Foto: NAP

Zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde zasjenio je sve ostale aktuelnosti. Uhićenje Amira Zukića prošlo je ispod radara

 

BHT1: KONSENZUS BAKIRA IZETBEGOVIĆA I BHT1

14. – 20. februar 2017.

ZUKIĆ U SJENI REVIZIJE: Vijest o hapšenju Amira Zukića, generalnog sekretara SDA, vrtjela se u informativnom bloku Al Jazeere Balkans već u šest sati, u petak 17. februara. Sat vremena kasnije, urednik Nikola Marković donosi o tome tek kratku crticu, a ništa bolje nije niti dan kasnije u pripremi urednice Adele Topalović. Zukić, osumnjičen za niz krivičnih djela u vezi sa nezakonitim zapošljavanjima, ostao je u sjeni velikih vijesti (u prvom redu natezanja oko zahtjeva za reviziju pred Međunarodnim sudom pravde) kao da baš svaki dan gledamo kako se hapse visoki stranački dužnosnici. Šta se sve moglo uraditi sa ovom viješću? Pa, bilo je dovoljno jednostavnom pretragom prisjetiti se medijskih navoda ili Žurnalovog članka iz septembra prošle godine gdje je detaljno opisan navodni način rada organizovane kriminalne grupe koja je stranku pretvorila u oruđe za kriminalno bogaćenje. Ili mogle su se, tačnije, morale su se tražiti reakcije iz vrha SDA, jer osumnjičeni nije lice s inicijalima i slučajnom stranačkom karticom, već sam generalni sekretar. Postoje i druge teme osim revizije koje se mogu priupitati Bakira Izetbegovića i družinu.

SLOŽENA PRAVNA OCJENA: U petak smo saznali sa skupa pod pokroviteljstvom Izetbegovića da BiH pokreće zahtjev za reviziju presude po tužbi protiv Srbije. Već sutradan uredno su skupljeni svi važniji odjeci, ali napravljen je propust u javljanju ispred Vijećnice sa “skupa”, kako je samo kršten “konsenzus više od 50 ljudi”, kako ga pak naziva organizator-član Predsjedništva. Ika Ferrer Gotić je na pitanje spikerke da li postoje novi osnovi i dokazi koji opravdavaju zahtjev za reviziju, samouvjereno odgovorila kako oni zaista postoje, te je potom nastavila sumirati skup zadivljujućeg konsenzusa. Ferrer Gotić se upustila u složenu pravnu ocjenu, saopštavajući svoj sud o osnovanosti kao aksiom, valjda zavedena euforičnim jednoglasjem koji je frcao iz izjava okupljenih, zaboravljajući da se javljala u svojstvu novinarke, a ne sudionice sastanka.

IZDVOJENO:

Najavljeno ukidanje porodilišta u Prnjavoru i Derventi pogodilo je žitelje ovih gradova. Subotnji dnevnik Adele Topalović ozbiljno je pristupio vijesti, konsultujući više sagovornika i različitih mišljenja.

OCJENA: 4

FTV: ZAŠTO TREBA GLEDATI INTERVJU SA BAKIROM IZETBEGOVIĆEM?

14. – 20. februar 2017.

ZAŠTO GLEDAMO INTERVJUE NA FTV-u I PINKU? FTV, kojem se ovdje znala pripisati stranačka obojenost, iznenađujuće ili ne, u petak je bio mjesto sa kojeg je bošnjački član Predsjedništva odlučio objasniti odluku da se podnese zahtjev za reviziju presude uprkos protivljenju Mladena Ivanića i zvanične Banjaluke. Razgovor je vodila Jelena Blagojević, a urednica je taj dan bila Jadranka Milošević. Dinamici razgovora moglo bi se štošta prigovoriti, a naročito da je nedostajalo popularnog presijecanja sagovornika, ali jedno se mora pohvaliti. Izetbegovića se pitalo sve ono što jeste aktuelno i relevantno, tj. ništa se nije prećutkivalo. Ima li Sakib Softić legitimitet, postoje li novi dokazi, komentar na reakcije, pa i na Zukićevo hapšenje… Blagojević je sve to pretresla u intervjuu koji će drugi mediji vjerovatno koristiti kao izvor. Istina, ostaje žal što ga nije priupitala više, drskije, ili samo profesionalnije o stanju unutar stranke i političkoj i moralnoj odgovornosti vrhuške kada se njen visoki funkcioner tereti za najteža koruptivna krivična djela. Postoji to preimućstvo medija koje favorizuju vladajući političari, koje se sastoji bar u tome da imaju tu privilegiju da ih uopšte pitaju, pa ako se tu pretresu još i sve važne teme, javnost se može upustiti u iščitavanje poslatih poruka. Zato se npr. Vučićeva gostovanja na Pinku gledaju jer on rijetko gdje drugdje i gostuje, a ako se još pojavi neko ko će ga zaista i pitati sve što treba pitati, koliko god to blago bilo, radosti kraja nema.

KO SE OKUPIO U VIJEĆNICI? Na BHT1 je skup u Vijećnici nazivan samo skup, dok je urednica Milošević koristila širu opisnu formulaciju izrazito demokratskog naboja: “brojni predstavnici bh. pravnog, kulturnog, političkog i vjerskog života”. U stvarnosti bili su tu lideri većine političkih stranaka koji se uglavnom imenuju kao stranke s bošnjačkim predznakom i predstavnici organizacija i inteligencije koji smatraju da postoje osnovi za ponovno obraćanje Međunarodnom sudu pravde. Javno mnijenje je duboko polarizovano po ovom pitanju. Od žustrog protivljenja iz Republike Srpske, preko HDZ-ove ravnodušnosti, do podrške reviziji koja dolazi uglavnom iz Sarajeva. Možda bi najpreciznije bilo kazati da je to bio skup pod (političkim) pokroviteljstvom lidera SDA.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Naslov možda najbolje sažima sedmicu iza nas jer peripetije oko revizije koju je najavio Izetbegović stavile su u drugi plan i štetu koju bi njegova stranka mogla pretrpjeti zbog optužbi da je njen visoki funkcioner organizovao tzv. stranačka zapošljavanja. Da li je to na djelu bilo saniranje štete koja bi mogla nastati ili je to Njegovo veličanstvo komedijant slučaj pogledao SDA? Fascinira lakoća s kojom se ovdašnji mediji ujedine oko teme koju prate, a kojoj političke elite u isti mah pridaju najveću pažnju. Zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi protiv Srbije zaledio je vrijeme i sve ostale aktuelnosti, pa čak i onu da je uhapšen generalni sekretar vladajuće stranke. Zukićevo uhićenje prošlo je ispod radara kroz kratke crte i minorizaciju vijesti koja nije kićena ekskluzivitetom koji je zaslužila. To je posvjedočilo da živimo u političkoj i medijskoj kulturi u kojoj su prošlost i politikantska borba za njenu interpretaciju stavljeni ispred svakog aktuelnog trenutka, pa i onog koji je od najvećeg interesa za javnost.