Foto: N1

Mnogo je aktuelnih tema koje traže pažljivu i detaljnu žurnalističku obradu, a najveće rizike od svih njih sadrži ona o naoružavanju

 

BNTV: Izazovi – 16. februar 2018.

BEZ POLITIČKE AMBICIJE I DLAKE NA JEZIKU: Izazovi su prethodne sedmice fokus stavili na temu “poljoprivrede i ekonomije, odnosno proizvodnje i trgovine Bosne i Hercegovine”, kako je u uvodnom obraćanju navela voditeljica Nataša Miletić. Gosti Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja Republike Srpske, Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, i Dušan Nešković, pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tokom emisije prokomentirali su rast trgovinske razmjene u 2017. u odnosu na prethodnu godinu, te su pokušali dati odgovor na pitanje kako da BiH postane konkurentnija na evropskom tržištu. Međutim, dok su oni svoje odgovore davali u očekivanom političkom maniru, četvrti gost, Milorad Krstić, vlasnik prehrambene industrije Sava Semberija, odlučio je odmah na početku svima u studiju dati do znanja da “nema političke ambicije” i da će zbog toga “možda da kaže malo nepopularne stvari”. Krstić je odbio da prihvati čestitke koje mu je uputio voditelj Goran Gajić na uspješnom plasiranju proizvoda na evropsko tržište. Krstić mu je objasnio kako nije krajnji cilj izvoz, ukoliko ćemo kao država podjednako ili čak u većoj količini uvoziti taj isti proizvod od stranog proizvođača. Nadalje, skrenuo je pažnju na domaćeg potrošača koji ima odgovornost kupovati domaće, a ne da zbog nekog “kompleksa niže vrijednosti“ misli da je proizvod iz Njemačke ili neke druge države superiorniji od domaćeg. Tu društvenu odgovornost je kasnije proširio i na ostale aspekte života u državi, naglasivši da smo “skloni odgovornost prebacivati na politiku”. Ovi njegovi stavovi su posebno zanimljivi kada ih usporedimo s odgovorima ostalih gostiju, koji su bez ustručavanja sebi pripisivali zasluge o relativno malom porastu trgovinske razmjene spomenutom na početku.

PODSTICAJI TEBI, GLAS MENI: Nezaobilazna tema kada se u BiH govori o poljoprivredi bili su podsticaji. Krstić je i na tu temu imao komentar u kojem je osudio politiku podsticaja i načina na koji se on raspoređuje među privrednicima. Naglasio je kako on niti lično niti na ime firme nije dobio podsticaj i da mu je takva vrsta pospješivanja privrede nelogična jer daje prostora manipulaciji. Potaknut Krstićevom otvorenošću, voditelj Goran Gajić je tokom rasprave postavio prvo i jedino konkretno popratno pitanje u čitavoj emisiji: “Zašto, kada govorimo o poljoprivredi, samo govorimo o podsticaju?” Pitanje je bilo upućeno Nemanji Vasiću, čiji se odgovor sastojao od nekolicine floskula koje na kraju nisu izrodile konkretan odgovor.

 

ATV: Apostrof – 16. februar 2018.

JE L’ SARAJ’VO GDJE JE NEKAD BILO? Voditelj emisije Apostrof Vedran Škoro je s gostima najviše vremena proveo u razgovoru o susretu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Savjetnica predsjednika RS-a Nina Sajić zauzela je stav kako ne treba “nasjedati” floskulama novinara iz Hrvatske, koji se koriste izrazima kao što su “Vučić je matirao Kolindu” i sl., kako bi se od posjete napravila jedna vrsta utakmice. Primijetila je i kako “hrvatski folklor” uvijek dočekuje Vučića prilikom njegovih posjeta toj državi. Dalje, BiH je nazvala “zaleđenim konfliktom”, insinuirajući time da se i dalje vode nacionalne politike koje su usmjerene jačanju nacionalnih identiteta i “neovisnosti” entiteta RS-a, a ne stvaranju građanske BiH. Otpor prema građanskoj ideji, odnosno mogućnosti izmjene Izbornog zakona, naglasila je oslanjajući se na izjavu Dragana Čovića o stvaranju islamske države pod plaštom građanske.

Sajić je u nastavku emisije ostala na temi položaja RS-a i ugroženosti njenog ustava, kao i ugroženosti srpskog i hrvatskog naroda, da bi u istom dahu definirala bošnjački identitet kao identitet koji se “bazira na viktimizaciji”. Politolog Zlatko Hadžidedić se nadovezao na to, rekavši kako je sve što je nabrojala viktimizacija. Kada je voditelj u uvodu emisije predstavio Hadžidedića kao jednog od gostiju, upitao ga je za mišljenje o posjeti Vučića Hrvatskoj riječima: “Koji je vaš pogled na posjetu, da ne kažem pogled Sarajeva?” Da li jedan čovjek može biti glasnogovornik “Sarajeva” i koliko smisla ima jedno novinarsko pitanje ovako formulirati?

EVROPSKE STUDIJE I BALKANSKI ŠOVINIZAM: Nakon videopriloga u kojem Grabar-Kitarović daje izjavu kako je tokom posjete srbijanskog predsjednika imala priliku razgovarati s “evropskim Vučićem”, gost Miša Đurkić, direktor Instituta za evropske studije u Beogradu, daje komentar kako je gospođa Kolinda “šarmirana Vučićem”. Da li bi se Đurkić koristio istim rječnikom da se radilo o dva muškarca?

VODITELJ NIJE LAKO BITI: Najbizarniji trenutak emisije se, međutim, desio kada su Hadžidedić i Sajić u jeku rasprave o tome da li su ustavne promjene u BiH moguće, prekinuti od strane voditelja zbog telefonskog poziva gledaoca. Kada se poziv završio, voditelj je promijenio temu a da Hadžidedić nije imao priliku dovršiti repliku sugovornici. Potaknut pitanjem gledaoca, voditelj je nasumično počeo čestitati krsnu slavu “onima koji slave”, što je Hadžidedić prekinuo pitanjem: “Mogu li sad završiti svoju misao?”

 

AL JAZEERA BALKANS: Kontekst – 19. februar 2018.

KO ĆE NAS LIJEČITI? U razgovoru s Damirom Gugićem, vanrednim profesorom na Medicinskom fakultetu u Osijeku, otvorena je tema o odlasku ljekarskog kadra iz BiH i regije. Gugić navodi kako, prema njegovom iskustvu, ljekari i zdravstveni radnici odlaze ne samo zbog finansijskih i materijalnih motiva nego i zbog neorganiziranosti sistema zdravstvene zaštite kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim zemljama. Predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije Rade Panić potvrđuje ovu tezu i ide korak dalje, opisujući situaciju kao “gašenje državnog zdravstva”. Kao razlog tome navodi političko (stranačko) zapošljavanje “glasača koji se sad moraju negdje zaposliti”. Na pitanje o broju ljekara koji odlaze iz države, Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, navodi kako Ministarstvo “od javnosti krije prave podatke” o odlasku zdravstvenog kadra, ali u svom odgovoru ostaje (politički) suzdržaniji od svoga kolege iz Srbije.

BHT1: Politički magazin – 21. februar 2018.

KO TO TAMO ZVECKA? Organizacija Srbska čast je zvanično definirana kao paravojna formacija, barem ako se vodimo izjavom Gorana Kovačevića, profesora Fakulteta za kriminalistiku UNSA, koji tako tvrdi u prvom prilogu Političkog magazina. Pažnja je posvećena naoružavanju političkih snaga Republike Srpske, a izjava profesora Kovačevića naslućuje objedinjenje policije RS-a i spomenutih paravojnih jedinica u jednu “kompaktnu vojnu silu” u slučaju “izbijanja eventualnog sukoba”. U nastavku priloga fokus je stavljen na utjecaj koji zveckanje oružjem može imati na psihu društva i pojedinca, što je pomalo ironično s obzirom na izjave koje su našle svoje mjesto u prilogu.

NE BRŽE OD TENDERA: Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, s Draganom Lukačem na čelu, raspisalo je javni tender za nabavku radara i nadzornih kamera. Novac od naplaćenih kazni za prvu godinu u projiciranom iznosu od 21 milion KM bit će podijeljen između javnih i privatnih partnera. Odabrane firme su osnovane jedan, odnosno dva mjeseca prije raspisivanja tendera; bile su jedine koji su podnijele konačnu ponudu na tenderu; i ministar Lukač predviđa da će se “vjerovatno vrlo brzo ići u potpisivanje ugovora s ovom firmom”. Reporter priloga Ljubiša Davidović koncizno, jasno i objektivno, koristeći se podacima međunarodne nevladine organizacije Transparency International BiH, donosi reportažu o ovoj potencijalnoj “aferi“, ali ne zalazi u subjektivnu spekulaciju. Profesionalno novinarstvo na nivou zadatka.

N1: Pressing – 21. februar 2018.

ŠTA SI U KAVU STAVILA? Gost Pressinga, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, razgovarao je s voditeljem Amirom Zukićem o svojoj poziciji unutar Predsjedništva i odnosu s ostalim članovima, Izetbegovićem i Čovićem. Ivanić je nastojao pojasniti svoju poziciju kao jednu vrstu tampon-zone između “Međunarodne zajednice, Dodika i Izetbegovića”, karakterizirajući sebe kao neutralnog aktera (pogotovu kada je riječ o trenutnim “sukobima” u Federaciji). Zukić je razgovor ubrzo vratio na svoje prvobitno pitanje o odnosu s ostalim članovima Predsjedništva, na šta je Ivanić priznao da niti sa Čovićem niti s Izetbegovićem “ne pije toliko često kafu kao nekada”. Iako se činilo nevažnim, ovaj pomalo opušteni dio intervjua poslužio je kao uvertira u razgovor o mogućoj kandidaturi Ivanića na predstojećim izborima, pa je gost okrenuo ploču i zaključio kako je pozicija na kojoj je trenutno idealna za set njegovih vještina i da bi, prema njegovim riječima, s bilo kim ko dođe na mjesta ostala dva člana mogao ostvariti produktivnu suradnju. Da li će s tim novim piti češće kafu, to Zukić nije pitao.

VEĆI “SRBIN” OD DODIKA: Tokom intervjua, Ivanić je počeo nabrajati svoje doprinose i uspjehe u odbrani interesa Republike Srpske, dodavši kako on o njima rijetko govori i ne naglašava ih kao što to čini Dodik. Razgovor, odnosno taj konkretni monolog o sopstvenim zaslugama, počinjao je ličiti na predizborni govor, što je i voditelj primijetio i odmah intervenirao. Na pitanje da li će se kandidirati za predsjednika, međutim, nije dao direktan odgovor, ali je naglasio da je indirektno prije četiri godine, kada je porazio tadašnju kandidatkinju Željku Cvijanović, dokazao da se može mjeriti s Dodikovom političkom mašinerijom.

Presjek

BN i Al Jazeera Balkans su s emisijama Izazovi i Kontekst pažnju usmjerili na opipljivije teme o problemima u poljoprivredi i zdravstvenom sistemu u BiH, iako su veoma lako mogli zapasti u začarani krug izvještavanja o zveckanju oružjem, ignorirajući činjenicu da se time doprinosi onome o čemu se izvještava. U tu zamku je zapao BHT1 u svom Političkom magazinu, ispravivši se, međutim, odmah nakon toga objektivno urađenom reportažom o tenderu za nabavku radara i sigurnosnih kamera u RS-u. Apostrof ATV-a prošle se sedmice nije mogao odlučiti da li želi biti ozbiljna politička emisija ili ne, dok su Pressing i N1 bili ponovo na visini zadatka.