Mjesec: Novembar 2016.

EROTIKA U SOCIJALISTIČKOJ ŠTAMPI: AKO NE DIRATE TITA, SVE MOŽE!

IZDVAJAMO

Postoji više razloga zašto su erotika, erotski, pa i pornografski magazini pronašli svoje mjesto u socijalističkom društvu. Pored činjenice da su erotika i erotski sadržaji od najstarijih vremena sa nama – od usmenih predanja, preko grčke umjetnosti, renesansnog slikarstva, književnih tema i stripa – od formalnih razloga možemo da istaknemo dva koja su vrlo važna. Prvi je taj da se nakon Titovog istorijskog “ne” Staljinu i Sovjetskom Savezu jugoslavensko društvo postepeno otvaralo prema Zapadu i zapadnim trendovima. Seksualna revolucija koja je 60-ih zahvatila zapadni svijet imala je svoje odjeke i u Jugoslaviji. Druga bitna činjenica je da Partija nije imala ništa protiv da se magazini i novine štampaju ako mogu da žive od prodaje svojih izdanja, ako njihov sadržaj nije narušavao lik i djelo Josipa Broza Tita i nije dovodio u pitanje tekovine revolucije.

Read More

SLOBODNA BOSNA PLATILA CIJENU NEPRESUĐENIH KRIMINALNIH AFERA

IZDVAJAMO

Povod za ovu tužbu bila su dva teksta u magazinu koja su objavljena tokom 2009. godine. Prvi pod naslovom “SDP potresa korupcijski skandal”. Ukratko, jedan od trojice tužitelja (Damir Hadžić) u tim je tekstovima osumnjičen za reket jednog lokalnog biznismena i navodno traženje mita, dok su druga dvojica tužitelja i funkcionera označeni kao saučesnici. Ovaj slučaj navodnog traženja mita u to je vrijeme imao veliki publicitet u domaćim medijima pod imenom “afera reket”. Tužiteljstvo BiH je vodilo istražni postupak o toj aferi više od 16 mjeseci (od 2009. do 2011.) i onda je, tiho kao i mnogo puta prije i nakon toga, 2011. godine obustavljena istraga.

Read More

FTV I BHT1: BORBA SA SADRŽAJEM I MERLINOVO “LAKO ĆEMO ZA PARE”

PLUS SEDMICE

FTV
Nije bilo priloga ili pristupa koji se izdvajaju kvalitetom.
BHT1
Prilog o studentima FPN-a u Sarajevu koji nisu mogli učestvovati u konkursu Ministarstva vanjskih poslova. Razotkrivene su nevolje svršenih diplomaca u traženju posla (petak, urednik Nikola Marković). Kako je došlo i do priznanja iz Ministarstva da se radi o propustu, samo se pokazalo koliko mediji mogu doprinijeti prepoznavanju problema i afirmaciji rješenja.

MINUS SEDMICE

FTV
Dnevnicima je nedostajao relevantan i kreativno osmišljen sadržaj.
BHT1
Olako ustupljeni prostor udarnog termina skupinama čije besjede odavno nisu novosti (slučaj Krug 99).

Read More

RTRS I BNTV: TAMO DALEKO, U FEDERACIJI…

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj novinara Borisa Andžića iz Kostajnice. Kroz priču o fudbalskom stadionu u tom gradu, u kojem, da bi loptu “izvadili iz auta” nogometaši moraju imati pasoš, novinar je još jednom upozorio na neriješen spor oko granice između Hrvatske i BiH.
BNTV
Analiza novinarke Mirjane Minić o razlozima zbog kojih više od 70 posto građana BiH želi živjeti i raditi van granica ove zemlje. Fokus je stavljen na gotovo nemoguću misiju pronalaska zaposlenja bez političkih veza ili mita. I sjajan primjer, potpuno suprotan tome, jedne privatne klinike koja je u oglasu za prijem novih radnika navela da “konkurs nije namješten”.

Minus nedjelje

RTRS
Bez i trunke kritičkog promišljanja gledaocima je u Dnevniku 14. novembra prenesen opširan stav predsjednika RS-a Milorada Dodika o, kako je ustvrdio, zaokretu politike SAD-a prema Balkanu nakon što je za predsjednika izabran Donald Trump. Zna pri tom Dodik da su Trumpovom pobjedom “Bošnjaci izgubili snažnu podršku Amerike”. Kako, na osnovu čega, ne pita se, kad to kaže predsjednik. U istom Dnevniku 2 otišlo se i korak dalje. Pa je prilog najavljen riječima “Trumpov savjetnik Walid Phares zalaže se za samoopredjeljenje RS-a”. Bombastično, nema šta. Tek negdje usput, novinar Marko Vejić kazat će da se poziva na Pharesov stav iz 2007. godine. Povodom čega je izrečen ili napisan, i čime se Phares tada bavio, to gledaoci saznali nisu.
BNTV
Dnevnik emitovan 16. novembra urednika Slobodana Durmanovića. Razlog su tri priloga. Prvi se odnosi na bilborde kojima NATO govori o potrebi članstva BiH u toj vojnoj alijansi. Novinarki Tijani Simović to je bio tek povod da podsjeti kako je sada najveći protivnik ulaska BiH u NATO, Milorad Dodik, nekada to podržavao. Pri tom za sagovornika bira marginalnu ličnost i ultradesničara Daneta Čankovića, najavljujući njegovu “kontrakampanju”.

Čanković se još jednom pojavio u istom Dnevniku, ovog puta u vijesti o čestitci koju je s ulica Banje Luke, iz prigodno ukrašenog kamiona, uputio Donaldu Trumpu.

I treći izvještaj je sa sjednice Skupštine Srbije, odnosno s rasprave o izmjenama Krivičnog zakona kojima bi se sankcionisalo negiranje krivičnog djela genocida. Novinarka Tanja Brajović dala je veliki prostor lideru tamošnjih radikala Vojislavu Šešelju, koji genocid počinjen u Srebrenici negira. Suprotne stavove predsjednika LDP-a Čedomira Jovanovića prepričala je tek u jednoj rečenici.

Read More

BABA VANGA, NOSTRADAMUS I MELANIJINE CIPELE

IZDVAJAMO

Malo smo saznali iz domaćih medija o protestima u SAD-u nakon što su objavljeni rezultati izbora. A pobuna je počela govoto odmah. Domaći mediji, znamo to, ne vole ljude na ulicama koji dižu svoj glas te, naučili smo 2014. godine, takve ljude uglavnom upoređuju s bagrom i huliganima, a takav način političkog djelovanja zovu nedemokratskim. Dnevni avaz, ali i brojni drugi mediji, uključujući javne servise, proteste koji ne jenjavaju u Americi danima opisuju kao “nerede” te redaju incidente koji su se desili. “Demonstranti su, kako prenosi AP, počeli da razbijaju prozore na objektima i da pale kontejnere”, prenosi Avaz uz malo informacija zbog čega se bune ljudi na ulicama američkih gradova i koju poruku šalju.

Read More

KAKO NEUSTRAŠIVI NOVINARI RAZOTKRIVAJU “KRALJICE NOĆI”

IZDVAJAMO

U ovakvom medijskom kontekstu čini se da je davna 1998. godina, u kojoj su magazin Dani i Dženana Karup Druško napravili sjajan istraživački tekst o prostituciji u BiH, još dalja. U tekstu koji nosi naziv “Bijelo roblje u kućama seksa”, a koji se, nasreću, nalazi u javno dostupnoj arhivi Dana, možemo pročitati iscrpan i sveobuhvatan istraživački pristup ovoj temi. U članku koji je nastajao dugo vremena, možemo saznati da je autorica sa ekipom posjetila brojne noćne barove na području BiH, obavila brojne intervjue kako s vlasnicima tih barova tako i s prostitutkama, koristila i ličnu opservaciju i statistiku, činjenice i podatke pri sklapanju teksta, postavila bitna pitanja o kriminalnoj organizaciji trgovine bijelim robljem i korupciji u policiji. Pored toga, tekst je bitan i s aspekta ženskih prava jer prikazuje u kakvim su užasnim uslovima živjele zaposlenice tih noćnih barova – bile su seksualno zlostavljane, premlaćivane, na njima su gašene cigarete, imale su česte spontane pobačaje… Drugim riječima, narušena su im sva osnovna ljudska prava, a ovim tekstom im je data prilika da o tome progovore.

Read More