Foto: Ilustracija/bh-index.com

Mladi ljudi u BiH dijele se na tri skupine: oni koji odlaze, oni koji se poklone omladinskim strukturama kompromitiranih stranaka i oni čiji je aktivizam borba s vjetrenjačama

 

AL JAZEERA BALKANS: Kontekst – 13. august 2018.

MOTIVI ZA ODLAZAK: Pored ekonomske nesigurnosti, mladi ljudi u Bosni i Hercegovini kao jedan od glavnih razloga za odlazak iz države sve češće navode nezadovoljstvo općom slikom društva. Gošća emisije Amela Sačić, magistrica politologije koja je posebno angažirana na inicijativama u vezi s nezaposlenošću i odlaskom mladih, navodi kako je to nezadovoljstvo karakteristično za mlade u čitavoj regiji i da su motivi za odlazak ove strukture stanovništva u susjednim zemljama isti. Korupcija, neuređenost sistema, dnevni politički diskurs o etničkim podjelama i sveukupni poremećeni sistem vrijednosti samo su neki od konkretnih motiva koje Sačićeva navodi kao rezultat istraživanja koje je provodila među bh. omladinom. Ipak, razgovor tokom emisije na kraju se sveo na ekonomiju, pa se, u skladu s tim, razgovaralo ponajviše o kompetencijama koje mladi stiču obrazovanjem u BiH i u kojoj mjeri se iste mogu primijeniti na tržištu rada. Sačićeva je na ovo odgovorila naglasivši uspjeh koji mladi iz BiH dožive u inostranstvu upravo pomoću tih kompetencija koje im u njihovoj domovini nisu mnogo donijele. Ipak, tokom razgovora činilo se kao da i gošća i voditeljica Irena Kuldija izbjegavaju stvari nazvati pravim imenom i navesti one strukture vlasti koje doprinose ovakvom općem stanju pesimizma o kojem se govori. Rezultati istraživanja o odlasku mladih ostaju na općem nivou, koriste se opći termini i ponavljaju se ustaljene fraze o nepravednom sistemu, umjesto da se govori o konkretnim instancama nepravde. Nedavna odluka o mogućem retroaktivnom naplaćivanju poreza freelancerima, strukture stanovništva kojoj većinski pripadaju mladi, mogao bi biti jedan takav konkretan primjer. U emisiji se, međutim, samo govorilo u generalijama, što predstavlja neiskorištenu priliku medijske platforme koja je, kako u jednom trenutku navodi Sačićeva, za priče o mladima vrlo bitna.

ZA KOGA GLASAJU MLADI? Voditeljica s teme nezadovoljstva mladih u BiH prelazi na njihovu nezainteresiranost da glasanjem participiraju u izborima, te postavlja gošći pitanje zašto postoji ta izborna apstinencija kod mladih. Sačićeva se, međutim, poziva na podatke Centralne izborne komisije BiH prema kojima “stvari i ne izgledaju baš tako”. Prema tim podacima, ona navodi kako “više od 50% mladih koji imaju pravo glasa izlazi na izbore”, te da, prema tim podacima, “ne bismo trebali ukazivati na neku pasivnost”. Sačićeva, govoreći o velikom postotku izlaznosti mladih na izbore, želi da ukaže na to kako ih ne treba predstavljati kao pasivne i nezainteresirane, te da su veoma uključeni u izborni proces. Postavlja se, međutim, onda pitanje: Za koju vlast su glasali mladi i u kojoj mjeri su svojim izborom utjecali na trenutno stanje u državi? Međutim, nije se ulazilo dublje u ovu temu i ostatak razgovora je ostao na nivou općenitosti.

RTRS: Telering – 15. august 2018. 

INSTANT SPINOVANJE: Odgovor na postavljeno pitanje dobili smo u jednom dijelu intervjua u emisiji Telering. Gost Milan Radović, akcionar Nove Banke i “pojačanje” DNS-a, razgovarao je s voditeljem Matom Đakovićem o zaduženosti RS-a, koju je bankar ocijenio kao “srednje zaduženu”. Tu priliku je Đaković iskoristio da, kao da je sam zaprepašten tom činjenicom, istakne: “Čekajte, vi ste otprilike meni potvrdili ono što govore Željka Cvijanović i Milorad Dodik. Znači, oni su iznijeli tačne podatke. Opozicija kaže malo drugačije.” Iako se trenutak činio pomalo patetičnim pokušajem suptilnog propagiranja, Radović je znao odgovoriti sa stanovišta struke da je opozicija iznijela sve tačne podatke kada je kritizirala rast bruto domaćeg proizvoda RS-a, odnosno zaduženje. Nažalost, Mato Đaković je svjestan kako funkcionira medij na kojem radi i kako tokom intervjua nametnuti svoj narativ, odnosno “staviti nekome riječi u usta”, pa je veoma izvjesno da se, iz perspektive gledalaca, Radović složio s Dodikom i SNSD-om.

SAVJET STUDENTIMA: Međutim, ono što je interesantno u razgovoru o mladima, bio je trenutak kada je Radović govorio o svojim studentima u Istočnom Sarajevu. Đaković ga je pitao da li mladi moraju biti dijelom nekih “političkih partija” kako bi došli do zaposlenja, na šta je Radović rekao kako su njegovi studenti “izuzetno obrazovani, informatički, govore jezike i vrlo su predani fakultetu” i da bi ih bilo poželjno odmah zaposliti, ali da je to teško zbog manjka radnih mjesta. Na pitanje, time, nije dao konkretan odgovor, nego je objasnio da je za očekivati da dođe do “partokratije” kada je riječ o zapošljavanju mladih. Pošto se Radović sprema preko DNS-a ostvariti svoje političke ciljeve u skorijoj budućnosti, nadati se da će kao eventualni predstavnik naroda imati više sluha u osuđivanju stranačkog zapošljavanja, umjesto da suzdržavanjem koje je pokazao u emisiji daje studentima indirektno do znanja “šta im je činiti” ako žele posao.

N1: Novi dan – 14. august 2018.

ALTERNATIVNI MEDIJI: Draško Stanivuković, odbornik PDP-a u Gradskoj skupštini Banjaluke, gostovao je na N1 televiziji, govoreći o pozitivnim iskustvima u korištenju društvenih mreža za ukazivanje na probleme u lokalnoj zajednici. Njegovi videoklipovi u kojima lično demonstrira (ne)kvalitetu “predizbornog asfalta” u Banjaluci i ukazuje na druge propuste u infrastrukturi, osigurali su mu na hiljade pratilaca, ali i komentar Željke Cvijanović, koja ga je nazvala “nevaspitanim”. Kao najmlađi odbornik u RS-u, Stanivuković je uspio društvene mreže tretirati kao odgovor na “kupljene medije”, kako je okarakterizirao većinu televizija u ovom entitetu. Svjestan je da mnogi ljudi pridodaju težinu i značaj onim političarima koji se pojavljuju na televiziji, tj. oni kojima se ustupi medijska platforma ove vrste. Međutim, smatra da kroz svoj “jednostavan” pristup, kako ga naziva, ljudima prenosi suštinu problema i da je ta demokratizacija medija alat koji će dovesti do potrebnih promjena. Nažalost, iako Stanivuković smatra da je inovativan političar jer koristi društvene mreže u svrhu propagiranja svojih politika, vladajuće stranke u BiH pomoću “botova” i lažnih profila već dugo vremena i uveliko oblikuju javno mnijenje glasača.

BRATSTVO I RELATIVIZACIJA: Iako zamišljena kao pozitivna priča o mladom političaru koji se bori za svoju lokalnu zajednicu, intervju je krenuo u čudnom smjeru kada se počelo pričati o nešto ozbiljnijim političkim temama. Stanivuković je tako spomenuo da planira ući kao poslanik u Narodnu skupštinu Republike Srpske, te da time želi ostvariti također pozitivne rezultate. Voditeljica Minela Jašar mu je na to postavila pitanje o mogućem glasanju Narodne skupštine RS da se odbaci izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004. čime bi ga Vlada RS-a mogla staviti van snage. Konkretno, pitala ga je kako bi on glasao da se nađe u toj situaciji da glasa protiv odluke Ustavnog suda BiH i Međunarodne presude. Stanivuković je počeo govoriti o “stradanjima na svim stranama” i naglasio da ne treba gledati u prošlost. Jašareva je, međutim, bila uporna i htjela je da čuje jasan i konkretan odgovor na postavljeno pitanje. Nije ga, međutim, dobila. Umjesto njega, Stanivuković je servirao priču o tome kako ima prijatelje i bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, te da se trebamo “pomiriti s time da svaki narod ima svoju istinu”, što se ne može drugačije protumačiti nego kao relativizacija. Izgleda da je ona neophodna čak i mladima koji ostanu u ovoj državi i odluče se politički angažirati.

PRESJEK:

Al Jazeera Balkans je govorila o odlasku mladih, ali se držala ustaljenih fraza, ignorirajući ulogu koju mladi imaju na izborima. RTRS je progovorio o javnoj tajni stranačkog zapošljavanja i dao omladini suptilnu sugestiju šta im je činiti ako žele zaposlenje. N1 je govorio o primjeru uspješnog mladog političara, ali i o tome kako, po svemu sudeći, poštivanje međunarodnih presuda nije neophodno za stvaranje zdravih politika i političkog društva.