Foto: TV1

Zadatak novinara nije da postavlja „zicer“ pitanja nego da se stavi u poziciju građana i da pita ono što bi oni pitali sagovornika. Intervju s ministrom sigurnosti BiH je pokazao šta znači baviti se novinarstvom u javnom interesu

 

ATV: Hronologija smjena DNS-ovog kadra

17. – 23. oktobar 2018.

SMJENE KADRA DNS-a POSLIJE IZBORA: Prošle sedmice smo konstatovali da je ATV pratio turbulencije u postizbornom ciklusu, pogotovo kad je u pitanju DNS. Ova sedmica je takođe počela s istom temom, Tatjana Brestovac 18. oktobra prenosi stav predsjednika DNS-a Marka Pavića o tome kako neće biti više smjena bez dogovora. Ista novinarka dan kasnije tematizuje smjene kadra DNS-a, navodeći da postoji informacija da će ministar prosvjete i kulture RS-a Dane Malešević takođe biti smijenjen. Kako se ništa nije dešavalo po tom pitanju, Tijana Kecman ponovo tematizuje navodnu smjenu Maleševića, uz odličan background dešavanja s kadrom ove stranke. Epilog se konačno desio 22. oktobra, ista novinarka u prilogu bez izjava prenosi da je Dane Malešević smijenjen, dok je pomoćnica ministra finansija RS-a Radmila Mihić samoinicijativno podnijela ostavku. Iako nije bilo zvaničnih izjava, građani su ostali uskraćeni za analitički prilog koji bi dao odgovore na pitanja: koji je razlog smjene ministra, ako se zna da uskoro počinje formiranje nove vlasti; da li je smjena povezana s prethodnim smjenama kadra DNS-a; zašto je izabran vršilac dužnosti koji je istovremeno ministar u drugom ministarstvu? Bez obzira na ovaj propust, izvještavanje o smjenama je bilo solidno. Milorad Dodik nije imao poziciju dežurnog analitičara, kao što se dešavalo u predizbornoj kampanji.

PROTESTI GRAĐANA U BIHAĆU: Jedna od najvažnijih vijesti u Centralnim vijestima od 20. oktobra su protesti građana Bihaća povodom migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu. Goran Katić se javio uživo i prenio dio atmosfere uz rezime najvažnijih informacija, a prilog je završio anketom s građanima. ATV je ovom prilikom naveo da se u Bihaću okupio „značajan broj građana“, pa smo mogli da vidimo da ova medijska kuća nema problema s izvještavanjem s protesta – samo imaju problem s „Pravdom za Davida“ i Davorom Dragičevićem. Podsjećamo, ATV je na sve moguće načine spinovao priču o dešavanjima na Trgu Krajine, učestvujući u širenju lažnih vijesti i izjava „lažnih“ analitičara. Sad kad je jasno da su sva upozorenja „odlično obaviještenih izvora“ bila izmišljena u političke svrhe, ATV to zaboravlja i profesionalno izvještava o protestima u Federaciji BiH. Ova teza se može dokazati prilogom Jelene Grahovac od 21. oktobra, koji se može ubrojati u najprofesionalnije koje smo vidjeli tokom gotovo pet mjeseci monitoringa. Jelena Grahovac i Vanja Vasilić su počele prilog procjenom broja prisutnih na novim protestima (oko 1.000), nakon čega je uslijedila anketa s prisutnima. Zatim slijede izjave jednog od organizatora skupa Seje Ramića, gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića i Snežane Galić iz MUP-a Unsko-sanskog kantona. Na kraju je prikazan snimak blokiranja autobusa, koji je dao potpunu sliku protesta u Bihaću.

ŽENSKA ODBOJKA TEMA BROJ 1, ALI TEK NAKON OSVAJANJA ZLATA: Sportske vijesti na ATV-u postaju tema broj jedan samo ako se ispune dva uslova: prvo, neki od sportista moraju biti porijeklom iz Republike Srpske; drugo, reprezentacija Srbije mora osvojiti neku od medalja na Svjetskom prvenstvu. Dok se ne ispune ti uslovi, uspjesi ženske odbojkaške reprezentacije su bili rezervisani za sportske blokove. U Centralnim vijestima 20. oktobra kao prva vijest se objavljuje slavlje širom RS-a, što je propraćeno reportažom sa slavlja u domu Tijane Bošković i Brankice Mihajlović (Bileća i Brčko). Isto tako, Centralne vijesti od 22. oktobra su skraćene na 15 minuta zbog uključenja uživo sa dočeka odbojkašica Srbije u Beogradu. Kao prva vijest se emituje uživo uključenje u Beograd, nakon čega slijede dvije izjave: predsjednik Srbije Aleksandar Vučić drži višeminutni monolog o uspjehu, nakon čega predsjednik RS-a Milorad Dodik koristi prostor i navodi kako je ovo „veliki uspjeh naše reprezentacije“. Ovakvi prilozi se poigravaju kriterijumom blizine u novinarskom izvještavanju, jer se podrazumijeva da većinski dio RS-a posmatra uspjehe Srbije kao uspjehe svoje „države“.

IZDVAJAMO:

ATV je pratio temu ubistva 29-godišnjaka iz Kozarske Dubice u Banjaluci, nije bilo grešaka u navođenju imena i kvalifikovanju počinilaca koji su uhapšeni. U Centralnim vijestima 18. oktobra jeste bilo nekoliko spornih informacija, ali je Milana Sitničić nekoliko puta naglasila da se radi o nezvaničnim informacijama.

Ocjena: 4

 

TV1: Migrantska kriza

17. – 23. oktobar 2018.

PROTESTI GRAĐANA U BIHAĆU U ŠIREM KONTEKSTU: TV1 je još od aprila detaljno izvještavao o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu, tako da je navikao publiku na detaljne izvještaje o ovoj temi. Tako je bilo i ove sedmice, 17. oktobra se najavljuju protesti građana u Bihaću, kao i informacija o tome da je Unsko-sanski kanton dobio novu Vladu (premijeru Huseinu Rošiću je izglasano nepovjerenje). Adisa Herco tematizuje ovaj problem 18. oktobra, gdje prenosi tri izjave zastupnika u USK-u: Nijaza Hušića, Rasima Pajića i novog premijera Mustafe Ružnića. Dan kasnije, Slađan Tomić radi priču o kasarni Ušivak, koja je mjesecima najavljivana kao smještaj za migrante – ali i dalje je u procesu sanacije. Isti novinar je pratio proteste u Bihaću dan kasnije, a možemo zaključiti da je ponovo pokazao profesionalizam: počeo je s retrospektivom događanja tog dana, zatim slijede četiri izjave organizatora i učesnika, poslije slijede ankete s građanima i migrantima, uz napomenu da institucije i dalje ne posjeduju tačne podatke o broju migranata. Prilog završava razgovorom uživo s novim premijerom USK-a Mustafom Ružnićem, postavljajući relevantna pitanja: ima li mogućnosti za rješavanje krize; mogu li se migranti premjestiti; očekuje li pomoć države i slično.

SIROMAŠTVO GRAĐANA U BiH, SIROMAŠTVO BEZ MMF-a: Tri priloga u Dnevniku od 17. oktobra pokazuju kako i zašto je TV1 kvalitetan medij koji izvještava u službi građana BiH. Prvo je Slađan Tomić uradio priču o ugroženom aranžmanu s MMF-om, gdje uz pomoć pet izvora istražuje šta će se desiti u BiH ako aranžman ne bude proveden do kraja. Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić upozorio je da otkazivanje aranžmana šalje lošu poruku investitorima, jer niko neće da ulaže kada postoji takva atmosfera. Upravo je to povod za narednu vijest sa Svjetskog ekonomskog foruma, gdje se navodi kako je BiH posljednja zemlja u Evropi po indeksu konkurentnosti. Kompletna priča je zaokružena trećim prilogom, gdje Medina Sipović donosi podatke o siromaštvu u BiH (povod je Svjetski dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti). Značajna je izjava eksperta socijalnog rada Žarka Papića, koji upozorava da se pravi podaci kriju od građana, te da je situacija mnogo gora nego što se predstavlja. Ovakve teme možda nisu najzanimljivije za publiku, ali zadatak medija je da na vrijeme upozoravaju na sve oblike anomalija u društvu.

INTERVJU S DRAGANOM MEKTIĆEM, ZAOKRET NABOLJE: Prošle sedmice smo kritikovali intervju uživo s Denisom Zvizdićem, a ovaj put se TV1 vraća na staze profesionalnog novinarstva. Naime, Armina Sadiković je 19. oktobra ugostila ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića i održala čas odgovornog novinarstva. Krenula je s provokativnim pitanjem o tome da li je Mektić iznenađen rezultatima izbora, s obzirom na tvrdnje Milorada Dodika da on nema kredibilitet; zatim slijedi konkretno pitanje o stanju u SDS-u i izbornim nepravilnostima, insistirajući da se navede na kakve zloupotrebe se konkretno misli; potom pita Mektića da li to što Govedarica nije dao ostavku znači da se raspada opozicija u RS-u; pošto Mektić nije odgovorio, novinarka insistira i ponavlja pitanje o stanju u opoziciji i mogućoj koaliciji sa SNSD-om. Na kraju, pitala je sagovornika da li će doći do blokade vlasti na nivou RS-a. Kao što smo nekoliko puta ponovili, zadatak novinara nije da postavlja „zicer“ pitanja nego da se stavi u poziciju građana i da pita ono što bi građani pitali sagovornika. Ovaj intervju je pokazao šta znači baviti se novinarstvom u javnom interesu.

IZDVAJAMO:

Iako nije direktno u vezi s televizijskim programom TV1, izdvajamo situaciju u kojoj je portal raskrinkavanje.ba otkrio kako je ovaj medij na portalu objavio lažnu vijest o migrantima. Nakon nekoliko sati oglasilo se uredništvo i priznalo grešku, uz izvinjenje građanima. Ova situacija govori kako ne postoje nepogrešivi mediji, ali profesionalnost podrazumijeva pravovremeno reagovanje i priznavanje, a potom ispravljanje greške.

Ocjena: 10

Komparativna analiza:

ATV se u ovoj sedmici bavio smjenama kadra DNS-a, dok se TV1 posvetio sistemskim problemima društva u BiH. Primjetan je pomak nabolje kada je u pitanju ATV, njihovi prilozi o smjenama kadra DNS-a su informativni i sadržajni, ali i dalje nedostaje širi kontekst u izvještavanju (nema odgovora na pitanje zašto se nešto desilo). Kada je u pitanju izvještavanje o migrantskoj krizi, ATV-u se ne može prigovoriti ništa posebno, uradili su dobar posao u izvještavanju o protestima u Bihaću. Međutim, TV1 ipak ima za nijansu sadržajnije priloge, koji idu znatno šire od konkretnih događaja. Isto tako, primjetno je da Milorad Dodik više nije toliko eksponiran na ATV-u, što je svakako za pohvalu. TV1 je postavio profesionalne standarde kad je u pitanju intervju uživo u Dnevniku, sva pitanja su bila na mjestu i sagovornik je postavljen na mjesto na kojem i treba da bude: u službi građana.