledatelji uskraćeni i za stavove ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, koji je upozorio na izuzetno po našu državu nepovoljnu trgovinsku saradnju s Rusijom, koja je postavila niz uvoznih barijera za robe iz BiH.

SARAJEVSKI ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA BiH: Od ostalih političkih tema nastavljeno je izvještavanje o sporenju oko formiranja Vijeća ministara BiH na relaciji RS – Federacija BiH. Branka Kusmuk u već uobičajenom neprofesionalnom maniru obrušila se na hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, koje naziva „sarajevskim članovima Predsjedništva“. Njih je u samom uvodu onoga što se u njenoj verziji zove izvještajem kvalifikovala „sarajevskim brendom za mešetarenje i ucjene“. Zanimljivo je da Kusmuk, kada je u pitanju imenovanje novog saziva Vijeća ministara, u više navrata govori o „kršenju normativnih odredbi“. Kojih tačno – ne navodi. Kao što i zanemaruje činjenicu da je svojevremeno Nikola Špirić (SNSD) kao predsjedavajući Vijeća ministara tu funkciju u tehničkom mandatu vršio 16 mjeseci.

Ocjena 1

BNTV: Gdje je novac sa računa posebnih namjena u RS-u?

14. – 20. januar 2018.

MUP PROTIV DRAGIČEVIĆA: U bh. entitetu Republika Srpska i nakon dočeka nove 2019. godine nastavljen je period praznovanja brojnih pravoslavnih svetaca, što je za rezultat imalo i izostanak bilo kakvih ozbiljnih političkih dešavanja. Stoga je fokus u bloku informacija vezanih za politiku bio na reakcijama opozicije i analitičara na podnošenje krivičnih prijava protiv Davora Dragičevića i još dvojice članova pokreta „Pravda za Davida“ zbog pripremanja državnog udara. U svim izvještajima koji su se bavili ovom temom izdvajamo kao suštinsko da su gledatelji upoznati s definisanjem pojma državnog udara, te i nedostatkom dokaza na kojima policija RS-a temelji tvrdnju o postojanju ovog krivičnog djela.

U vezi s ovim treba navesti da se u nedjelju 20. januara navršio 301 dan od kada roditelji i građani javno traže istinu o ubistvu mladića Davida Dragičevića, te da se gledatelji Dnevnika o tome svakodnevno informišu.

FORMIRANJE VIJEĆA MINISTARA: Što se dešavanja na državnom nivou tiče, ključna tema svela se na iznošenje stavova članova Predsjedništva BiH vezanih za (ne)formiranje Vijeća ministara BiH, u svjetlu izrade godišnjeg akcionog plana MAP-a, odnosno aktivnosti vezanih za članstvo BiH u NATO savezu, oko kojeg su stavovi RS-a i Federacije BiH duboko suprotstavljeni.

VLADIMIR VLADIMIREVIČ: Događaj nedjelje koji je nadmašio granice Srbije i regiona bila je posjeta Beogradu predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina. Gotovo sedmominutni izvještaj u Dnevniku 17. januara bio je samo zaokruživanje cjelodnevnog programa BNTV-a tokom kojeg je brižljivo praćen svaki korak tokom Putinovog boravka u glavnom gradu Srbije. I potvrda o doslovnoj očaranosti i uredništva BNTV-a likom i djelom ruskog predsjednika. Iz ovog izvještaja izdvajamo i podatak da je u samo jednoj rečenici saopšteno da je na margini ovog događaja predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao s Putinom.

U istom Dnevniku gledatelji su imali priliku čuti i izjavu Mirka Šarovića, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, o ozbiljnom trgovinskom disbalansu na štetu naše države u trgovinskoj razmjeni s Rusijom.

Uz navođenje da je na sastanku Putin – Dodik bila istaknuta zastava BiH, u Dnevniku 18. januara je krajnje suzdržano, uz konfuznu izjavu ministra spoljnih poslova BiH Igora Crnadka, načeto pitanje u kojem se svojstvu/funkciji Dodik obreo u Beogradu.

TROŠENJE JAVNOG NOVCA: Ekonomskim temama i ukazivanju na bahatost vlasti spram trošenja javnog novca u nedjelji iza nas dato je dosta prostora. Tijana Milinković u Dnevniku 16. januara otvorila je pitanje moralnosti da predstavnici vlasti RS-a ostvaruju mjesečna primanja po više osnova, navodeći i konkretne primjere. Ovom temom novinari Dnevnika bavili su se još jednom prethodne nedjelje iznoseći podatak da bi, kada bi se zakonom ograničilo pravo na više mjesečnih naknada iz javnih izvora, tokom poslaničkih ili odborničkih mandata bilo oslobođeno, makar i na određeno vrijeme, pet hiljada radnih mjesta u RS-u.

Milinković je podsjetila javnost i na nastavak prakse gomilanja dugovanja zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, navodeći podatak da devet od ukupno 54 doma zdravlja duguje iznos od 34 miliona KM, a koji se odnosi u najvećem dijelu na neplaćanje obaveza prema fondovima PIO i zdravstvenog osiguranja radnicima.

Ocjena 8

Komparativna analiza

Izvještavanje o posjeti predsjednika Rusije Vladimira Putina Srbiji ukazalo je na fascinaciju BNTV-a i RTRS-a ruskim predsjednikom. No, dok je Putinov boravak u Beogradu u dnevnicima RTRS-a sva dešavanja i sve životne teme na domaćoj sceni gurnuo u drugi plan, uredništvo BNTV-a ostavilo je dominantan prostor za izvještaje o ekonomsko-socijalnoj situaciji u RS-u.