FTV: SADRŽAJAN PREGLED LOKALNIH POLITIČKIH PREVIRANJA

21. – 27. juni 2016.

BREXIT I BiH: Brexit je uzdrmao cijelu Evropu, pa i ustaljeni raspored Dnevnika 2, pozicionirajući britanski referendum kao prvu vijest, i to nekoliko dana uzastopce. Prikazi FTV-a nisu se razlikovali od mnogih drugih domaćih i svjetskih medija, a pored dominantnih agencijskih presjeka naglašavale su se bojazni kako stupamo u period neizvjesnosti. Zerina Ćosić Vrabac, koja se i ranije isticala kao novinarka koja umije svojom znatiželjom začeprkati po neizvjesnoj stvarnosti, smjestila je Brexit u našu političku zbilju. I to pitanjem: Da li na snazi ostaju britansko-njemačka inicijativa i podrška reformskim naporima?

RASIPNIŠTVO KOJE TRAŽI DEBATU? Mirjana Radanović postavila je pitanje da li je rekonstrukcija skupštinske sale Narodne skupštine RS rasipništvo. Obnova je najavljena kako bi se tobož poslanici i ministri gledali u oči jer to garantuje više demokratije. Gledateljima skupštinske fotelje sigurno već izgledaju pristojno i udobno. Zadovoljstvo (suvišne) modernizacije koštaće nas više od pola miliona maraka, a radovi samo što nisu počeli. Novinarka je suptilno, ali uporno, provlačila pitanje rasipnosti, i kroz razgovor sa sagovornicima koji su se oglasili u prilogu, čime je otvorila pitanje koje zaslužuje debatu.

IZDVOJENO:

U subotnjem dnevniku Jadranke Milošević uvjerili smo se u bogatstvo FTV-a kojem bismo češće trebali svjedočiti. Naime, Federalna televizija ima mrežu dopisnika po cijeloj zemlji koji su kadri pratiti lokalna politička zbivanja izbliza. Otud smo mogli saznati o trvenjima unutar bihaćkog SDA, ali i o cirkusu bijeljinske političke scene. Nacionalni medij pružio je tako svestran i detaljan uvid u lokalne prilike.

OCJENA: 7

BHT1: BREXIT I NAŠA EVROPSKA POSLA

21. – 27. juni 2016.

ŠTA ZNAČI BANJALUČKO “NE”? Vlasti Republike Srpske poslale su poruku da ne prihvataju adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i to okupljanjem kod predsjednika Milorada Dodika. Vijest je prenijeta pukim izvjestilačkim tonom (“istakao je Dodik”), iako se radi o vrućem političkom pitanju s mnogo potencijalnih aluzija i potpitanja (nedjelja, urednica Adela Topalović). Naprimjer, kakav stvarni značaj ima banjalučko ne? Zašto se sve bitnije odluke donose u predsjedničkom kabinetu koji nema ovlasti izvršnog organa kakav je Vlada? Da li se radi o predizbornoj igrici? To su samo neke od stvari koje su se mogle iznijeti pred gledateljstvo. BHT1 je kao i FTV vijest ostavio na razini prozaičnog saopštenja skrojenog u Dodikovom uredu.

SADRŽAJNIJE O SSP-u: Sutradan smo u uredničkoj pripremi Blažice Krišto mogli saznati više stvari o stvarnim razlikama u tumačenju nedostataka i prednosti adaptacije famoznog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i to na relaciji Republika Srpska – državni pregovarački tim. Ali, ostaje utisak da se tema mogla svestranije pripremiti s aspekta političkih trvenja i koliko se od razlika u pristupu prema evropskim integracijama namjerno pravi nerješiv sukob.

NA VISINI ZADATKA: Britanski referendum o ostanku u EU plijenio je pažnju i urednika državne televizije. Odgovoran pristup centralnoj evropskoj temi pratio je i specijalni izvještaj o briselskoj atmosferi dan uoči glasanja, u pripremi redovno izvrsnog Elvira Bucala. BHT1 se u prvim reakcijama fokusirao na mišljenja diplomatskog kora, a ukupna ocjena je više nego zadovoljavajuća jer se činilo da aktivno pratimo stvar o kojoj bruji cijela Evropa.

OCJENA: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Brexit je pokazao da obje televizije znaju pratiti spoljnopolitičke teme, pa smo mogli vidjeti presjek prvih reakcija, diplomatska stanovišta, najbitnije informacije… Regionalni i svjetski mediji su na sličan način pratili britanski referendum bivajući najviše začuđeni i ne skrivajući istovremeno začudnost. Najvjerovatnije istupanje članice EU jeste prvorazredna senzacija i medijski atraktivan sadržaj, a jedino što bi se moglo prigovoriti javnim servisima jeste što u obradu teme nisu uključili najrazličitija mišljenja, jer od javnih televizija uvijek se očekuje naglašeno inkluzivan pristup. To jest, prezentacija i manje poznatih stavova. No, dok smo na primjeru Brexita vidjeli da znamo pratiti evropske interne odnose, Dodikova blokada adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ostala je neosvijetljena i nedovoljno obrađena iako se radi o potencijalnom novom političkom zastoju koji bi mogao potrajati. Urednici se teško odlučuju da sami postave provokativna pitanja u svojim dnevnicima, prizivajući odgovornost, obrazloženja i debate, naprimjer, namjerno otvorenim ili retorskim pitanjima. I to je sada već hronični nedostatak koji je više puta uočen.