Foto: VALERIE KUYPERS

RTRS: JEDAN NAROD, JEDNA STRANKA, A DA SVI PLAĆAJU

14.- 20. mart 2016.

APOLITIČNA TELEVIZIJA O POLITIČKOM SUDU: Zašto se u Haškom tribunalu sudilo ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću? Zašto ga Tužilaštvo Tribunala tereti? O ovome u dnevnicima RTRS-a emitovanim protekle nedjelje nismo čuli ni riječi. Zašto se to prešućuje, valjda znaju urednice Dnevnika 2 Nada Arlov i Valentina Knežević.

Umjesto toga, u iščekivanju 24. marta, kada će Karadžiću biti izrečena presuda, javnosti su prezentirani stavovi ine srpske političke javnosti, te srpskog kvazinevladinog sektora proizašlog iz minulog rata u BiH, u kojima nismo čuli ništa novo. Po ko zna koji put ponovljene su fraze da je “Haški tribunal politički sud”, da će “presuda Karadžiću biti zasnovana na politici, a ne pravu i pravdi”, kao i “da je presuda ne pravda, nego osveta”. O zločinima koje su pod vođstvom Karadžića počinili pripadnici vojske i policije RS-a, etničkom čišćenju, genocidu u Srebrenici, o žrtvama, stavovima njihovih porodica, ni riječi. Umjesto toga, tek pamfletska demonstracija svesrpskog jedinstva.

ZAŠTO SNSD NE FINANSIRA RTRS? Dok javni servisi vode bitku za izmjene zakonske regulative kojima bi im se osigurala redovnost finansiranja, o čemu je izvještavano u dnevnicima emitovanim 14. i 17. marta, ne možemo a da ne postavimo pitanje: Ima li RTRS uopšte moralno pravo zahvatati u džepove građana? Medij koji toliko lamentira nad svojim pravima, pozivajući političare da pitanje naplate RTV takse trajno urede, morao bi prije toga da odgovori na pitanje da li je uopšte javni servis? Jer i ovaj monitoring potvrda je ustaljene uređivačke politike – da je RTRS servis jedne partije (SNSD) i servis koji favorizuje interese jednog naroda (srpskog).

KAKAV JE TO POPIS? Demonstrirano je to ne samo kroz način na koji je najavljeno izricanje presude Karadžiću nego i kroz izvještavanje o objavi rezultata popisa stanovništva u BiH. Javnost je oko ovog pitanja ionako zbunjena. Iz oba entiteta, uz pozivanje na zakon, a ne navodi se koji, stižu različita tumačenja ko su rezidentni stanovnici BiH. Ali RTRS, odnosno Branka Kusmuk, baveći se ovim pitanjem, ide korak dalje. Relativizirajući do negiranja zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom na području tadašnje opštine Prijedor, navodi “da su do popisa Bošnjaci svjedočili o masovnim stradanjima, a sada ih ima više nego po popisu iz 1991. godine” (Dnevnik 2, 15. mart, urednica Valentina Knežević).

POZOR SVIMA! SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA SDS-a BEZ NOVINARA RTRS-a: Kao drugi primjer, izdvajamo način na koji se nastavlja tretiranje opozicije u RS-u. Novinari Zorica Cvjetković i Dražen Glišić izvještavali su 14. marta o sjednici predsjedništva SDS-a održanoj u Bijeljini. Na osnovu činjenice da je jedan od članova SDS-a iz Bijeljine istupio iz te stranke i priklonio se taboru aktuelne većine u RS-u, novinari samouvjereno tvrde da će se “osipanje SDS-a nastaviti”. Za novinare RTRS-a taj transfer nije upitan. Nasuprot tome, napuštanje SNSD-a i DNS-a, a što se prije desilo u Bijeljini, i podrška SDS-u, za iste je, pak, “upitan transfer”. Vrhunac cinizma u ovom izvještaju tek dolazi. Autori priloga naglašavaju da “novinarima nije bilo dozvoljeno da prisustvuju sjednici predsjedništva SDS-a”. Zanimljivo bi bilo čuti koja je to stranka, gdje i kada, sjednice najviših tijela otvorila za javnost?

Izdvojeno

Kome je smetala novinarka Tamara Čuruvija? Zašto iz dnevnika eliminisati novinarku koja je vrstan poznavalac procesa evropskih integracija u trenutku kada BiH čini prve ozbiljne korake na tom putu? Novinarku koja je svojim profesionalizmom bila jedini svijetli primjer stručnog rada u dnevnicima RTRS-a. Radi li se o krajnje nerazumnom potezu uredništva? Ili, ipak, ne?

Ocjena 1

BNTV: BOSIĆ O SVEMU POMALO

14.- 20. mart 2016.

OPOZICIONI BNTV: Nedjelja iza nas prošla je u sadržajnom smislu bez velikih uspona i padova. BNTV jasno se pozicionirao kao medijska kuća koja favorizuje opozicione partije u RS-u. Iako u izvještajima dominiraju stavovi predstavnika opozicionih stranaka u RS-u, ono što se mora podvući jeste da novinari poštuju pravilo druge strane. Gledaoci su imali priliku čuti predstavnike i stavove Vlade RS, predsjednika RS-a te ostalih lidera i poslanika vladajuće koalicije o svim ključnim temama o kojima se izvještavalo.

KORUPCIJA U ZDRAVSTVU: O korupciji se na našim prostorima uglavnom načelno govori. Optužbe koje opozicija upućuje na račun vladajućih struktura najčešće su opšteg karaktera. Tek odnedavno progovorilo se o korupciji kroz konkretne primjere iz zdravstvenog sektora u RS-u. Navedena su imena ljekara, pokrenuti sudski procesi, došlo je do priznanja krivice. Uredništvo Dnevnika 2 prepoznalo je da to nije priča za jedan dan. Ovoj temi pažnja je posvećena i u Dnevniku 2 emitovanom 14. marta, kada je novinar Mito Travar iznio, kroz svjedočenja roditelja novorođenčadi, nove podatke o korupciji u Kliničkom centru Banja Luka.

Izdvojeno

Kao što smo u više navrata upućivali kritike RTRS-u zbog nepotrebnog, pomnog bilježenja svega što je rekao i uradio predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik, istu vrstu kritike upućujemo i BNTV-u. Ovaj put, u pitanju je lider SDS-a Mladen Bosić. Njegovi intervjui drugim medijskim kućama, izjave nakon stranačkih sastanaka, komentari vezani za aktivnosti predstavnika vlasti RS-a…, gotovo su nezaobilazan dio sadržaja centralne informativne emisije.

Ocjena 7

Komparativna analiza

Neminovno se izvlači zaključak da malo koja centralna informativna emisija TV kuća u BiH može ponuditi lošiji program od onoga što gledaocima prezentira Javni RTV servis Republike Srpske. Iako su u centralnim dnevnicima i BNTV i RTRS tretirali iste aktuelnosti, prikazali su sasvim drugačiju sliku stvarnosti. Sve što ste trebali, a niste saznali iz Dnevnika 2 RTRS-a, pogledajte u informativnim emisijama drugih medija. U ovom slučaju BNTV-a.