Foto: hnip.hr

Zastupljenost tema koje se bave demokratskim i etičkim načelima je zadovoljavajuća na tri javna fakulteta u BiH. Ključno je pitanje koliko su profesori uspješni u prenošenju tog znanja na studente

Baviti se novinarstvom podrazumijeva baviti se javnim interesom, boriti se za transparentnost javne vlasti, utvrđivati i praktikovati etička načela profesije, kao i obavljati jednu od osnovnih funkcija novinarstva – funkciju „psa čuvara“. Isto tako, novinarstvo je profesija koja svoju posebnu ulogu obavlja u društvima u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina. U ovakvim okolnostima se medijima daje zadatak da arhaične i tradicionalne odnose medija, države i društva zamijene demokratsko-participativnim duhom. Demokratska država možda nije savršena, ali novinarstvo može i treba pomoći u širenju ideja o transparentnosti javne vlasti, javnom interesu, ljudskim pravima, etičkim načelima i slično.

U ovom tekstu se daje pregled stanja u kojem se nalazi obrazovanje novinara na javnim visokoškolskim institucijama u Sarajevu, Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci. Prije analize definisaćemo neke osnovne pojmove koje koristimo u ovom radu. Prvo, javni interes posmatramo iz medijskog ugla, tj., za medij koji radi u interesu najvećeg broja građana može se smatrati da obavlja tu funkciju. To nikako ne treba miješati s konceptom javne radoznalosti: ono što privlači pažnju najvećeg broja ljudi ne mora biti javni interes. Drugo, transparentnost javne vlasti posmatramo kao demokratsko načelo participacije građana, jer što je neka vlast otvorenija to je društvo više upoznato sa svojom dobrom ili lošom izbornom odlukom. Treće, da bi društvo bilo demokratsko, neophodno je da počiva na konceptima vladavine prava i ljudskih prava, što, najkraće rečeno, znači da su pred zakonom svi jednaki i da ne postoje dvostruka mjerila.

Pored navedenog, cilj ovog teksta je da utvrdi na koji način se gore spomenuta demokratska načela izučavaju na fakultetima novinarstva u Bosni i Hercegovini. U analizi se oslanjamo na dva izvora: prvi je analiza studijskih programa i silabusa predmeta, a drugi su izjave profesora, asistenata i studenata koji studiraju ili rade na tim fakultetima. Ograničenje ovog metoda je moguća neusklađenost silabusa i stvarne prakse na fakultetima, ali možemo smatrati da neki predmeti moraju izučavati demokratska načela (sociologija, uvod u političke nauke, medijske regulative i slično).

Fakultet političkih nauka, Sarajevo

Odsjek za novinarstvo u Sarajevu se nalazi na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Sistem studiranja je bolonjski, s tri godine dodiplomskog studija, dvije godine mastera i tri godine doktorskih studija. Analiza prvog ciklusa studijskog programa novinarstva pokazuje da se teme ljudskih prava, transparentnosti javne vlasti, vladavine prava i etička načela novinarstva izučavaju na predmetima:

  • Uvod u sociologiju − obuhvata teme demokratije i ljudskih prava, kao i teme razvoja države i društva;
  • Medijske regulative − izučavaju teme slobode medija i demokratskog društva, kao i primjere presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu;
  • Teorije medija − izučavaju teme prava manjinskih zajednica i izvještavanja o manjinama;
  • Opšta komunikologija, Teorija informacija i Poslovno komuniciranje − izučavaju teme javnog interesa;
  • Javno mnijenje − obuhvata teme transparentnosti javne vlasti i razvoja demokratije;
  • Uvod u filozofiju, Medijska kultura, Novinarska publicistika, Mediji i politika obuhvataju sve navedene teme;
  • Politički sistem BiH i Etika javne riječi − govore o etičkim načelima.

Dakle, naša analiza pokazuje da se navedeni koncepti izučavaju na minimum trinaest predmeta. Uzimajući u obzir da se na fakultetu prosječno izučava deset predmeta po godini, jasno je da obrazovanje novinara u Sarajevu ima zadovoljavajući broj predmeta u kojima budući novinari mogu steći znanja o demokratskim i etičkim načelima.

Profesorica Lejla Turčilo kaže da se na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu ove teme izučavaju u velikom broju predmeta, kao i na klinikama medijskog prava gdje studenti učestvuju. Ipak, ima i nekoliko nedostataka.

„Bilo bi dobro da se o pojmu javnog interesa šire diskutuje sa studentima kroz zaseban predmet ili kroz više različitih predmeta, budući da se doista u praksi pokazuje da mali broj njih uopće zna i razmišlja o javnom interesu i društvenom dobru kao temeljnim postulatima profesionalnog djelovanja“, kaže Turčilo, s napomenom da ipak postoji rješenje: „Ključna sugestija u ovom kontekstu bila bi da se izučavanje ovih tema više zasniva na konkretnim, praktičnim primjerima, a manje na teorijskim osnovama i filozofskim promišljanjima koja za studente kada uđu u profesiju često (p)ostanu neprimjenjiva u praksi.“

Fakultet političkih nauka, Banja Luka

Odsjek za novinarstvo i komunikologiju jedan je od četiri odsjeka na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Studiranje se odvija po bolonjskim principima, gdje prvi ciklus traje četiri godine, master jednu, a doktorske studije tri godine. Predmeti koji sadrže oblasti o demokratskim i etičkim načelima su:

  • Uvod u sociologiju, Uvod u filozofiju i Uvod u političke nauke − sadrže teme ljudskih prava, vladavine prava, transparentnosti javne vlasti i etike;
  • Osnove prava i Uvod u socijalnu politiku − izučavaju teme vladavine prava, pravne države i ljudskih prava;
  • Javna uprava i Javno mnjenje − izučavaju teme transparentnosti i vladavine prava;
  • Medijske regulative, Novinarska etika i Uređivačke politike u medijima − obuhvataju teme etičkih načela, transparentnosti i ljudskih prava;
  • Uvod u komunikologiju i informisanje, Teorije medija, Sistemi informisanja i Istraživačko novinarstvo − obuhvataju teme javnog interesa.

Naša analiza u Banjoj Luci pokazuje da je situacija veoma slična onoj u Sarajevu, gdje se u 14 predmeta eksplicitno izučavaju demokratska i etička načela. Profesor Aleksandar Bogdanić s Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci je mišljenja da su ovakve teme neophodne na fakultetima novinarstva kako bi se razvijalo kritičko mišljenje kod studenata.

„Da bi demokratsko društvo moglo da funkcioniše, neophodno je da su svi građani svjesni svojih osnovnih prava i obaveza vlasti. To važi i za novinare koji treba da u svakodnevnom radu uočavaju kako se ta prava i odgovornosti poštuju ili krše, a kroz izvještavanje o pojavama koje se tiču spomenutih tema novinari daju i značajan doprinos u informisanju građana o njima“, kaže Bogdanić.

Njegov stav dijeli i profesorica Tatjana Duronjić, koja kaže da u okviru akademskog obrazovanja postoje programske cjeline iz različitih naučnih oblasti, među kojima su i odnosi medija i politike.

„Ova pitanja zahtijevaju da se nastava ne izvodi samo eks katedra, već kroz kontinuiranu interakciju i inicijativu studenata i njihovih profesora da se organizuju radionice, seminari, retoričke vježbe i slično. Bilo bi veoma korisno kada bi naši studenti shvatili da zvanja donose odgovornost za javni rad i djelovanje, te da je najbolji način da to akceptiraju uporedo s obrazovanjem, ako im to vlastitim primjerom pokažu njihovi profesori“, zaključuje Duronjić.

Filozofski fakultet, Istočno Sarajevo

Katedra za novinarstvo u ovom gradu se nalazi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Koncept studiranja takođe je bolonjski: prvi ciklus traje četiri godine, a master jednu. Predmeti koji sadrže teme o demokratskim i etičkim načelima su:

  • Uvod u sociologiju, Uvod u filozofiju i Politikologija − sadrže teme ljudskih prava, vladavine prava, transparentnosti javne vlasti i etike;
  • Uvod u komunikologiju i informisanje, Teorije medija, Sistemi informisanja BiH/RS, Istraživačko novinarstvo i Novinarska deontologija − obuhvataju teme javnog interesa;
  • Javno mnjenje i Mediji i politika − izučavaju teme transparentnosti i vladavine prava;
  • Pravna regulacija medija, Socijalna politika i Medijska pismenost − sadrže teme o ljudskim pravima i javnom interesu.

Analiza fakulteta za novinarstvo u Istočnom Sarajevu pokazuje da su demokratska i etička načela kao nastavne jedinice zastupljeni u dovoljnoj mjeri. Vuk Vučetić, viši asistent na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže da je tokom svog studija imao percepciju o tome kako teorijski predmeti ne trebaju biti predmet izučavanja, ali se to vremenom promijenilo.

„Možemo konstatovati da Katedra u dobroj mjeri nudi mogućnost sticanja znanja iz tih oblasti. Problem je što postoji relativno mala zainteresovanost studenata novinarstva za ta znanja, koja je, po mom mišljenju, neutemeljena. Smatram da je za kvalitetno obrazovanje novinara podjednako potrebno teorijsko i praktično znanje, i ne bih se složio s postojećim mišljenjem kako je značajno fokus staviti samo na praktične predmete na ovom studiju. Mišljenja sam da je za novinara vrlo važno da bude dobro teorijski potkovan ne samo iz komunikoloških i medijskih već i iz socioloških i filozofskih oblasti kako bi bolje razumio društvenopolitičku svakodnevicu“, kaže Vučetić.

Izvještavati o pitanjima koja će pomoći građanima da razumiju društvenu stvarnost

Naša analiza studijskih programa novinarstva na tri javna univerziteta u Bosni i Hercegovini pokazuje da postoji razvijena svijest o značaju izučavanja demokratskih i etičkih načela. Ako trenutno zanemarimo raspravu o tome da li je novinarstvo profesija ili nije, možemo tvrditi da je upravo taj dijapazon predmeta ključan u očuvanju ovog značajnog poziva. U vremenu kada novinarstvo nije privilegija nego svakodnevica različitih građana koji tvrde da se bave tim zanimanjem (bez obzira na formalno obrazovanje), neophodno je pojačavati teorijsko i praktično prisustvo tema o kojima smo govorili. U doba pametnih telefona i brzog interneta svako može postati novinar u najširem smislu, ali samo pojedinci koji razumiju javni interes, vladavinu prava i etička načela mogu (p)ostati novinari u užem smislu: osobe kojima je primarni cilj izvještavati o pitanjima koja će pomoći građanima da razumiju svijet oko sebe i na ispravan način djeluju u njemu.

Glavni zaključak ove usko fokusirane analize je da u Bosni i Hercegovini postoje uslovi za obrazovanje novinara koji razumiju šta znači raditi u javnom interesu, boriti se za transparentnost vlasti, zagovarati ljudska prava i praktikovati etička načela. Kroz široku lepezu teorijskih znanja iz sociologije, komunikologije, prava, politologije i socijalne politike studenti mogu usvojiti znanja odgovornog novinara. Odgovoran novinar ne mijenja javni za politički interes ili senzacionalizam; on razumije kako ispravno tumačiti pravne akte i pozivati se na poštovanje ljudskih prava; on zna kada je potrebno podnijeti zahtjev za pristup informacijama; ali najvažnije − on ne stavlja na kocku svoj novinarski kredibilitet radi trenutne slave viralnog senzacionalizma.

 “Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)”