Kako će se priča o navodnom protežiranju Lutrije BiH na kraju rasplesti, ostaje da se vidi. Međusobna medijska optuživanja i špekulacije, te netransparentno ponašanje državnih institucija nisu dobar indikator. Nažalost, tokom istraživanja ove vruće teme dobili smo odgovor samo od jedne strane. Lutrija se nije oglasila

Pri donošenju Izmjena Zakona o igrama na sreću, čiji su inicijatori Amir Zukić i Omer Škaljo, došlo je do neslaganja koalicijskih partnera. Jedan od glavnih razloga razmimoilaženja između Vlade Federacije BiH i predstavnika kladioničara, odnosno između SDA, koja insistira na donošenju Izmjena zakona, i HDZ-a, koji se protivi, jeste navodno favoriziranje Lutrije BiH, čiji je vlasnik Vlada Federacije BiH. U diskusijama i medijskim istupima išlo se tako daleko da se tvrdilo da će Lutrija BiH imati monopol na organiziranje igara na sreću budući da će se privatne kladionice zatvoriti, ali i da će novac iz Lutrije BiH ići u inostranstvo. No, u čemu je navodna prednost Lutrije BiH i koliko su tvrdnje privatnih priređivača igara na sreću osnovane?

Koliko ko daje državi?

Jedan od osnovnih problema koje su iznijeli predstavnici privatnih priređivača igara na sreću, a koji se odnosi na položaj Lutrije BiH, jeste činjenica da Lutrija BiH nije u fiskalnom sistemu te da ima mnogo širi dijapazon organiziranja igara. Osim toga, tvrde da Lutrija BiH ima neznatan udio u novcu koji državi ide od igara na sreću. Ivan Lovrić, predstavnik privatnih priređivača igara na sreću tvrdi: “Lutrija BiH već ima određene prednosti u odnosu na privatne priređivače igara na sreću, a one se ogledaju kroz to da Lutrija BiH nema obavezu da evidentira promet putem fiskalnih uređaja dok privatne kladionice imaju; Lutrija BiH ima mogućnost držanja multigame aparata na svojim uplatnim mjestima kao i prodaju raznih srećki. Nemoguće je da samo Lutrija BiH bude oslobođena od obaveze evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja, jer Zakon o fiskalnim sistemima u članu 5., stavak 3., kaže da Vlada FBiH Odlukom može od obveze fiskalizacije izuzeti samo cijelu djelatnost, a nikako samo određeni privredni subjekt pojedinačno. Prema članku 19. trenutnog Zakona o igrama na sreću, Lutrija BiH ima pravo i na upis dodatne djelatnosti, dok privatni priređivači igara na sreću tu mogućnost nemaju.

Ukoliko dođe do usvajanja zakona, koji je predložen krajem 2016. godine, bez njegovih dodatnih promjena privatne kladionice će zatvarati svoja uplatna mjesta i upravo na taj način će se realizirati monopol Lutrije jer im se otvara tržište, a mogu priređivati sve igre što priređuju privatni priređivači igara na sreću. Nove izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću drugačije tretiraju Lutriju BiH od ostalih privatnih priređivača igara na sreću i po osnovu oporezivanja, tako da multigame aparate koje dozvoljavaju Lutriji oporezuju sa 25% na razliku uplate i isplate, dok klasične lutrijske igre samo 10% na dobitke. Također, Lutrija BiH nema obavezu plaćanja odobrenja za rad koje privatne kladionice plaćaju u iznosu od 50 000 KM, niti je dužna plaćati naknade za otvaranje novog uplatnog mjesta (10 000 KM) ili preseljenje postojećeg (5000 KM).”

Uz ovo Lovrić tvrdi da su u prvih šest mjeseci 2016. godine kladionice u budžet FBiH uplatile 17,83 miliona maraka na osnovu naknada i poreza, od čega 98,14 odsto otpada na privatne kladionice, pri čemu: “Lutrija BiH je uplatila sramotnih 153.000 maraka ili 0,86 odsto. Kada se uzme u obzir da Lutrija BiH ima monopol na priređivanje klasičnih igara na sreću, poput lota, tota, grebalice i slično, kao i da ima preko 570 uplatnih mjesta, evidentno je kako je ovaj iznos uplaćenih naknada sramotno nizak.”

Iz Ministarstva finansija FBiH izričito tvrde da niko neće biti protežiran ukoliko se usvoje Izmjene Zakona o igrama na sreću: “Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopuni zakona o igrama na sreću FBiH oporezuju se i kladionice i automat klubovi. S obzirom da su vrste igara na sreću kod ova dva priređivača različite, predloženo je oporezivanje na način da je ukupno porezno opterećenje približno isto, samo što je u pitanju drugačiji sistem oporezivanja. Kod kladionica se oporezuju i uplate i isplate čije stope zbirno su približno jednake stopi oporezivanja kod automat klubova koji se oporezuju samo po jednoj stopi na razliku isplata i uplata. Lutrija BiH koja je u vlasništvu Vlade FBiH u svom poslovanju ima obje vrste igara na sreću. Zakonska rješenja dovode u isti položaj sve priređivače igara na sreću.”

Zanimljivo je da je ministrica finansija FBiH Jelka Milićević bila najžešća protivnica donošenja sporne Izmjene Zakona o igrama na sreću te da je ranije tvrdila da bi donošenje predloženih Izmjena generiralo haos.

Slovo o Novomaticu

No, nije problem samo u fiskalnim i poreznim politikama.

Predstavnici kladionica već su ranije u medijima nesklonim donošenju Izmjena zakona izričito tvrdili da se novac Lutrije BiH odliva u Novomaticove, a ne državne džepove. A donošenjem Izmjena Zakona o igrama na sreću, tvrde, dobit države bi se umanjila jer bi se privatni priređivači ugasili, a novac Lutrije BiH bi išao Novomaticu. Novomatic je austrijska firma koja dobavlja automate za igre na sreću Lutriji BiH. Za tu firmu se u regionu vezalo mnogo kontroverzi. Jedna od najozbiljnijih je ona po kojoj je u Albaniji Zakon o igrama na sreću izmijenjen upravo kako bi Novomatic preko državne lutrije imao monopol nad organiziranjem ovih igara. Tvrdnje su to koje su, pak, ostale na nivou spekulacija.

No, jedna od ozbiljnijih tvrdnji glede odnosa Novomatica i Lutrije BiH je svakako ona prema kojoj se dobit Lutrije BiH na Novomaticovim aparatima ne dijeli pola-pola, nego veći dio ide Novomaticu. Iz Lutrije Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na naš upit o podjeli dobiti niti položaju u kojem se nalaze u odnosu na Novomatic. Zanimljivo, ni iz Vlade Federacije BiH nismo mogli dobiti precizne podatke:

“Vlada FBiH kao vlasnik Lutrije BiH razmatra godišnji Izvještaj o radu Lutrije BiH i u okviru svih prezentiranih podataka postoji analiza ostvarene dobiti, a sve proizvoljne ocjene i analize nisu u nadležnosti Vlade FBiH.”

Za podatke o poreznim razlikama između privatnih priređivača i Lutrije BiH te informacije o eventualnom oporezivanju automata i novcu koji je država dobila po tom osnovu, obraćali smo se Poreznoj upravi Federacije BiH, ali nam oni, uprkos usmenim obećanjima, nisu dostavili tražene podatke.

Jedna od priča koje su se intenzivno plasirale u medije jeste ona o navodnoj sprezi Amira Zukića, inicijatora Izmjene Zakona o igrama na sreću, i austrijske firme Novomatic. Od Amira Zukića, odnosno Centrale SDA, nismo mogli dobiti stav o ovom pitanju. Iz Ministarstva finansija FBiH tvrde da “za ovakve tvrdnje priređivači moraju imati debele dokaze i pozivamo sve koji posjeduju te dokaze da s njima izađu u javnost i da se pokrenu istražne radnje. To su ozbiljne optužbe koje trebaju istražiti odgovorni organi”.

Kako će se priča o navodnom protežiranju Lutrije BiH na kraju rasplesti, ostaje da se vidi. Međusobna medijska optuživanja i spekulacije, te netransparentno ponašanje državnih institucija i skrivanje podataka od građana nisu dobar indikator. A zakoni, baš kao i njihove izmjene, trebalo bi da služe građanima prije nego kladioničarskim ili vladinim lobijima.